Znanost, filozofija, religija umjetnost na primjeru recepcije Einsteinove teorije relativnosti

1
Znanost, filozofija, religija umjetnost na
primjeru recepcije Einsteinove teorije
relativnosti
2
Motto, from Einsteins The World as I See It
(1930)

• Kako je cudesna sudbina nas smrtnika! Svatko od
  nas ima na zemlji kratko boravište za koju
  svrhu, on to ne zna premda ponekad misli da to
  on osjeca. Ali bez dubljeg promišljanja svatko iz
  svakodnevnog života prosuduje da postoji za druge
  ljude. Ideali koji su osvjetljavali moj put iz
  jednog razdoblja u drugo i davali mi novu snagu
  da se sa radošcu suocavam sa životom bili su
  ljubaznost, ljepota i istina

3
References

• Einsteins articles on religion
• (W) The World as I see It (1930)
• (R S) Religion and Science (1930)
• (S R-1) Science and Religion, 1st part
  (1939)
• (S R-2) Science and Religion, 2st part
  (1941)
• (R S-In). Religion and Science
  Irreconcilable? (1948)
• (L) Einsteins letters (from Albert Einstein
  The Human Side, 1979)
• Selected literature on Einstein (and religion)
• (AP-1) Abraham Pais, Subtle is the Lord (1982)
• (AP-2) Abraham Pais, Einstein Lived Here (1994)
• (MJ) Max Jammer, Einstein and Religion (1999)
• (GH-1) Gerald Holton, Einsteins Third
  Paradise (2003)
• (GH-2) Gerald Holton, Paul Tillich, Albert
  Einstein, and the Quest for the Ultimate
  (2004)
• (D) Discover, Special Einstein Issue, September
  2004
• (AB) Alan H. Batten, Subtle are Einsteins
  thoughts (Physics World, Forum, Sept. 2005)

4

• In his article Religion and Science (1930)
  Einstein outlinesthree stages of religious
  development in the history of mankind
• religion of fear
• social and moral religion (God as Providence)
• cosmic religious feeling (die kosmische
  Religiosität).

Einstein and Tagore, 1930
5
Einstein cosmic religious feeling (from
Religion and science, 1930)

• Covjek osjeca uzaludnost ljudskih želja i
  ciljeva i uzvišenost i cudesan poredak koji se
  objavljuje kako u prirodi tako i u svijetu misli.
  Osobna egzistencija ga se doimlje kao vrsta
  zatvora i on želi da iskusi svijet kao
  jedinstvenu i osmišljenu cjelinu. Poceci
  kozmickog religioznog osjecaja vec su se pojavili
  na pocetku razvoja covjecanstva, u mnogim
  Davidovim psalmima i kod nekih proroka. Budizam,
  kao što ucimo iz prekrasnih Schopenhauerovih
  tekstova sadrža još snažnije elemente toga.

6
Einsteins telegram to Goldstein (1929)

• I BELIEVE IN SPINOZA'S GOD, WHO REVEALS HIMSELF
  IN THE LAWFUL HARMONY OF THE WORLD, NOT IN A GOD
  WHO CONCERNS HIMSELF WITH THE FATE AND THE DOINGS
  OF MANKIND.

7
Einsteins experience of mystery (from The
World as I See It, 1930)

• Najljepše iskustvo koje možemo imati je misterij.
  To je temeljna emocija koja se nalazi u klijevci
  istinske umjetnosti i isinske znanosti. Tko je
  ne poznaje nemože razmišljati ne može se cuditi,
  dobar je kao smrt i njegove oci su zatvorene.
  Postojalo je iskustvo misterija, iako pomiješano
  sa strahom što je proizvelo religiju.
• Znanje o postojanju necega u što ne možemo
  prodrijeti, naša zapažanja temeljnih razloga i
  isijavajuce ljepote, koja su samo u
  najprimitivnijim oblicima dostupna našim umovima
  to je znanje i osjecaj koji utemeljuje istinsku
  religioznost. U ovom smislu, i samo u ovom
  smislu, ja sam duboko religiozan covjek.

8
Relativnost kod Albrechta Dürera prema
interpretaciji fizicara Davida Finkelsteina
9

• C. D. Finkelstein, Quantum Relativity.
• Springer-Verlag,
• Heidelberg (1996)

10

• Past-Future Asymmetry of the Gravitational Field
  of a Point Particle. The Physical Review, Vol.
  110, No. 4, 965-967, May 15,1958.
• Some New Conservation Laws. Annals of Physics,
  Volume 6, No. 3, March 1959.

11

• Clifford Algebra as Quantum Language. D. R.
  Finkelstein and A. Galiautdinov, Journal of
  Mathematical Physics 42, 1489 (2001).
• Quantum Relativity. International Journal of
  Theoretical Physics, Volume 32, No. 10, October
  1993. 

12
The 10th International Conference on General
Relativity and Gravitation, Padova, Italy 1983

• David Finkelstein,
• Mrs. Finkelstein,
• Joseph Weber,
• Virginia Trimble

13
(No Transcript)
14
(No Transcript)
15
Melencolia I (1514), the work of Albrecht Durer
(1471-1528) is probably the most studied
engraving ever made, and influenced European art
for centuries.
16
As a youth, long before I heard of their
studies, (Erwin Panofsky, Frances Yates, Patrick
Doorly) I saw in it a feeling about science that
I could not quite read. Was the angel truly
melancholy? If so, was it for knowing too little?
Or too much?
17

• Dürerovo neznanje i nesposobnost
• on piše MELENCOLIA,
• a trebao bi pisati
• MELANCHOLIA
• trebao bi prikazati tužno melankolicno, a ne
  duboko zamišljeno, lice
• morao je prikazati rezanu kocku jer ne zna
  naslikati kutiju
• ne zna kako izgleda kometa

18
MELENCOLIA I LIMEN CAELO I vrata k nebu
I CAELO LIMINE urezujem u zid
19
Ljestve stoje na zemlji, a vrhom do neba dopiru,
i andeli božji po njima se penju i silaze.
Kako je strašno ovo mjesto! Zaista ovo je kuca
Božja, ovo su vrata nebeska! Ovaj kamen koji
sam uspravio kao stup bit ce kuca Božja.
Postanak, 28
20
Grafika je podijeljena na lijevu i desnu stranu
koje jedna drugoj korespondiraju. Obje strane
prikazuju kucu božju i vrata nebeska. Kuca božja
s desne strane je toranj ciji vrh ne vidimo - do
njega vode ljestve. Kuca nema vratiju. Ona su na
nebu koje toranj hoce dosegnuti znanost nema
direktan pristup zbilji.
21
Na kuli se nalaze sat i vaga, instrumenti koji
simboliziraju znanstveni pristup svijetu. Ali
vaga je i u funkciji izraza sklada izmedu
znanstvenog na jednoj i religioznog, filozofskog
i umjetnickog pristupa na drugoj strani. Sat ima
i funkciju izraza Bergsonovog cistog trajanja
ono u njemu izvire i razlijeva se u spoznaji i
djelatnosti malog andela
22
Veliki andeo koji sjedi na zemlji predstavlja
znanstvenu tendenciju uspinjanja do istine. Mali
andeo se spustio iz prostora iza limen caelo i
predstavlja spoznaju i djelatnost do koje se
veliki svojim usponom treba uzdici.
23
Veliki andeo ne vidi ni previše ni premalo - on
gleda aporiju, nesuglasje izmedu razlicitih
rezultata mjerenja. Teorija relativnosti se
uzdiže na mjerenjima ciji rezultati dozivaju
misao na višoj razini. Ne mireci se sa
dosegnutim iskustvom ta su mjerenja pobudivac
mišljenja. Ernst Cassirer Zür Einsteinschen
Relativitätstheorie
24

• Gdje god opažaji jedan do drugog spokojno
  pocivaju, gdje god medu njima ne postoji nikakva
  unutrašnja napetost, tu i misao pociva i nikud ne
  stiže.
• Tek tamo gdje opažaji protuslove jedan drugome,
  gdje jedan drugome prijete ukinucem, istupa
  naprijed i temeljni postulat mišljenja, njegov
  bezuvjetni zahtjev za jedinstvom, iziskujuci
  preoblikovanje samog iskustva, neki njegov novi
  oblik.
• Ernst Cassirer

25

• Fizeau brzina svjetlosti u tekucoj vodi je veca
  od njene brzine u stajacoj vodi, ali toj brzini
  ne biva pridodana brzina toka vode nego samo
  jedan odreden njezin odlomak.
• Michelson kretanje zemlje ne utjece na brzinu
  kretanja svijetlosti.
• Cini se da su rezultati ovih dvaju pokusa
  nespojivi. Sinteza u višem sustavu konstantnost
  brzine svjetlosti u vakuumu.

26

• Relativiranje - temeljna spoznajna funkcija
  fizike svodenje predmeta prirode na ciste brojne
  odnose zato se takav pojam prirode ne može
  podudarati sa zbiljom
• U svodenju subjektivno doživljenih kvaliteta na
  ciste objektivne brojevne odnose matematicka
  fizika nije vezana nikakvim odredenim granicama
• Fizika mora ici dalje, ona ne smije stati ni pred
  kojim oblikom svijesti ma kako izvoran i
  fundamentalan bio, jer je njena specificna
  spoznajna zadaca da sve brojivo preinaci u cisti
  broj.

27
Znanstvena istina - sustav cistih odnosa,
funkcionira sve dok ne pretendira na apsolutnu
istinu. Tada udara u zid tamnice u koju je
zatvorena i sama sebe poništava. Mali andeo,
koji sjedi na mlinskom kamenu simbolizira
izricanje istine koju znanost dosiže. On nju
urezuje u zid CAELO LIMINE.
28
Andeo gravira prozor od brojeva koji probija
Kucu božju - zgradu prirodoznanstvenog
kozmosa Desna kuca božja nema probijena vrata,
vec samo prozor
29
Lijevi limen caelo je transformacija
desnog. Velikom andelu odgovara pas koji leži na
tlu. Malom andelu odgovara šišmiš koji nosi
natpis. LIMEN COELO I CAELO LIMINE
30
Tornju kao kuci božjoj odgovara uspravljeni
kamen u obliku savršene kocke. Kocka je rezana
da bi se mogla dijagonalno uspraviti. U nju
ulaze vjernici kao živo kamenje (u kamenu se
nazire lik Dürerove majke koja je umrla iste
godine kad je grafika nastala)
31
Zatvorenosti zida desne strane suprotstavlja se
pogled u otvoreni horizont lijeve
strane. Religiozni, filozofski i umjetnicki
pristup svijetu. Vrata nebeska su samo
odškrinuta, kroz njih probija eksplozija
svijetlosti ali preslaba da rasvijetli citav
prizor. Obje strane grafike prikazuju odsutnost
svijetlosti.
32
Religiozna, filozofska, odnosno umjetnicka
spoznaja otvara i nastanjuje beskonacne
horizonte, ali ni ona nije apsolutna, duga koja
proizlazi iz njene svijetlosti spaja je sa
znanstvenom spoznajom. Ljestve znanstvenika
imaju svoje uporište u otvorenom prostoru
religije, filozofije i umjetnosti
33
Mali andeo ne stvara sintezu samo unutar desne
strane on posreduje i izmedu lijevog i desnog
limen caelo Ali on posreduje i izmedu onog
gornjeg, nebeskog i onog donjeg, zemaljskog On
zauzima središnju poziciju grafike ako se u nju
ukljuci prostor iza obaju limen caelo koji je
naznacen izlaženjem spirale cistog bivanja
34

• Magritte Condicio humana II pojednostavljen
  LIMEN CAELO
• kuca božja soba u kojoj je nastalo umjetnicko
  djelo
• nisu prikazani andeli vec samo plod njihove
  djelatnosti

35

• desno slika kao prozor koji probija zid
• lijevo vrata, rub slike kao okomica koja
  podiže horizontalu pocevši od sobe, balkona, mora
  pa sve do neba uspravljeni kamen

36
Postavljanjem dvaju vratiju u podrucje cjeline
zbilje slika svijeta je oslobodena
jednostranosti bilo religiozne, filozofske
umjetnicke, bilo znanstvene. Takva slika nije
odraz zbilje nego sklop relacija
37

• Pretpostavku jednosti i jednostavnosti pojma
  zbilje i Dürer i Einstein pokazuju kao zabludu.
• Cjelini teoretsko-znanstvene spoznaje bivaju
  suprotstavljena druga uoblicenja i osmišljenja,
  filozofsko, religiozno, umjetnicko...
• Svaka posebna forma relativirana je u odnosu na
  drugu relativiranje je u potpunosti uzajamno
• Nikoja pojedina forma ne vrijedi kao izraz istine
  i zbiljnosti

38
Limen caelo fizike i limen caelo metafizike
medusobno korespondiraju. Bergson ne mora biti
zabrinut da ce teorija relativnosti ugroziti
njegov intuitivni uvid u cisto trajanje naprotiv
, njegova metafizika gubi tlo pod nogama bez
korelacije sa fizikom, a vrijedi i obrnuto.
39
Bergsonovo cisto trajanje - slobodna i
stvaralacka ljudska djelatnost Znanstvenik
postoji na najpotpuniji nacin kad istražuje,
filozof kad misli, vjernik kad
vjeruje, Dürerov genij kada urezuje svoju
grafiku CAELO LIMINE