Spavanje i razvoj zdravog djeteta

1
Spavanje i razvoj zdravog djeteta

• Romana Gjergja Juraški
• Djecja bolnica Srebrnjak

2
Spavanje i funkcionalna neuroanatomija

• Spavanje utjece na mnoge procese u tijelu
  ukljucujuci i funkciju imunološkog sustava,
  energetskog metabolizma, ucenja, memorije,
  regulacije apetita i ekspresije gena.
• Gais i sur. spavanje pomaže kreativnost
  omogucavajuci mentalno restrukturiranje.
• Regulacija ciklusa budnost-spavanje je
  kompleksna.

3
Spavanje i funkcionalna neuroanatomija

• Ascendentni sustav budenja ukljucuje mnogobrojne
  projekcije iz moždanog debla, hipotalamusa,
  talamusa i bazalnog prednjeg mozga, s
  medudjelovanjem sustava neurotransmitera u cilju
  održavanja budnog stanja
• Uz promotivno djelovanje acetilkolina, dopamina i
  norepinefrina na budnost, istraživanja su
  pokazala da serotonin, histamin i oreksin
  (hipokretin, u lateralnoj hipotalamickoj areji)
  takodjer promoviraju budnost.
• Regije koje promoviraju spavanje u prednjem
  hipotalamusu koriste GABA i galanin za inhibiciju
  regija koje promoviraju budnost u hipotalamusu i
  moždanom deblu za vrijeme sporovalnog spavanja.

4
Spavanje i funkcionalna neuroanatomija

• Ascendentne projekcije od kolonergickih neurona u
  moždanom deblu (laterodorzalne tegmentalne i
  pendukulopontine areje) aktiviraju talamus, koji
  pak aktivira korteks.

5
Ventrolateralni preopticki nukleus (VLPO)
(Hipotalamus)
Descendentne projekcije iz ove areje, inhibiraju
motorne neurone, stvarajuci atoniju.
6
Hipotalamicka regulacija spavanja i cirkadijurnog
ritma
Saper, Scammel, Lu Nature, Volume 437, October
2005
7

• Daljnja kompleksnost - otkrice somnogena
  (sleep-promoting substances) koji se akumuliraju
  za vrijeme budnosti.
• Sinteza adenozina (koji je direktni inhibitor
  neurona koji promoviraju budnost) raste za
  vrijeme razdoblja vecih metabolickih potreba
  (npr. konvulzije, ishemija).

8
Satni geni (The clock genes) i cirkadijurni
ritam

• Podaci o nacinu kako je cirkadijurni ritam
  generiran na molekularnoj razini potice od
  animalnih studija na miševima.
• Mehanizam ovisi o kontroliranoj koekspresiji
  specificnih satnih gena - gen Period (Per1,
  Per2 and Per3)
• i gen Cryptochrome (Cry1 and Cry2).
• Njihovi proteinski produkti osciliraju tijekom
  24-satnog ciklusa, inhibirajuci pritom njihove
  promotore putem negativne povratne sprege
  (negative feedback loop).
• Trajno vezan za ove promotore je heterodimer od
  dva transkripcijska aktivatora - CLOCK i BMAL1.

9
(No Transcript)
10
Flip Flop Switch

• Circle with mutually inhibitory elements, makes
  a sustainable loop, where the activity on one
  side shots down the inhibition signal from the
  other side thus increasing its activity

• Monoamine nucleii inhibit VLPO inhibit
  supression of monoamine nucleii, hypocretin,
  cholinergic PPT, LDT neurons
• hypocretin reinforces monoaminergic tone (no
  hypocretin receptors on VLPO)

11
Flip Flop Switch

• Flip Flop krugovi izbjegavaju tranzicijska stanja
  jer kada bilo koja strana pocne pretezati drugu,
  prekidac poskoci u alternativno stanje.
• To objašnjava zašto su naši prijelazi spavanja/
  budnost iznenadni.

12
Cirkadijurna regulacija

• 24 satni ritam spavanja-budnosti
• Suprahijazmatski nukleus (SCN)
• Stanice u suprahijazmatskom nukleusu izbijaju u
  24-satnom ciklusu cak i kada su u kulturi stanica
  resetiraju se dnevno putem svjetla

13
VentroLateralni Preopticki Nukleus (VLPO)
(Hipotalamus)

• VLPO neuroni su posebno aktivni za vrijeme
  spavanja, i posjeduju inhibitorni neurotransmiter
  GABA i galanin.

14
VLPO potice spavanje

• Eksperimenti su pokazali da lezije hipotalamusa
  koje zahvacaju lateralnu preopticku areju
  uzrokuju insomniju
• Nakon toga je otkriveno da VLPO neuroni šalju
  glavne signale stanicama koje sudjeluju u
  budenju
• Oštecenje tih neurona uzrokovalo je insomniju (
  Von Economos ).
• U životinja su lezije VLPO smanjile i REM i NREM
  spavanje za 50

15
VLPO

• Norepinefrin (NE) i Serotonin (5HT) inhibiraju
  VLPO.
• Tuberomamilarna t. secerniraju histamin, GABA
• Nema VLPO receptora za histamin
• GABA inhibira VLPO neurone
• Stoga, VLPO može biti inhibiran istim sustavom
  budenja kojeg VLPO inhibira za vrijeme spavanja

16
Hipokretin

• hipokretin i VLPO imaju zajednicke projekcije,
  ali VLPO nema hipokretinske receptore
• Stoga, hipokretinski neuroni pobuduju centre za
  budenje, ali ne inhibiraju VLPO
• Asimetricna povezanost pomaže u stabilizaciji
  flip flop switcha

17
Spavanje kroz djetinjstvo

• Do 2. godine dijete provede 9500 sati (13 mj)
  spavajuci, a 8000 sati budno
• 2-5 godine, vrijeme budnostivrijeme spavanja
• U školskoj dobi san iznosi 40 24-satnog dana
• Spavanje je primarna aktivnost mozga za vrijeme
  ranog razvoja

18
Vrijeme spavanja u novorodencadi

• 3 stadija spavanja
• Aktivno REM
• Tiho N-REM
• Nedeterminirano
• Usnivaju kroz aktivno spavanje
• Ukupno vrijeme spavanja 16-20 sati
• Epizode spavanja 3-4 sata/1-2 sata budni
• Ciklusi spavanja su povezani s gladi i hranjenjem

19
Spavanje u dojencadi

• Usnivaju kroz N-REM spavanje (od 3 mj)
• 2-5 mj dominira tiho spavanje
• Aktivno REM spavanje u rano jutro

20
(No Transcript)
21
Razvoj cirkadijurnog ritma

• Porod spavanje i budnost naizmjenicno
• 1 mj temperatura tijela (core temp.)
  cirkadijurni ritam
• 3 mj. Hormoni (melatonin i kortizol)- dnevni
  ritam
• 3-6 mj. Maturacija cirkadijurnog ritma
  konsolidacija spavanja - Spavanje kroz noc

22
Spavanje i razvoj

• Razvojni problemi attachment, motoricko
• zaostajanje, separacijska anksioznost
• Zajednicko spavanje zajednicki krevet, soba
• Razliciti postoci ovisno o kulturi
• Nije povezano s povecanim rizikom za
• smetnje ponašanja
• SIDS

23
Spavanje u djece iznad godine dana

• Ukupno spavanje 12-13 sati
• Razvojni problemi
• Separacijska anksioznost/ kognitivni
  razvoj,
• nocni strahovi
• Cesti problemi sa spavanjem
• Dnevna spavanja mnogi nemaju drugo
• dnevno spavanje nakon 18 mjeseci
• Rutine za odlazak u krevet
• Prijelaz u pravi krevet
• Bocice nocu, nocni obroci

24
Spavanje u predškolaca

• Ukupno vrijeme spavanja 11-12 sati
• Latencija spavanja 15-30 minuta
• Razvojni problemi
• Otpor odlasku u krevet
• Regresivno ponašanje odgovor na stres
• Problemi tijekom dana zbog neispavanosti

25
(No Transcript)
26
(No Transcript)
27
(No Transcript)
28
Spavanje u pretpubertetsko školsko doba

• Ukupno vrijeme spavanja 10-11 sati
• Niža razina dnevne pospanosti
• Škola, aktivnosti, TV kasnije u krevet, ranije
  se ustaju,
• iregularnosti ritma budnost/spavanje
• Manje roditeljske svjesnosti o problemu sa
  spavanjem

29
(No Transcript)
30
Adolescenti

• Promjene cirkadijurnog ritma
• Vezane uz pubertetsko doba
• Pomak na kasnije vrijeme spavanja/budenja
• Pojacan i s vecom kolicinom svjetla navecer
• Cimbenici okoline
• Ucenje, aktivnosti, obaveze nakon škole, TV

31
Funkcija spavanja

• Najaci eksperimentalni dokazi podržavaju primarnu
  ulogu sna u regulaciji plasticnosti mozga i
  kognicije
• Moramo spavati zato da bi
• Olakšali zadržavanje memorije
• Organizirali misli, izvršne
  funkcije
• Radili tocno i efikasno
• Mislili apstraktno
• Bili kreativni
• Stekli uvid .....

Jedina stvar koja može nadomjestiti san je.SAN
32
Utjecaj gubitka sna Mehanizmi

• Deprivacija spavanja/prolongirana budnosti utjecu
  na mozak
• Neuronske funkcije
• Neuronska plasticnost, mogucnost da mozak
  promijeni
• strukturu/funkciju kao odgovor na okolinu
• Aktivacija i ekspresija gena
• Neurogeneza
• Protekcija stanica mozga
• Neurotransmiteri (serotonin i dopamin)
• Produkcija melatonina
• Najviša osjetljivost za vrijme kriticnih
  razvojnih razdoblja
• Deprivacija sna/prolongirana budnost povisuje
• odgovor na stres i hormone stresa

33
Utjecaj spavanja na kogniciju u školske djece

• Slaba kvaliteta sna/kratko spavanje i mladog
  djeteta predvidaju
• bihevijoralne/emocionalne probleme,
• Slab rezultat na neurorazvojnim zadacima

34
Utjecaj sna na kogniciju u školske djece

• Djeca u osnovnoj školi kojoj je objektivno
  mjerena i nadena fragmentacija sna, imala su niži
  uspjeh na kompjuterskim testovima, pogotovo na
• kompleksnijim zadacima
• Djeca koja su spavala samo 5 sati jednu noc -
  deficiti u izvodenju kompleksnih kognitivnih
  zadataka, ukljucujuci verbalnu kreativnost i
  apstraktno mišljenje
• Tri noci duljeg spavanja od oko 30 minuta od
  bazicnih vrijednosti rezultirale su znacajnim
  poboljšanjem na kompjuterskim testovima

35
(No Transcript)
36
(No Transcript)
37
Utjecaj poremecaja spavanja zdravlje

• Rast prekid normalnog otpuštanja HR za vrijeme
  sna
• Imunološka funkcija deprivacija spavanja
  smanjuje obranu
• Kardiovaskularni morbiditet
• Metabolicka disfunkcija (inzulinska rezistencija,
  dislipidemija)
• Povecana simpaticka aktivnost vazomotornog tonusa
  (hipertenzija)
• Izmijenjena funkcija endotela
• Ozljede u pospane djece su cešce

38
Gladni sna?

• Mnoga istraživanja pokazuju povezanost malih
  kolicina sna s vecim BMI u djece i odraslih
• Gubitak sna utjece na
• Inzulin, kortizol, hormon rasta
• Gerlin, leptin (kontrolira glad/sitost)
• Unos hrane veca kolicina, više kalorija, više
  ugljikohidrata
• Promjene raspoloženja, rasudivanja, motivacije
• Promjene u obicajima jedenja?
• Pojacanje u aktivnostima usmjerenima na sitost?

39
(No Transcript)
40

• Da bi se precizno odredili stadiji spavanja, uz
  EEG se najcešce registriraju i pokreti ociju (EOG
  - elektrookulografija) i tonus mišica (EMG
  -elektromiografija).

41
ODJEL ZA POREMECAJE SPAVANJA U DJECEDB SREBRNJAK

• CJELONOCNA POLISOMNOGRAFIJA
• studija spavanja
• EEG, EOG, EKG, EMG
• Respiracije /nazalni i oralni termistori
• protoka zraka, prsni i trbušni remeni
• Pulsna oksimetrija
• Indikator hrkanja
• Pozicija tijela
• Kontinuirano videografsko snimanje

42
12/21 (57) of children with CP in our study had
sleep disorders. Difficulty in initiating and
maintaining sleep, sleep-wake transition, and
sleep breathing disorders were frequently
identified problems.
Gjergja R et al 2013. Sleep disorders in children
with cerebral palsy, in press
43
SAžetak

• Razlike parametara normalnog spavanja u djece i
  odraslih su velike
• Arhitektonika spavanja i regulacija kroz
  djetinjstvo prolaze znacajne razvojne promjene
• Poremecaji spavanja imaju ozbiljne efekte na
  neurokognitivne funkcije, ponašanje i zdravlje
  djece