Kr

1
Kršcanska demokracija
Dr. sc. Andelko Milardovic

• Sveucilište u Zagrebu Hrvatski studiji
• Kolegij Suvremene politicke ideje i ideologije
• Zagreb, 12. prosinca 2006.

2
Struktura predavanja

• Doktrina/ ideologija
• Socijalni nauk Crkve
• Faze kršcanske demokracije
• Oblikovanje kršcanske demokracije (1891-1932)
• Uloga Alcidea de Gasperia (1943)
• Obnova kršcanske demokracije i silazne tendencije
  (1947- )

3
Doktrina/ ideologija

• Politicka doktrina/ ideologija kršcanske
  demokracije uvelike se oslanja na
  crkvenosocijalni nauk (socijalni dokumenti
  Katolicke crkve)
• Ishodišta su enciklike, pocevši od Rerum novarum
  (1891.)
• Izvori socijalnog nauka Crkve su Sveto pismo,
  naucavanja otaca i velikih bogoslova
• U središtu doktrine je covjek-osoba i njegovo
  dostojanstvo

4
Socijalni nauk Crkve

• Socijalni nauk Crkve ima tri dimenzije
• Teorijska
• iznesena kroz crkvene dokumente
• Povijesna
• ogleda se u primjeni nacela na konkretno društvo
  tijekom povijesti
• Prakticna
• odnosi se na operacionalizaciju i primjenu nacela
  nauka u svakodnevnom životu
• Metoda socijalnog nauka temelji se na videnju,
  prosudbi i djelovanju

5
Socijalni nauk Crkve

• Crkveni socijalni nauk pociva na nekoliko nacela
• Konkretna ljudska osoba i njezino dostojanstvo
• Dostojanstvo osobe temelji se na vjerovanju da je
  covjek stvoren na sliku i priliku Boga
• Ono se može zaštititi samo zajamcenim ljudskim
  pravima
• Solidarnost (uzajamništvo)
• Tumaci se kao kršcanska krepost naspram cisto
  liberalisticki shvacenog egoisticnog
  individualizma

6
Socijalni nauk Crkve

• Supsidijarnost
• Društvo višeg reda se ne smije miješati u
  nutarnji život nižega reda lišavajuci ga njegovih
  nadležnosti, te mu mora pomagati u slucaju nužde
• Sudioništvo ili participacija
• Podrazumijeva pravo covjeka kao osobe na
  sudjelovanje u svekolikom društvenom razvoju
• Sveopca namjera dobara
• Zemaljska dobra su namijenjena svim ljudima kako
  bi zadovoljili svoje pravo na život
• Nacelo zajednickog dobra
• Podrazumijeva ukupnost onih društvenih uvjeta
  koji ljudskim bicima dopuštaju i pospješuju
  cjelovit razvoj njihove osobnosti

7
Socijalni nauk Crkve

• Državna i javna vlast moraju skrbiti za
  zajednicko dobro
• Država je pripomocna služba, ustanova u
  covjekovoj službi
• Državni upravljaci trebaju djelovati tako da im
  cilj bude blagostanje zajednice i pojedinaca
• Dakle, svrha je države skrb za zajednicko i opce
  dobro
• Ona mora brinuti za sve društvene slojeve
  (osobito radnicke), mora jamciti svim društvenim
  slojevima slobodu djelovanja

8
Socijalni nauk Crkve

• Enciklika Quadragesimo anno (1931.) podupire
  nacelo supsidijarnosti
• Poslovi koje mogu obaviti pojedinci na nižoj
  ljestvici društvene hijerarhije ne smiju se
  prepustiti vecem društvu
• Bit nacela supsidijarnosti je hijerarhijski
  društveni red, koji državi omogucuje autoritet

9
Socijalni nauk Crkve

• Pio XII. 1944. godine podupire demokraciju i
  kritizira diktaturu
• Što mora imati demokratska država?
• Iznad svega ogranicenu autoritarnu vlast
  (nasuprot tome diktatura predstavlja
  neogranicenu vlast)
• Apsolutni red stvari mora postojati njegov je
  izvor u Bogu
• Smisao je demokracije dostojanstvo covjeka,
  sloboda i poziv na božansko sinovstvo

10
Socijalni nauk Crkve

• Enciklika Mater et Magistra (1961.)
• Država je pripomocna služba koja podupire
  privatnu inicijativu
• Covjek pojedinac je nužno temelj, uzrok i cilj
  svih društvenih ustanova
• Enciklika Pacem in terris (1963.)
• Osoba mora uživati sva prava koja joj jamci
  država
• Država treba pocivati na zakonima (pravna država)
• Naglašava se nacelo supsidijarnosti

11
Socijalni nauk Crkve

• Drugi vatikanski sabor 1965.
• Potvrdena su nacela katolickog nauka, uz potporu
  demokratskom poretku tj. takvom u kojem ce biti
  bolje zašticena prava ljudske osobe u javnom
  životu
• Politicka zajednica postoji radi opceg dobra
• Povezujuca sila svake politicke zajednice jest
  vlast u ulozi opceg dobra

12
Socijalni nauk Crkve

• Enciklika o razvitku naroda (Populorum
  progressio) 1967.
• Državna vlast mora posredovati u sukobu izmedu
  stecenih privatnih prava i iskonskih potreba
  zajednice
• Politicka vlast ne smije podupirati pojedinacne
  probitke, nego mora voditi racuna o dobru svih
  clanova zajednice
• U crkvenoj socijalnoj doktrini politika se shvaca
  kao djelatnost kršcanskog zalaganja radi službe
  drugima
• Društvo strukturirano prema nacelima
  crkveno-socijalnog nauka ima organicki karakter
• Obilježja takvog ustroja su unutarnja dinamika
  svih clanova i sloboda osoba, nacelo
  supsidijarnosti i solidarnosti

13
Socijalni nauk Crkve

• Crkveno-socijalna doktrina kritizira
• socijalizam jer se protivi naravnim pravima
  pojedinca i iskrivljuje dužnost države
• liberalizam jer osobnu slobodu stavlja iznad
  svega, istice nacelo vlastitog probitka i
  iskljucuje solidarnost
• nacionalizam izolira narode, radeci protiv
  njihova istinskog dobra
• Te odbacuje totalitarizam, diktaturu,
  preferirajuci demokraciju na kršcanskim nacelima

14
Faze kršcanske demokracije

• Oblikovanje kršcanske demokracije (1891-1932)
• Oblikovanjem crkveno socijalne doktrine sredinom
  19. stoljeca javile su se kršcansko-demokratske i
  narodne stranke
• Prvi kongres kršcansko-demokratskih i narodnih
  stranaka održan je u Kölnu 1932. godine
• Sudjelovali su predstavnici iz Austrije, Belgije,
  Poljske, Cehoslovacke, Španjolske, Slovenije,
  Nizozemske, Italije, Francuske, Luxemburga
• Podržana je suradnja europskih nacija

15
Faze kršcanske demokracije

• Uloga Alcidea de Gasperia (1943)
• Jedan od mozgova europske kršcanske demokracije
• Utemeljitelj talijanskih kršcanskih demokrata
• 1943. god. iznio temeljna nacela kršcanske
  demokracije
• Zalaže se za zaštitu slobode svake ljudske osobe
  i svih državljanskih sloboda
• Politicki slobodu smatra pretpostavkom zaštite
  ljudskih osoba
• Posebno se zalaže za nacelo supsidijarnosti
• Govori o slobodi uredenja regija, slobodnom
  organiziranju lokalnih interesa, nacelu
  decentralizacije državnih djelatnosti
• Istice stabilnost poredaka zasnovanih na moralu
• Kao kategorije socijalne pravednosti navodi
  osiguranje rada i vlasništva, otklanjanje
  nezaposlenosti, socijalno osiguranje

16
Faze kršcanske demokracije

• Obnova kršcanske demokracije i silazne tendencije
  (1947- )
• Poslije II. svjetskog rata u europskim su
  zemljama obnovljene kršcansko-demokratske i
  narodne stranke
• 1947. god. utemeljena je medunarodna
  kršcansko-demokratska organizacija Nouvelles
  Equipes Internationale (NEI)
• 1965. je prerasla u Europsku uniju kršcanskih
  demokrata
• Dva glavna cilja su
• Stvaranje Europske unije
• Udruživanje ljudi u stranke kršcansko-demokratskog
  usmjerenja
• Osnovne vrijednosti za koje se zalažu covjek kao
  osoba, društvo kao zajednica, pravednost,
  solidarnost, duhovni i kulturni pluralizam,
  odgovornost pred Bogom i ljudima, sloboda i
  jednakost