Title: Tema br. 6 Pazarot i cenite vo ekonomskiot sistem na Republika Makedonija
1Tema br. 6Pazarot i cenite vo ekonomskiot
sistem na Republika Makedonija
- Primeneta ekonomika
- Praven fakultet - Skopje
2Sodrina
- Pazarot vo ekonomskiot sistem na Makedonija
- Karakterot i funkciite na pazarot
- Problemite na agregatnata ponuda i pobaruvaka i
makroekonomskata ramnotea - Sivata ekonomija
- Konkurencija, monopoliziranost i dravna
regulacija i deregulacija - Sistem i politika na cenite
- Sistemot na cenite kako instrument na politikata
- Faktori koi vlijaat vrz formiraweto na cenite
- Dviewe na cenite
31.1. Karakteristiki na pazarot vo RM
- Definicija pazarot pretstavuva organizirana
razmena na stoki i uslugi meu kupuvai i
prodavai, pri to odluuva sekoj sam voden od
sopstveniot interes - Vidovi pazari
- spored vidot na stokite i uslugite
- spored mestoto (prostornata opfatnost)
- Integralen pazar pazar na stoki, uslugi, rabotna
sila i kapital ? vo razlini oblici (pari,
obvrznici, akcii, devizi, tehnologija i tn.) - Osnovite karakteristiki na pazarot vo ekonomskiot
sistem na Makedonija se uredeni so Ustavot od
1991 g. - sloboda (na pazarot i pretpriemnitvoto)
- ednakva poloba na site subjekti (na pazarot)
- otvorena konkurencija (zatita protiv monopolska
poloba na pazarot) - Necelosna primena na tie odredbi vo praktikata
zaradi objektivni i subjektivni priini
41.1. Funkcii na pazarot
- Funkcii na pazarot selektivna, alokativna,
distributivna, informativna, stimulativna - selektivna f/cija ? dravata ne vodi politika na
izbor na pobednicite - alokativna f/cija ? dravata vodi politika na
alokativna neutralnost linearnost i neutralnost
na davakite (danoci, pridonesi i tn.) - distributivna f/cija ? pazarot ja vri primarnata
raspredelba, a dravata pravi preraspredelba - informativna f/cija ? rakovodewe na delovnite
subjekti i potrouvaite spored pazarnite signali - Stimulativna f/cija ? pazarna prinuda za efikasno
delovno rabotewe
51.2. Agregatna ponuda i pobaruvaka i
makroekonomska ramnotea
Ponuda Pobaruvaka
Sloboden uvoz (sleden so siva ekonomija) Ogranieni plati vo dravniot sektor
Namaleno domano p/vo i opadnat izvoz Ograniena buxetska pobaruvaka
Aktivirawe na dravnite rezervi Restriktivna monetarna politika
Porast na zadoli-telnite rezervi
Ogranieni bankarski plasmani
- Stabilnosta na cenite i niskata inflacija po 1995
ukauvaat deka e postignata makroekonomska
ramnotea - Za taa cel se koristat direktni i indirektni
merki na ekonomskata politika
61.3. Sivata ekonomija vo Makedonija
- Siva ekonomija pretstavuva legalna no
neregistrirana (neprijavena) dejnost ili dohod
ostvaren od legalna dejnost bez plaawe na
davaki kon dravata - Crna ekonomija pretstavuva nelegalna (zabraneta)
dejnost i dohod ostvaren od nelegalna dejnost. - Obemot na sivata ekonomija se meri preku
procenetoto uestvo na dohodot od nea vo BDP toa
uestvo varira od drava do drava, a vo
Makedonija, spored procenki, vo nekoi godini
iznesuvalo i nad 30 - Sivata ekonomija treba da se namali do obem koj
ne go popreuva razvojot na registriranata
ekonomija. - Se prezemaat razni merki bezgotovinsko plaawe
(kreditni kartiki i sl.), voveduvawe fiskalni
kasi, vrewe pazarni inspekciski kontroli i tn.
71.4. Problemi vo funkcioniraweto na pazarite vo
Makedonija
- Finansiski pazar ?
- Berza nelikvidnost, mal broj kotirani drutva
- Bankarski sistem visoki kamatni stapki,
nesigurnost - Pazar na pari funkcionira od 1997 g. malo
meawe na dravata - Devizen pazar intervencii na NBRM zaradi
monetar. politika - Pazar na rabotna sila ?
- mnogu povisoka ponuda od pobaruvaka 35
nevrabotenost - Neefikasno funkcionirawe na zavodite za
vrabotuvawe - Pazar na znaewe, inovacii, tehnologija ?
- poetni oblici na negovo oformuvawe
- nedovolna i neefikasna zatita na intelektualnata
sopstvenost
81.5. Konkurencija, monopoliziranost i dravna
regulacija i deregulacija
- Pazarnata konkurencija pretstavuva ustavna
opredelba - Po 1991 konkurencijata e vovedena preku promeni i
liberalizicija na zakonodavstvoto za vlez vo i
izlez od pazarot - Permanenten porast na brojot na subjekti na
pazarot ? do sredinata na 2002 se registrirani
nad 130.000 trgovski drutva - Pazarnata konkurencija ne zavisi samo od brojot
na subjekti, tuku i od barierite na vlez na
pazarot - Pazarnata konkurencija se obezbeduva i preku
antimo-nopolskoto zakonodavstvo, preku zabrana na
odnesuvawe-to so koe se naruuva konkurencijata - Na pazarite kade dominira javniot sektor se
vnesuva privatna inicijativa preku prethodna
posebna regulacija
92.1. Sistemot na cenite vo ekonomijata na
Republika Makedonija
- Sistemot na cenite pretstavuva zbir na pravila
postave-ni od dravata (vladata) koi vlijaat vrz
formiraweto na cenite - Sistemot na cenite vo Makedonija ovozmouva
slobodno pazarno formirawe na cenite, a samo za
mal broj proizvodi se primenuva odreduvawe na
cenite od vladata - Dva vida odreduvawe direktno i indirektno
vlijanie - Indirektno vlijanie ? preku vlijaewe vrz
faktorite koi gi opredeluvaat ponudata i
pobaruvakata - Direktno vlijanie ? (1) odreduvawe na
maksimalnata visina na cenite so odluki na
vladata - kaj energensite nafta, nafteni derivati i
elektrina energija - kaj nekoi vidovi javen transport
- kaj komunalnite uslugi
- (2) zatitni ceni kaj nekoi zemjodelski
proizvodi
102.2. Dviewe na cenite vo 90-te