UPUTE ZA PISANJE SEMINARSKOG RADA

1
UPUTE ZA PISANJE SEMINARSKOG RADA

• Kolegij Tehnologija luka i terminala

2

• Naslovna stranica seminarskog rada
• Sveucilište u Rijeci
• Pomorski fakultet u Rijeci
• Ime Prezime
• Naslov
• Seminarski rad
• Rijeka, 2012.

3

• Unutarnja stranica seminarskog rada
• Sveucilište u Rijeci
• Pomorski fakultet u Rijeci
• Naslov
• Seminarski rad
• Kolegij
• Mentor
• Student
• Rijeka, prosinac 2012.

4
Kompozicija rada

• Seminarski rad nije dovoljno strukturirati na
  uvod, glavni dio i zakljucak, vec je potrebno
  glavni dio razlomiti na više smislenih cjelina -
  poglavlja i podpoglavlja
• Broj poglavlja i podpoglavlja ovisi o temi i
  pristupu radu
• Treba izbjegavati prekratka ili previše dugacka
  poglavlja

5

• UVOD
• 2. POVIJESNO-TEORIJSKI, RETROSPEKTIVNI I
• EKSPLIKATIVNI DIO
• 3. ANALITICKO-EKSPERIMENTALNI DIO
• 4. PERSPEKTIVNI DIO, DIO VIZIJE, BUDUCA NOVA
• I BOLJA RJEŠENJA, MODELI, AKTIVNOSTI
• 5. ZAKLJUCAK
• LITERATURA
• POPIS TABLICA
• POPIS GRAFIKONA

6
UVOD

• prvi dio rada u kojemu student kratkim pregledom
  opcih obilježja uvodi u problematiku koju
  istražuje u radu.
• u uvodu student navodi problem i predmet
  istraživanja, svrhu i cilj istraživanja te
  strukturu rada
• Uvod ima opseg od 5 do 10 opsega
  seminarskog rada.

7
ZAKLJUCAK

• U zakljucku student svojim rijecima iznosi
  najvažnije rezultate provedenog istraživanja
• Zakljucak ne smije sadržavati pojmove, relacije
  ili rezultate koji nisu posljedica stvarno
  provedenog konkretnog istraživanja
• Zakljucak ima opseg od 5 do 10 opsega
  seminarskog rada.

8

• Poglavlja se oznacavaju na sljedeci nacin
  najviša cjelina ima arapski broj (1,2,3,4, itd.),
  a podpoglavlja unutar poglavlja brojevima
  odvojenim tockom ( unutar poglavlja 2. numeriraju
  se poglavlja 2.1., 2.2., 2.3., a unutar
  podpoglavlja još manja podpoglavlja 2.3.1.,
  2.3.2.,)
• Poglavlja niti podpoglavlja se ne mogu dijeliti
  na manje od dva dijela (npr. 2.1. ako se dijeli
  onda je to najmanje na 2.1.1. i 2.1.2.)

9
Opseg rada

• Varira ovisno o temi
• Postoje okvirne granice ispod/iznad kojih nije
  primjereno pisanje seminarskog rada
• Ovisno o temi i nacinu pisanja optimalan opseg
  rada je 10 do 15 stranica
• U opseg rada se racuna samo glavni dio rada (bez
  sadržaja, popisa literature, popisa tablica,
  grafikona dodataka i slicno)

10
Preporuca se korištenje sljedecih parametara

• Vrsta papira standardni A4 papir
• Margine 2,5 cm sa svake strane
• Prored 1,5 u glavnom djelu teksta i u bilješkama
• Vrsta slova Times New Roman
• Velicina slova 12 u naslovima i glavnom tekstu
  te 10 u biješkama
• Tekst je potrebno obostrano poravnati (alignment
  justify)
• Stranice u radu treba numerirati
• - najbolje u donjem desnom uglu, u istom tipu
  i velicina slova
• - numeracija se ne stavlja na naslovnu i
  unutarnju stranicu niti na stranicu sa sadržajem
  (prva stranica koja se numerira je uvod)

11
Oznake izvora podataka (citiranje)

• Citiranje prvenstveno služi tome da se citatelj
  upozna s izvorima kojima se autor djela služio
  pri pisanju rada te da se omoguci pronalaženje
  citiranog mjesta
• Citiranje omogucuju citatelju da lako pronade
  drugu srodnu literaturu za svoje daljnje
  istraživanje
• Citiranje omogucava autoru da ispravno oblikuje
  vlastite misli i nastavi tamo gdje su drugi u
  svome istraživanju stali

12
Oznake izvora podataka (citiranje)

• Bilješke ili fusnote pišu se na sljedeci nacin
• 1.) fusnote bilješke na donjem rubu stranice,
  oznacavaju se brojevima od 1 nadalje
• 2.) endnote bilješke na posebnoj stranici,
  oznacavaju se brojevima od 1 nadalje

13

• Bilješke ili fusnote se koriste kao
  dokumentacija
• Za svako cjelovito navodenje tudih rijeci u
  tekstu (citiranje)
• U slucaju kada se duži tekst sažima i oblikuje
  vlastitim rijecima, pri cemu se mora navesti
  izvor iz kojega potjece
• Za navodenje svake cinjenice ili podatka koji
  opcenito nije poznat, ali znamo tko je autor
• Upucuju na druge radove u kojima se neki sadržaj
  rada detaljnije obraduje
• Raspravlja o sporednim cinjenicama koje bi mogle
  biti važne citatelju
• Upucuje na suprotna mišljenja od onih iznesenih u
  tekstu

14

• Bilješke se navode slicno kao i literatura,
  jedino je potrebno još na kraju navoda dodati
  broj stranice na kojoj se citat ili navedena
  cinjenica nalaze.
• Bilješke se pišu velicinom slova 10.
• Bilješke trebaju koristiti isti tip slova kao i u
  glavom tekstu
• Necitirani dijelovi tudih radova smatraju se
  plagijatom tj. nezakonitim prisvajanjem proizvoda
  tudeg znanstvenoga i strucnog rada!!!

15
Primjeri pisanja fusnota

• 1 Zelenika, R. Metodologija
  znanstvenoistraživackog rada, Pisana djela na
  strucnim i sveucilišnim studijima, Ekonomski
  fakultet u Rijeci, Rijeka, 2011. str.222.
• 2 Kolanovic, I. Zenzerovic, Z. Metodološki
  pristup utvrdivanju kvalitete lucke usluge,
  Pomorstvo, Vol. No. , 2007., str.

16

• Ako se navod (citat) nekoga djela u radu
  pojavljuje više puta, nije potrebno ponovno
  pisati sve podatke, vec se citira na sljedeci
  nacin
• 3 Zelenika, R. op.cit., str. 234.

Ako se koristi navod koji je citiran u
prethodnoj bilješci (neposredno prije bilješke
koja se sada navodi), piše se ibid. i
stranica s koje je citat preuzet 4 Ibid., str.
236.
17
Izvori s interneta

• Clanci autor, naslov clanka, Internet adresa,
  datum kada je clanak citan s interneta, te
  stranica
• neki drugi izvori (npr. organizacija, ustanova)
  navodi se internet stranica koja je korištena
• 6 http//www.mmppi.hr (22.10.2012.)

18
Tablice, grafikoni, crteži i slike

• Neophodan dio rada
• Jasno, slikovito, pregledno predstavljaju
  pojedine dijelove rada
• U tekstu se neposredno prije umetanja treba
  pozvati na konkretan broj slike, tablice,
  grafikona
• Nakon slike, tablice, grafikona slijedi
  pojašnjenje ili komentar

19
Primjeri
Tabela 1. Troškovi prekrcaja kontejnera u luci
Rijeka (EUR)
Izvor www.portauthority.hr (22.10.2012.)
20
Slika 1. Elementi procesa planiranja
Izvor Dundovic, C., Kesic, B. Tehnologija i
organizacija luka, Pomorski fakultet u
Rijeci, Rijeka, 2001., str. 92.
21
Slika 1. Nacelna struktura sustava videonadzora
prometa
Izvor Višnjic,V., Budimir, D., Grgurevic, I.
Primjena videonadzora u regulaciji prometa u
gradovima, Suvremeni promet, Vol.32, No.5-6,
Zagreb, 2012., str. 433.
22
Prikupljanje literature

• Studenti mogu koristiti bilo koju relevantnu
  gradu
• knjige
• enciklopedije
• znanstvene i strucne casopise
• zbornike radova
• dnevni tisak
• www

23
POPIS LITERATURE

• piše se na stranici iza zakljucka
• obavezno je popisati cjelokupnu korištenu
  literaturu odnosno izvore
• literatura se strukturira na sljedeci nacin
• Knjige
• Clanci, studije
• Internet izvori
• literatura se piše prema abecedi prezimena autora
• treba koristiti barem pet razlicitih izvora (od
  toga najmanje 1 knjigu, 2 clanka iz casopisa ili
  zbornika radova)
• Clanci koji se koriste ne bi smjeli biti stariji
  od 5 godina
• Statisticki podaci koji se koriste ne bi smjeli
  biti stariji od 2 godine

24
Casopisi

• BMT Abstracts
• Brodogradnja
• Containerisation International
• Cruise Ferry Info
• Hansa International Maritime Journal
• More
• Naše more
• Pomorstvo
• Pomorski zbornik
• Suvremeni promet
• Port Technology International

• Promet
• Nafta
• Plin
• Shipping Statistics and Market
• Review
• Safety at Sea International
• Statisticki ljetopis RH
• Transport logistika

25
Ocjenjivanje

• Rok za predaju seminarskog rada u print obliku je
  15.12.2012. godine
• Zakašnjeli seminarski radovi umanjuju se za 5
  bodova
• Seminarski rad nosi max. 15 bodova
• Studenti koji ne predaju rad pravovremeno, moraju
  to uciniti najmanje 7 dana prije izlaska na ispit
• VAŽNO
• Poznavanje problema i predmeta istraživanja vrlo
  je važno za formiranje ukupne ocjene
• Studenti ce nakon predaje seminarskog rada morati
  obraniti svoj rad (ukratko usmeno odgovoriti na
  pitanja postavljena od mentora) što ce bitno
  utjecati na bodove odnosno ocjenu