GLAGOLI

1
GLAGOLI
2
Što su glagoli?

• Promjenjiva vrsta rijeci kojom izricemo radnju,
  stanje i zbivanje.

Promjena glagola po osobama/licima naziva se
SPREZANJE ili KONJUGACIJA.
3
Koja su gramaticka obilježja glagola?

• OSOBA/LICE (1., 2., 3.)
• BROJ (jednina i množina)
• GLAGOLSKI VID (svršeni i nesvršeni)
• GLAGOLSKA PRIJELAZNOST (prijelazni, neprijelazni
  i povratni)
• GLAGOLSKI OBLIK

4
GLAGOLI PO VIDU

• Svojstvo glagola da iskazuju trajanje radnje
  nazivamo GLAGOLSKI VID.

• NESVRŠENI GLAGOLI ? izricu radnju koja nije
  izvršena, npr. primati, citati, izvješcivati,
  dospijevati ...
• SVRŠENI ? izricu izvršenu radnju, npr. primiti,
  procitati, izvijestiti, dospjeti ...

5
GLAGOLI PO PRIJELAZNOSTI

• PRIJELAZNI ? koji uza se mogu imati imensku rijec
  u akuzativu, npr. On traži kljuc.
• NEPRIJELAZNI ? koji uza se ne mogu imati imensku
  rijec u akuzativu, npr. Stanuje na trecemu katu.
• POVRATNI ? koji uz sebe imaju povratnu zamjenicu
  se, npr. Pocešljala se, obukla (se) i uputila
  (se) prema izlazu.

6
GLAGOLSKI OBLICI

• INFINITIV
• GLAGOLSKI PRIDJEVI
• GLAGOLSKA VREMENA
• GLAGOLSKI NACINI

NESPREZIVI
SPREZIVI
7
INFINITIV

• ne odreduje glagolsko vrijeme, osobu/lice i broj,
  stoga ga nazivamo neodredenim glagolskim oblikom
• tvori se dodavanjem nastavka -ti/-ci na
  infinitivnu osnovu, npr. dati, reci
• polazni je oblik u tvorbi drugih glagolskih
  oblika, npr. reci ? reknem, rekao sam, reci cu
• u recenici je dopuna glagolu u osobi/licu, npr.
  Volim spavati.

8
GLAGOLSKI PRIDJEVI

• RADNI ? izrice da subjekt vrši radnju, npr.
  Napisao je pismo.
• TRPNI ? izrice da subjekt trpi radnju, npr.
  Pismo je napisano.

Od glagola tvorimo i imenice ? GLAGOLSKE IMENICE.
One imenuju radnju izrecenu glagolom, npr. pitati
? pitanje.
9
GLAGOLSKA VREMENA

• ZA IZRICANJE SADAŠNJOSTI
• PREZENT npr. dolazim, gledam, vicem (vik
  -jem), pecem (pek -em)

10
ZA IZRICANJE PROŠLOSTI

• PERFEKT npr. sam došao/dolazio
• AORIST prošlo svršeno vrijeme, npr. ispekoh
  (3. o./l. ispek -e ? ispece), pogledah
• IMPERFEKT prošlo nesvršeno vrijeme, npr.
  gledah, dolažah (dolaz -jah), pecijah (pek
  -ijah)
• PLUSKVAMPERFEKT pretprošla radnja, npr. bio
  sam / bijah došao

11
ZA IZRICANJE BUDUCNOSTI

• FUTUR 1. npr. doci cu, gledat cu
• FUTUR 2. radnja koja ce se dogoditi istodobno
  ili prije neke druge buduce radnje, npr. Ako
  budete pitali, odgovorit ce vam.

12
GLAGOLSKI NACINI
Glagolske oblike kojima izricemo odnos govornika
prema vršenju glagolske radnje nazivamo GLAGOLSKI
NACINI.

• IMPERATIV ? izrice zapovijed, molbu ...,
• npr. Igraj. Molim te, ustani.
• KONDICIONAL
• PRVI ? izrice želju u sadašnjosti,
• npr. Igrali bismo odbojku.
• DRUGI ? izrice želju u prošlosti,
• npr. Bili bismo igrali odbojku.

13
VRSTE PREDIKATA

• Glagol je u recenici najcešce u službi predikata.

• GLAGOLSKI ? izrecen glagolom u osobi/licu i
  vremenu/nacinu,
• npr. Ostaju nam uspomene.
• IMENSKI ? izrecen glagolom biti u osobi/licu i
  vremenu/nacinu i imenskom rijecju,
• npr. Uspomene su nezamjenjive.