Nebeska tijela

1
Nebeska tijela

• u astronomskoj navigaciji

2
Nebeska tijela u astronomskoj navigaciji

• U navigacijskoj praksi se, za izracun pozicije
  broda, koriste razlicita nebeska tijela.
• Danju se opaža Sunce u podne (u gornjem
  meridijanu, kod nas je usmjereno prema S),
  ponekad i Mjesec.
• U doba sumraka se opažaju 54 najsjajnije
  zvijezde, od planeta Venera, Jupiter, Mars i
  Saturn, te Mjesec.

3
Nebeska tijela sunceva sustava

• imaju vlastito kretanje oko Sunca
• Sunce centralno tijelo, zvijezda
• planeti Merkur, Venera, Zemlja, Mars, Jupiter,
  Saturn, Uran, Neptun
• sateliti Mjesec
• ostala tijela planetoidi, kometi, meteori,
  bolidi,
• Astronomska jedinica
• osnovna mjera za udaljenost unutar suncevog
  sustava
• 149,6 mil. km.
• srednja udaljenost Zemlje od Sunca
• Unutrašnji planeti Merkur i Venera, bliži Suncu
  od Zemlje
• Vanjski planeti udaljeniji od Zemlje Mars,
  Jupiter, Saturn, Uran, Neptun.
• Pluton nije planeta od 2006. godine

4
Sunce

• promjer 109 promjera Zemlje
• masa 333 000 puta veca od mase Zemlje
• sila teže 28 puta veca nego na zemlji (pamtiti
  podatak za Newtonov zakon opce gravitacije)
• okrece se oko svoje osi, ali ne istom brzinom u
  svim pojasevima, najbrže oko ekvatora 25 dana
• zvijezda žuti patuljak
• površina temperature oko 6.000C, središte oko
  15.000.000 C
• atmosfera fotosfera kromosfera korona
  (vidljiva za pomrcine)
• protuberance mine i eruptivne mlaz plina
  visine i do 4 km.

5
Mjesec

• zemljin satelit
• promjer ¼ Zemljinog
• masa 81 puta manja od Zemljine
• prosjecna udaljenost 384 400 km
• temperatura -150C do 120C
• okrece se oko Zemlje i oko svoje osi u ? 29,5
  dana uvijek vidljiva samo jedna strana mjeseca.

6
Navigacijski planeti

• razlikuju se od zvijezda po tome što ne trepere
• Venera
• zvijezda danica
• najsjajnije nebesko tijelo poslije mjeseca
• vidljiva neposredno prije izlaza ili odmah nakon
  zalaza Sunca (nakon nekog vremena nestaje, kao da
  se gasi).
• Mars
• crvenkast
• vrlo mali
• Jupiter
• najsjajniji nakon Venere
• bijele boje
• Saturn
• vrlo mali, kao neka manja zvijezda
• bijele boje

7
Ostala nebeska tijela suncevog sustava

• Planeti i planetoidi
• planeti koji se ne koriste u navigacijske svrhe
  Merkur, Uran, Neptun
• planetoidi hladna tijela nepravilnog oblika
  smještena izmedu Marsa i Jupitera u pojasu
  planetoida, promjera menjeg od 1000 km.
• Meteoriti, meteori, bolidi
• meteoriti - potjecu iz razdoblja nastanka Sunceva
  sustava, prije pada na Zemlju, prtolaskom kroz
  atmosferu izgore i ostavljaju trag na nebu
• meteori prolaze kroz zemljinu atmosferu,
  ostavljaju trag, ali ne uspijevaju pasti na
  Zemlju.
• bolidi vrlo sjajni meteori,
• meteori izgaraju na visini 70-130 km, pojedinacno
  ili u rojevima
• meteorske kiše, meteorski rojevi leonidi,
  perseidi, "suze sv. Lovre"
• Kometi
• kruže oko Sunca po vrlo ekscentricnim elipticnim
  putanjama
• period od nekoliko godina do više milijuna godina
• jezgra, koma i rep.

8
Zvijezde

• vrlo udaljena nebeska tijela s vlastitim izvorom
  energije koja emitiraju vlastitu svjetlost
• trepere, pa se po tome razlikuju od planeta
• okupljene su u galaksije, a u svakoj galaksiji
  oko stotinu milijardi zvijezda.
• razlicitih velicina i razlicitog sjaja
• prividne velicine (kako ih mi vidimo sa Zemlje)
• Najbliža zvijezda nam je Proksima Centauri, a
  najsjajnija Sirius.
• Apsolutni sjaj
• zamišlja se da su sve zvijezde na 10 parseca
  (32,56 godina svjetlosti), pa se kategoriziraju
  prema sjaju.
• superdivovi Rigel, Deneb
• divovi Spica
• patuljci Procyon, Altair, Sunce
• Klasifikacija po spektru bijele, žute, crvene
• boja ovisi o temperaturi, a temperatura o
  starosti zvijezde

9
Zvijezde

• Dvojne, mnogostruke i promjenjive zvijezde
• Gledajuci sa Zemlje, odredene zvijezde mogu biti
  gotovo "jedna iza druge", pa nam izgledaju kao
  dvije spojene zvijezde.
• U drugim slucajevima, mogu izgledati kao grozd s
  više zvijezda.
• Neke zvijezde mijenjaju sjaj ili boju.
• Zvjezdana jata
• zbijena, globularna skupine zvijezda pravilnog
  okruglog oblika i velike gustoce
• otvorena jata nepravilnog oblika Plejade,
  (Vlašici)

10
Mjere izvan suncevog sustava

• Svjetlosna godine
• udaljenost koju svjetlost prevali u vakuumu u
  godini dana
• 9,46 x 109 km
• Parsec
• udaljenost sa koje se srednjo polumjer putanje
  Zemlje oko Sunca vidi pod kutom od 1"
• parsec paralaksa, sekunda
• 3,26 godina svjetlosti

11
Sazvježda

• Gledano sa Zemlje, zvijezde su grupirane i
  stvaraju nekakve oblike. Kroz stoljeca su
  astronomi razlicitih civilizacija u tim oblicima
  prepoznavali mitološka bica, predmete i
  životinje.
• Danas sazvježda nose imena iz egipatske, grcke i
  rimske mitologije. Tako je npr. Herkul (Heraklo)
  nakon što je savladao i ubio lava u borbi, oderao
  sa njega kožu i napravio sebi odjecu, a tijelo je
  bacio na nebo gdje je još i danas u sazvježdu
  Lava. Orion, npr. predstavlja egipatskog boga
  Osirisa itd.
• Sazvježde koje najlakše nalazimo na nebu je
  Veliki medvjed, a od njega se vrlo lako pomocu
  tzv. alignamenta dolazi do najsjajnije zvijezde
  Malog medvjeda, Polare, koja je ujedno sasvim
  blizu sjevernog nebeskog pola (Pn).
• Sjajnije zvijezde u sazvježdima imaju i svoja
  imena, npr. Aldebaran, Sirius, Rigel, Spica,
  Deneb, itd.
• U svakom sazvježdu se zvijezde oznacavaju grckim
  slovima od najsjajnije prema najmanje sjajnoj, a
  kad se iskoriste sva slova, pocinju se
  numerirati.

12
(No Transcript)
13
Primjeri naziva zvijezda
14
(No Transcript)
15
(No Transcript)