HLADNI RAT

1
HLADNI RAT
2

• Hladni rat je bio politicki sukob izmedu zapadnih
  sila predvodenih SAD-om i istocnih sila
  predvodenih SSSR-om koji se vodio od 1945. do
  1991. Hladni rat je voden, tada, svim mogucim
  sredstvima, no globalno nikada nije prerastao u
  masivni oružani sukob svjetskih razmjera. Hladni
  rat je primarno obilježen ekonomskim, politickim
  i propagandnim "sukobima" izmedu Zapada i Istoka,
  s ciljem suzbijanja utjecaja neprijateljskog
  bloka.
• Glavno obilježje rata je utrka u naoružanju, no
  donio je i znatne napretke na podrucju kulture,
  sporta, znanosti i tehnologije, od kojih je
  najznacajnija svemirska utrka ciji je rezultat
  bio odlazak covjeka u svemir.

3
NAZIV

• Naziv Hladni rat prvi put je uporabio Bernard
  Baruch, savjetnik americkog predsjednika, tijekom
  jedne debate u americkom Kongresu 1947. godine.
  Pojam Hladni rat veže se i za britanskog
  premijera Winstona Churchilla koji je skovao
  krilaticu o željeznoj zavjesi koju su komunisti
  "spustili" izmedu svog i "slobodnog svijeta". On
  je u ožujku 1946. godine u Fultonu (SAD) pozvao
  na križarski rat protiv komunizma, podsjecajuci
  na obavezu obrane atlantske zajednice i vojnog
  zbližavanja ugroženih država.

4
KORIJENI HLADNOG RATA

• Postoje neke nesuglasice oko pocetka Hladnoga
  rata. Iako vecina povjesnicara tvrdi da je
  zapoceo neposredno svjetskog rata, neki tvrde da
  se uzroci Hladnog rata mogu naci vec nakon Prvog
  svjetskog rata iako napetosti izmedu
  Rusije/SSSR-a, Britanije i Amerike sežu još u
  XIX. stoljece.
• Ideološki sukob izmedu komunizma i kapitalizma
  zapoceo je 1917. nakon Ruske revolucije kada se
  SSSR izdigao kao prva velika komunisticka sila.
  Ovo je prvi dogadaj koji je ruskoamericke odnose
  doveo u pitanje i postavio ih kao dugotrajni
  problem svim vodama u svijetu.1
• Sjedinjene Americke Države - država predvodnica
  kapitalistickih sila i NATO pakta i oštra
  protivnica SSSR-a i komunizma
• Sovjetski Savez - država predvodnica
  komunistickih sila i velik protivnik Zapadnog
  bloka i kapitalizma.
• Mnogi dogadaji doveli su do medusobnog
  nepovjerenja izmedu SAD-a i SSSR-a
• Americka intervencija tijekom Ruskog gradanskog
  rata u kojem su pomagali Bijeloj gardi.
• Izlazak Ruskog Carstva iz Prvog svjetskog rata
  nakon potpisivanja mira u Brest-Litovsku.
• Boljševisticko odbacivanje kapitalizma.2
• Americko nepriznavanje SSSR-a do 1933.3
• I prije Drugog svjetskog rata je bilo dogadaja
  koji su doveli do povecanja medusobnog
  nepovjerenja
• Britansko popuštanje Nijemcima
• Pakt Ribbentrop-Molotov3
• nakon Drugog

5
BLOKOVI

• Blokovska je podjela ucvršcena stvaranjem
  vojno-politickih saveza. Na jednoj je strani bio
  blok predvoden SAD-om (kapitalisticki sustav) , a
  drugi je blok bio predvoden SSSR-om
  (socijalisticki sustav). Mnogo države nije se
  željelo pridružiti nijednome bloku. Stoga su one,
  predvodene Egiptom, Indijom i Jugoslavijom, 1961.
  godine utemeljile pokret nesvrstanih.

6
NATO PAKT

• Sjevernoatlantski savez - NATO, osnovali su 1949.
  godine ministri vanjskih poslova SAD-a, Velike
  Britanije, Francuske, Nizozemske, Belgije,
  Luksemburga, Norveške, Islanda, Kanade, Italije,
  Portugala i Danske. Njegovo sjedište bilo je u
  Bruxellesu, i osnovni zadatak bio je da sprijeci
  prodor Sovjetskog Saveza u zapadnu Europu. Države
  na zapadu i clanice NATO pakta su bile
  kapitalisticke i vjerovale su u privatnu svojinu
  nad posjedima i poslovima.

7
VARŠAVSKI PAKT

• Iste godine Sovjetski Savez je objavio da
  posjeduje atomsku bombu, a u Kini su na vlast
  došli komunisti. Poslije Staljinove smrti (1953.)
  malo je popustila napetost u medunarodnim
  odnosima, ali su ipak 1955. godine SSSR i zemlje
  istocne Europe stvorili Varšavski pakt. SSSR i
  njegovi saveznici htjeli su stvoriti besklasno
  društvo u kojem se sve dijelilo podjednako.
  Njegove clanice bile su SSSR, Bugarska,
  Cehoslovacka, Istocna Njemacka, Madarska, Poljska
  i Rumunjska (do 1968. i Albanija). Imao je svoje
  organe i jedinstven generalštab i svoje sjedište
  u Moskvi.

8
ORUŽANI SUKOBI

• Korejski rat, Vijetnamski rat i rat SSSR-a protiv
  Afganistana bili su slucajevi kad je napetost
  izmedu dvije ideologije prerasla u oružani sukob.
  SAD i SSSR cesto u njima nisu ucestvovali
  direktno nego kroz naoružavanje drugih zemalja.

9
NAORUŽAVANJE I STRATEGIJA

• SAD i SSSR su se najviše natjecali u naoružanju i
  razvitku tehnologije. Osim toga, bila je vrlo
  razvijena špijunaža. Najveca potencijalna
  opasnost Hladnog rata bilo je nuklearno oružje i
  njegovo aktiviranje. Za razliku od lokalnih
  sukoba, paranoja zbog nuklearnog oružja pogodila
  je sve zemlje svijeta.

10
GLAVNI SIMBOL HLADNOG RATA

• Berlinski zid (njemacki Die Berliner Mauer) je
  bila dugacka barijera koja je odvajala Zapadni od
  Istocnog Berlina i okružni teritorij Njemacke
  Demokratske Republike. Istocnonjemacke vlasti su
  ga nazivale Antifašisticki zaštitni zid. Svrha
  zida je bila onemoguciti prelaz izmedu Istocne i
  Zapadne Njemacke. Poceo se graditi 13. kolovoza
  1961. godine i više je puta nadogradivan. Otvoren
  je za neometan promet 9. studenog 1989., a potom
  je srušen. Bio je olicenje Hladnog rata.

11
(No Transcript)
12

• PRIPREMIODARKO BATINIC
• POMOGAOIVO FABIJAN MRVELJ