Teorije pona

1
Teorije ponašanja potrošaca I

• Teorija granicne korisnosti

2
Teorije ponašanja potrošaca

• Kardinalisticki pristup
• Teorija granicne korisnosti
• Ordinalisticki pristup
• Teorija indiferencije
• Teorija otkrivene preferencije

3
Teorija granicne korisnosti

• Povijesni razvoj
• Gossenovi zakoni
• zakon zasicenosti potreba i zakon opadajuce
  granicne korisnosti
• zakon izravnanja razine granicne korisnosti

4
Zakon opadajuce granicne korisnosti
Kolicina TU MU AU
1 6 6 6
2 11 5 5.5
3 15 4 5
4 18 3 4.5
5 20 2 4
6 21 1 3.5
7 21 0 3
8 20 -1 2.5
5
Zakon opadajuce granicne korisnosti

• Potražnja za nekim dobrom odredena je njegovom
• GRANICNOM KORISNOŠCU

6
Potrošacev višak

• Smisao razmjene
• pozitivna razlika izmedu korisnosti robe i
  korisnosti novca

7
Procjena viška korisnosti

• A) pomocu ukupne korisnosti
• Ako p 3, potrošac kupuje 4 jedinice
• (p MU)
• Odrice se 4 x 3 12 jedinica korisnosti
• Dobiva 18 jedinica ukupne korisnosti (654318)
• CS 18 12 6

8
Procjena viška korisnosti

• B) pomocu prosjecne korisnosti
• kod 4 jedinice
• AU 4.5 (MU 3) 4.5 gt 3 za 1.5
• 4 x 1.5 6
• TCS (ukupni potrošacev višak) 6
• ACS (prosjecni potrošacev višak) 1.5

9
Potrošacev višak

• ... je višak cijene koju bi potrošac bio spreman
  platiti iznad one cijene koju stvarno placa
  radije nego da ostane bez nekog dobra

10
Zakon izravnanja granicne korisnosti i ravnoteža
potrošaca

• Problem
• izbor kombinacije proizvoda kojom u granicama
  raspoloživog dohotka i pri datim cijenama
  potrošac maksimizira korisnost
• Dohodak potrošaca13 novcanih jedinica

11
Zakon izravnanja granicne korisnostii ravnoteža
potrošaca
Kolicina A MUA Kolicina B MUB
1 50 1 40
2 45 2 36
3 40 3 32
4 35 4 28
5 30 5 24
6 25 6 20
7 20 7 16
8 15 8 12
9 10 9 8
12
Zakon izravnanja granicne korisnostii ravnoteža
potrošaca

• 50 gt 40 (A)
• 45 gt 40 (A)
• 40 40 (B)
• 40 gt 36 (A)
• Rješenje 13 7A 6B

13
Zakon izravnanja granicne korisnostii ravnoteža
potrošaca

• MU1/p1MU2/p2...MUn/pnMUI/pI ...(1)
• MUI granicna korisnost novcanog dohotka
• pI cijena novca ( 1)

14
Zakon izravnanja granicne korisnostii ravnoteža
potrošaca

• Opci princip
• MUi MUI X Pi ............(2)
• S obzirom da je
• MUI const. i cijena novca pI 1
• slijedi da je
• MU1/p1MU2/p2....MUn/pn1

15
Zakon izravnanja granicne korisnostii ravnoteža
potrošaca

• Ravnotežna solucija
• svaka novcana jedinica dohotka uložena u
  kupovinu svakog dobra donosi potrošacu jednaku
  korisnost
• (Do kupovine dolazi ako vrijedi
• MUi gt MUI x pi )

16
Zakon izravnanja granicne korisnostii ravnoteža
potrošaca

• Uvodimo cijene
• pA 2
• pB 1
• I 16 novcanih jedinica

17
Zakon izravnanja granicne korisnostii ravnoteža
potrošaca
Kolicina A MUA Kolicina B MUB
1 40 1 30
2 35 2 26
3 30 3 22
4 25 4 18
5 20 5 14
6 15 6 10
7 10 7 6
8 5 8 2
18
Zakon izravnanja granicne korisnostii ravnoteža
potrošaca

• Princip
• granicna vrijednost mora biti ista u svim
  upotrebama
• MUA/pA MUB/pB
• ili
• 20/2 10/1
• (npr. 5 kg i 6 l)

19
Zakljucci

• Ako su date krivulje potražnje i cijene svih
  dobara, potrošacev dohodak odlucuje o strukturi
  efektivne potrošaceve potražnje

20
Zakljucci

• Ako neko dobro za više potreba (novac), ukupna
  korisnost (TU) je maksimalna kada je granicna
  korisnost (MU) tog dobra u svim upotrebama
  izjednacena

21
Zakljucci

• Da bi se postigla optimalna solucija za potrošaca
  (max korisnost) granicna korisnost svakog dobra
  koje se kupuje (korisnost zadnje jedinice) mora
  biti proporcionalna cijeni te jedinice
• (u protivnom bi se ukupna korisnost (TU) moga
  povecati realokacijom jedinica novcanog dohotka)

22
Teorije ponašanja potrošaca II

• Teorija indiferencije

23
Ponašanje potrošaca

• Tri pitanja
• 1) Kako potrošaceve preferencije odreduju
  potražnju?
• 2) Kako potrošaci alociraju dohodak na kupnju
  razlicitih dobara?
• 3) Kako potrošaci ciji je dohodak ogranicen
  odlucuju koju kombinaciju dobara kupiti?

24
Ponašanje potrošaca

• Tri koraka
• 1) Preferencije
• 2) Budžetsko ogranicenje
• 3) Ravnoteža potrošaca

25
Preferencije

• Subjektivna kategorija
• Definira se kao binarna relacija ?
• U ekonomiji se naziva relacija preferencije
  (omogucuje usporedbe parova alternativa)

26
Preferencije

• Izraz x ? y znaci da je x barem jednako tako
  dobar kao y
• Iz njega definiramo druge dvije relacije
• Relaciju stroge preferencije x ? y
• Relaciju indiferencije x y

27
Preferencije

• Pretpostavke
• Uredene (potrošaci mogu rangirati sve košare
  dobara)(kompletnost preferencija)
• Tranzitivne (ako potrošac preferira A u odnosu na
  B i B u odnosu na C, onda on preferira A u odnosu
  na C)
• Uredene tranzitivne racionalne
• Potrošac uvijek preferira više o odnosu na manje
  (monotonost preferencija)

28
Preferencije

• Pretpostavke
• Potrošac uvijek preferira više o odnosu na manje
  (monotonost preferencija)
• Blaža forma monotonosti lokalna nezasicenost
• Konveksnost

29
Preferencije

• Relacija preferencije može se predstaviti
  funkcijom korisnosti samo ako je racionalna
  (kompletnost tranzitivnost) i neprekidna
• Funkcija korisnosti predstavlja relaciju
  preferencije samo kada za sve parove dobara
  vrijedi
• u(x) u(y) ? x ? y

30
Primjer raznih parova (košara) dobara
Košara dobara Jedinica hrane Jedinica odjece
A 20 30
B 10 50
D 40 20
E 30 40
G 10 20
H 10 40

31
Primjer raznih košara dobara - graficki

Potrošac preferira A u odnosu na sve
kombinacije u žutoj kutiji dok su
sve kombinacije u ljubicastoj bolje od A.
32
Primjer raznih košara dobara

• Tocke B i D imaju više od jednog dobra ali manje
  od drugog u odnosu na A
• Treba nam više informacija o potrošacevim
  preferencijama
• Ako potrošac odluci da je indiferentan izmedu B,
  A i D, onda kroz te tocke možemo ucrtati krivulju
  indiferencije

33
Krivulje indiferencije Primjer

• Indiferentan izmedu B, A, i D
• E se preferira u odnosu na U1
• U1 se preferira u odnosu na H i G

34
Krivulje indiferencije

• Ali, kako smo do ove krivulje došli?
• Kakva je veza krivulje indiferencije i funkcije
  korisnosti?

35
Veza izmedu funkcije korisnosti i krivulja
indiferencije

• Pretpostavimo funkciju korisnosti tipa
  Cobb-Douglas

36
Graficki prikaz Cobb-Douglas funkcije korisnosti
u paketu Mathematica 6.0

• Plot3D2x0.3y0.7,x,2,40,y,2,40

37
Funkcija korisnosti i krivulja indiferencije

38
Mapa indiferencije nivo skupovi funkcije
korisnosti

39
Krivulje indiferencije

• Da bi opisali preferencije za sve kombinacije
  dobara poslužit ce nam skup ili mapa krivulja
  indiferencije

40
Mapa krivulja indiferencije

Košara dobara A preferira se u odnosu na B.
Košara dobara B preferira se u odnosu na D.
41
Krivulje indiferencije

• Svojstva
• Opadajuce su s lijeva na desno
• Konveksne su prema ishodištu
• Nikada se ne sijeku

42
Krivulje indiferencije

• B se preferira u odnsou na D
• A je indiferentno prema B i D
• B mora biti indiferentno prema D ali to ne može
  biti ako se B preferira u odnosu na D

43
Krivulje indiferencije

• Oblik krivulje indiferencije opisuje kako je
  potrošac spreman supstitutirati jedno dobro
  drugim
• Što više odjece (a manje hrane) potrošac ima to
  je više spreman žrtvovati odjece za dodatnu
  jedinicu hrane

44
Krivulje indiferencije

Broj jedinica odjece od kojih potrošac odustaje
za jednu dodatnu jedinicu hrane pada sa 6 na 1.
45
Krivulje indiferencije

• Kako potrošac zamjenjuje jedno dobro drugim mjeri
• granicna stopa supstitucije (MRS)
• MRS nagib krivulje indiferencije u odredenoj
  tocci

46
Granicna stopa supstitucije

47
Granicna stopa supstitucije

• MRS je opadajuca kada se krece po krivulji
  indiferencije od lijeva na desno
• Razliciti oblici impliciraju razlicite spremnosti
  supstitucije
• Dva ekstremna slucaja
• Savršeni supstituti
• Savršeni komplementi

48
Savršeni supstituti

• Funkcija korisnosti oblika
• pozitivne
  konstante
• nagib je
  konstantan

49
Preferencije potrošaca

Savršeni supstituti
50
Savršeni komplementi

• Funkcija korisnosti oblika
• npr.
• 8 g of coffee and 1 g of creme provide 8 units
  of utility
• 16 g of coffee and 1 g of creme still provide
  onlyy 8 units of utility

51
Preferencije potrošaca

Savršeni komplementi
52
Preferencije potrošaca-Primjer

• U dizajnu automobila, proizvodaci moraju
  procijeniti koliko vremena i novaca potrošiti na
  promjene stila a koliko na tehnicku performansu
• Potrebna analiza preferencija

53
Preferencije potrošaca-Primjer

Ovi potrošaci pridaju vecu vrijednost performansi
nego stilu
54
Preferencije potrošaca-Primjer

Ovi potrošaci pridaju vecu vrijednost stilu nego
performansi
55
Preferencije potrošaca-Primjer

• Poznavanje preferencija omogucit ce proizvodacu
  racionalno ulaganje novca i vremena

56
Korisnost prakticni primjer

• Funkcija korisnosti formula koja individualnim
  košarama dobara pridružuje razinu korisnosti
• Ako je funkcija korisnosti
• U(F,C) F 2C
• tada košara sa 8 jedinica hrane i 3 jedinice
  odjece daje korisnost
• 14 8 2(3)

57
Korisnost - Primjer
Košara dobara Hrana Odjeca Korisnost
A 8 3 8 2(3) 14
B 6 4 6 2(4) 14
C 4 4 4 2(4) 12

58
Korisnost - Primjer

• Košare dobara za svaku razinu korisnosti može se
  graficki prikazati kako bi se dobile krivulje
  indiferencije
• Za pronaci krivulju indiferencije koja
  reprezentira razinu korisnosti 14, mijenjamo
  kombinacije hrane i odjece koje daju ukupnu
  korisnost 14

59
Korisnost - Primjer
Košara U FC C 25 2.5(10)
A 25 5(5) B 25 10(2.5)

60
Budžetsko ogranicenje

• Preferencije same ne objašnjavaju ponašanje
  potrošaca
• Dohodak ogranicava mogucnosti potrošaca

61
Budžetsko ogranicenje

• Budžetski pravac
• Pokazuje sve kombinacije kupnje dva dobra za koje
  su ukupni izdaci jednaki ukupnom dohotku
• Pretpostavljamo da se troše samo 2 dobra i da
  nema štednje (sav dohodak se potroši)

62
Budžetsko ogranicenje

• Neka je F kolicina hrane koju potrošac kupuje a C
  je kolicina odjece
• cijena hrane PF
• cijena odjece PC
• PF F je iznos novca koji se troši na hranu a PC C
  iznos novca koji se troši na odjecu

63
Budžetsko ogranicenje

• Izraz za budžetski pravac

64
Budžetsko ogranicenje

• Mogu se odrediti razlicite kombinacije hrane i
  odjece na koje potrošac potroši cijeli dohodak
• Ovi izbori odreduju budžetsko ogranicenje
• Primjer
• Pretpostavimo dohodak 80/tjedan, PF 1 i PC
  2

65
Budžetsko ogranicenje
Košara dobara Hrana PF 1 Odjeca PC 2 Dohodak I PFF PCC
A 0 40 80
B 20 30 80
D 40 20 80
E 60 10 80
G 80 0 80

66
Budžetski pravac

67
Budžetski pravac

• Nagib budžetskog pravca mjeri relativni trošak
  cijene u jedinicama odjece
• Nagib je negativni omjer cijena dva dobra
• Nagib je stopa zamjene dva dobra bez da se
  mijenja iznos dohotka
• Opcenito,

68
Budžetski pravac

69
Budžetski pravac

• U našem slucaju, X F i Y C
• I/PC ilustrira maksimalnu kolicinu c koju
  potrošac može kupiti sa dohotkom I
• I/PF ilustrira maksimalnu kolicinu F koju
  potrošac može kupiti sa dohotkom I

70
Budžetski pravac Komparativna statika

• Efekti promjene Dohotka
• Porast dohotka pomice budžetsku liniju paralelno
  u desno (i obrnuto)
• Potrošac može kupiti više od oba dobra

71
Budžetski pravac Komparativna statika

Povecanje dohotka pomice budžetski pravac
paralelno u desno.
Smanjenje dohotka pomice budžetski pravac
paralelno u lijevo
72
Budžetski pravac Komparativna statika

• Efekt promjene cijene
• Ako cijena jednog dobra naraste, budžetski pravac
  rotira u desno sa središtem u vertikalnom
  hvatištu

73
Budžetski pravacKomparativna statika

Smanjenje cijene hrane na .50 mijenja
nagib budžetskog pravca i rotira ga u desno
Povecanje cijene hrane na 2.00 mijenja
nagib budžetskog pravca i rotira ga u lijevo
74
Budžetski pravac Komparativna statika

• Efekti promjena obje cijene
• Ako se promijene cijene oba dobra a njihov omjer
  ostane isti, nagib se nece promijeniti
• Ako su cijene pale, budžetski pravac ce se
  pomaknuti paralelno u desno

75
Ravnoteža potrošaca

• Uz date preferencije i budžetska ogranicenja,
  kako potrošaci odlucuju što kupiti?
• Potrošaci odabiru kombinaciju dobara koja ce
  maksimizirati njihovu korisnost uz ogranicenje
  dohotka kojim raspolažu

76
Ravnoteža potrošaca

• Odabrana košara dobara mora zadovoljiti dva
  uvjeta
• Da je locirana na budžetskom ogranicenju
• (Potrošac troši sav dohodak)
• Da daje potrošacu najvišu razinu korisnosti
• (Više je bolje)

77
Problem optimizacije uz ogranicenje ravnoteža
potrošaca
78
Ravnoteža potrošaca

• A, B, C na budžetskom pravcu
• D najviša korisnost ali košara nedostupna
• C najviša dostupna
• korisnost
• Potrošac bira C

79
Ravnoteža potrošaca

• U tocci C budžetski pravac je tangentan na
  krivulju indiferencije
• U toj tocci nagib budžetskog pravca jednak je
  nagibu krivulje indiferencije

80
Ravnoteža potrošaca

• Podsjetnik nagib krivulje indiferencije

81
Ravnoteža potrošaca

• Nagib budžetskog pravca
• Prema tome, u tocci optimalnog izbora potrošaca
  vrijedi

82
Ravnoteža potrošaca

• Korisnost je maksimalna kada je granicna stopa
  supstitucije (F za C) jednaka omjeru cijena (PF i
  PC)
• Ovo vijedi SAMO u tocci optimalne potrošnje

83
Ravnoteža potrošaca

• Optimalna potrošnja je tamo gdje su granicne
  koristi jednake granicnim troškovima
• MB MRS korist od potrošnje jedne dodatne
  jedinice hrane
• MC trošak dodatne jedinice hrane
• 1 jedinice hrane ½ jedinice odjece
• PF/PC

84
Ravnoteža potrošaca

• Ako je MRS ? PF/PC tada potrošac može realocirati
  potrošnju i povecati korisnost
• Ako MRS gt PF/PC
• Potrošac ce kupovati više hrane dok ne postane
• MRS PF/PC
• Ako MRS lt PF/PC
• Potrošac ce kupovati više odjece dok ne postane
  MRS PF/PC

85
Ravnoteža potrošaca

Tocka B ne maksimizira korisnost jer MRS 10/10
1 što je vece od omjera cijena 1/2
86
Ravnoteža potrošaca Primjer

Ovi potrošaci žele performansu za 7000 i stilska
poboljšanja za 3000
87
Ravnoteža potrošaca Primjer

Ovi potrošaci žele stilska poboljšanja za 7000
i performansu za 3000
88
Ravnoteža potrošaca

• Ako potrošac uz dati dohodak može konzumirati
  samo jedno dobro, ta se solucija naziva kutno
  rješenje (corner solution)
• MRS u tom slucaju nije jednaka omjeru cijena
  PA/PB

89
Kutno rješenje

Kutno rješenje nalazi se u tocci B
90
Kutno rješenje

• U tocci B, MRS sladoleda za ledeni jogurt veca je
  nego nagib budžetskog pravca
• Kada bi potrošac mogao zamijeniti ledeni jogurt
  sladoledom, on bi to ucinio
• Obrnuto bi vrijedilo kada bi se kutno rješenje
  nalazilo u A

91
Kutno rješenje

• Opcenito vrijedi da u kutnom rješenju potrošaceva
  MRS nije jednaka omjeru cijena, ili

92
Granicna korisnost i teorija indiferencije

• Prema zakonu opadajuce granicne korisnosti što
  više potrošac konzumira neko dobro, dodatna
  korisnost koju on dobiva od svake dodatne
  jedinice bit ce sve manja
• Ukupna korisnost ce rasti ali sve sporije

93
Granicna korisnost i teorija indiferencije

• Kako se potrošnja krece po krivulji
  indiferencije
• Dodatna korisnost dobivena od povecanja potrošnje
  jednog dobra, hrane (F), mora biti izbalansirana
  gubitkom korisnosti od smanjenja potrošnje drugog
  dobra, odjece (C)

94
Granicna korisnost i teorija indiferencije

• Formalno

Nema promjene u ukupnoj korisnosti po krivulji
indiferencije Zamjena jednog dobra drugim daje
potrošacu jednaku korisnost
95
Granicna korisnost i teorija indiferencije

• Preuredenjem dobivamo

96
Granicna korisnost i teorija indiferencije

• Kada potrošaci maksimiziraju korisnost

MRS je takoder jednaka omjeru
granicnih korisnosti F i C
97
Granicna korisnost i teorija indiferencije

• Preuredenjem dobivamo

98
Granicna korisnost i teorija indiferencije

• Ukupna korisnost je maksimalna kada je dohodak
  alociran tako da je granicna korisnost po
  jedinici dohotka jednaka za svako dobro koje
  potrošac kupuje
• Ovaj se princip naziva ekvimarginalni princip
  (drugi Gossenov zakon)