E - marketing

1
E - marketing
Uvodno predavanje
2
Prica za pocetak
3
Jesmo li spremni za trku?
4
Oni nemaju racunalo !
5
(No Transcript)
6
Jonas Ridderstrale Kjel A. Nordstrom Funky
business
Danas više nije nikakva fora hvaliti se
Internetom jer to je kao da se hvalite WC-om.
Naime, ako u stanu nemate WC onda imate
problem. Ako ga imate (Internet) na pocetku 21.
stoljeca nemate se cime hvaliti jer ga svi
imaju.
7
Literatura
8
E - marketing

• Tomorrow is here

9
Znacajke suvremenog gospodarstva
Suvremeno gospodarstvo osobito karakterizira
razvoj digitalne i telekomunikacijske
tehnologije.
Promjene su toliko znacajne da suvremena
ekonomija, nakon izraza information age
(informacijska era), stjece novi naziv
networking economy (mrežna ekonomija), cyber
economy, digitalna ekonomija, web economy,
e-ekonomija, odnosno e-business
10
e Economy - obilježja

• globalizacija
• revolucija novih tehnologija i Interneta
• smanjenje troškova komunikacije
• povecana mobilnost kapitala
• pobjednici ovise o informatickom sektoru
• otvaranje tržišta i deregulacija

11
DIGITALNA EKONOMIJA DONOSI

• Rad na daljinu - Telework
• Izobrazba na daljinu - Teleeducation
• Kupovanje na daljinu - e-commerce, e-business
• Telemedicina
• Teledemokracija
• Virtualna realnost
• Upravljanje na daljinu - Telecontrol
• Rat na daljinu (Telewarfare)

12
STRATEŠKI TRENDOVI PROMJENA

• Brzina (Speed) Opca povezivost (Connectivity)
  Neopipljivo (Intangibles)
• Rušenje granica izmedu kupca i prodavaca,
  proizvoda i usluga, ureda i doma, vlasništva i
  korištenja, znanja i ucenja, stvarnog i
  virtualnog, poslodavca i posloprimca
• Kapital je podjednako i aktiva i pasiva,
  vrijednost nije u imovini nego u prometu, kljucna
  postaje novostvorena vrijednost

13
Speed - brzina

• Globalne mreže, mobilni telefoni, bar-code
  skeneri, e-mail
• Just-in time isporuka nova dimenzija
• Sudjelovanje u dogadajima

14
Connectivity - povezivost

• ljudi s ljudima,
• strojevi sa strojevima,
• proizvodi s uslugama,
• mreže s mrežama,
• organizacije s organizacijama

15
Intangible - neopipljivo

• Porast svih oblika neopipljivog usluge,
  informacije, uslužni dio proizvoda, emocije
• Glavni oblici neopipljivih prednosti
  inovacije, marka i image, povjerenje i veza
  tvrtke sa kupcima
• Lacoste, Rolex, Vegeta, McDonalds,
  Harley-Davidson, Amazon, yBay

16
Zlatna pravila nove ekonomije

• Ubrzaj sve što radiš
• Poveži sve sa svime
• Ucini da ti neopipljivo raste brže nego opipljivo
• Ugradi proizvod u svaku uslugu i uslugu u svaki
  proizvod
• Individualiziraj svaki proizvod ili uslugu
• Anticipiraj potrebe i želje svojih kupaca
• Prikupi informaciju iz svake transakcije
• Unesi emociju u svaki aspekt poslovanja
• Budi malen i velik istodobno

17
Zlatna pravila nove ekonomije

• Prihvati novu ranglistu vrijednosti
  intelektualna imovina, financijska imovina,
  fizicka imovina
• Stalno inoviraj i mijenjaj
• Dijeli informacije sa svima u sustavu
• Vrednuj tvrtku po tome koliko ima intelektualnog
  kapitala, a ne koliko je velika
• Stalno uci
• Delegiraj autoritet i moc na periferiju
• Stvori standard i nametni ga drugima

18
Elektronicko poslovanje

• Prema knjizi Prof. dr. sc. Željko Panian

19
Razvitak Interneta

• 1969. Pokrenut projekt ARPANET
• Prva razvojna faza - skladan brak civilnog i
  vojnog sektora
• Druga razvojna faza - preobrazba u mrežu nad
  mrežama
• Treca razvojna faza - Internet kao opce dobro
  covjecanstva
• Cetvrta razvojna faza - Internet kao novi
  gospodarski prostor

20
Cetvrta fazaInternet kao gospodarski prostor
Internet se pocinje koristiti kao novi prostor za
obavljanje gospodarskih, odnosno poslovnih
aktivnosti. Nastupa era
elektronickog poslovanja
21
Elektronicko poslovanje
E-poslovanje (engl. e-Business) suvremeni je
oblik organizacije poslovanja, koji podrazumijeva
intenzivnu primjenu informaticke i, posebice,
internetske tehnologije pri obavljanju kljucnih
ili jezgrenih (engl. Core) poslovnih aktivnosti.
Koncept e-poslovanja primjenjiv je u gotovo svim
poduzetnickim djelatnostima!
22
Sektori internetskog gospodarskog prostora

• sektor proizvodaca i nuditelja elemenata
  internetske infrastrukture
• sektor pružatelja internetskih usluga i
  aplikacija
• sektor elektronickih poduzetnika i trgovaca
  raznim robama i uslugama
• sektor posrednika u elektronickome poslovanju
• svi ostali gospodarski sektori

23
Osnovni suvremeni tehnološki trendkonvergencija
Konvergencija u podrucju tehnologije znaci
postupno približavanje, stapanje i, u konacnici,
potpuno prožimanje (amalgamaciju) ranije
nezavisno razvijanih tehnologija.
Primjeri

• mobilna telefonija i racunalna tehnologija
• parainformacijska tehnologija, industrijski
  roboti
• pametna (engl. Smart) potrošacka elektronika
• pametni kucanski aparati

24
Webocentricna tvrtka
Ekstranet
Dobavljaci
Distributeri
Pružatelji logistickih usluga

• Upravljanje
• znanjem
• Unutarnja
• komunikacija
• Upravljanje
• projektima

Financijske institucije
Tvrtka
Intranet
Internet
Internetska prod. mjesta
Distribucija informacija
Poslovna inteligencija
Usluge klijentima
25
Okruženje e-poslovanja
Globalna infrastruktura
Upravljanje tvrtkom
Povezivanje s distributerima i trgovcima
Povezivanje s dobavljacima
Povezivanje s kupcima
26
Globalna infrastruktura

• sigurnosna infrastruktura
• digitalno placanje i naplata
• elektronicko bankarstvo
• zakonska regulativa
• potpora elektronickim tržištima
• komunikacijska infrastruktura
• nacionalna/globalna informacijska infrastruktura

27
Upravljanje tvrtkom

• razvoj proizvoda
• potpora logistickom lancu
• upravljanje ljudskim resursima
• obrazovanje i uvježbavanje za rad
• upravljanje proizvodnjom
• racunovodstvo
• financijsko planiranje

28
Povezivanje s dobavljacima

• pronalaženje izvora sirovina i materijala
• prikupljanje informacija s tržišta nabave
• upravljanje procesom nabave
• upravljanje odnosima s dobavljacima
• upravljanje ulaznim racunima i placanjem

29
Povezivanje s distributerima i trgovcima

• odgovaranje na zahtjeve tržišta
• nadopunjavanje/obnavljanje zaliha
• razmjena informacija o proizvodima
• realizacija narudžbi
• upravljanje izlaznim racunima i naplatom
• upravljanje rezervnim dijelovima i ugovaranje

30
Povezivanje s kupcima

• online marketing
• online kupovanje/elektronicko placanje
• informiranje i online usluge
• ponuda zabavno/rekreacijskih aktivnosti
• aktivnosti na elektronickim tržištima
• upravljanje uslugama i prodajom
• obavještavnje o tržištima, prikupljanje
  informacija o kupcima

31
Elementi sustava e-poslovanja

• Infrastruktura za obradu podataka
• Infrastruktura za predstavljanje tvrtke
  (prezentacijska infrastruktura)
• Infrastruktura za elektronicko placanje/naplatu
• Prijenosna infrastruktura
• Pristupna infrastruktura
• Korisnici

32
Shematski prikaz (grubi)
Prezentacijska infrastruktura
Djelat- nici
Infrastruktura za obradu podataka
Prijenosna infrastrukt.
Kupci
Partneri
Infrastruktura za e-placanje
Pristupna infrastruktura
33
Infrastruktura za obradu podataka
Uredaji za pristup vanjskoj mreži (Internetu)
Posredujuci softver (Middleware)
Transakcijama orijentirane aplikacije/usluge
Repozitoriji podataka (informacija)
Usluge živih agenata
34
Prezentacijska infrastruktura
Ekstraneti
Portali i vortali
Certifikacijski autoriteti
Internetski direktoriji i pretraživaci
35
Infrastruktura za elektronicko placanje /naplatu

• elektronicko/internetsko bankarstvo
• karticno placanje/naplata
• digitalni novac
• pametne kartice

36
Prijenosna infrastruktura

• Internet (World Wide Web, e-pošta, daljinski
  prijenos datoteka - FTP)
• Mreže mobilne telefonije (GSM mreže)
• Obavijesne (Paging) mreže
• Privatne komunikacijske mreže
• Virtualne privatne mreže (VPN)
• Ostali servisi za prijenos podataka

37
Pristupna infrastruktura

• stacionarni telefoni
• mobilni telefoni
• jednosmjerni obavjesnici (Pageri)
• dvosmjerni obavjesnici (Pageri)

• osobna racunala
• internetski terminali
• rucna i prijenosna racunala
• osobni digitalni pomocnici (PDAs)
• WebTV...

38
Djelatnici (zaposlenici)
Elektronicki podržane aktivnosti obavljaju putem

• unutarnjeg informacijskog sustava (ERP)
• transakcijskih sustava za rad s bazom podataka
• intraneta
• unutarnjih portala
• suradnickih (kolaboracijskih) sustava

39
Sudionici mrežne ekonomije

• Market makers in vertical industries
  (VerticalNet, PCOrder)
• Online travel agents (TravelWeb.com,
  1Travel.com)
• Online brokerages (ETrade, Schwab.com,
  DLJDirect)
• Content aggregators (Cnet, Zdnet, Broadcast.com)
• Portals/Content providers (Yahoo, Excite,
  Geocities)
• Internet ad brokers (Doubleclick, 24/7 Media)
• Online advertising (Yahoo, ESPNSportszone)

• Internet commerce application
• (Netscape, Microsoft, Sun, IBM)
• Multimedijalne aplikacije
• (RealNetworks, Macromedia)
• Softver za razvoj Web-a
• (Adobe, NetObjects, Allaire)
• Softver za pretraživanje
• (Inktorni, Verity)
• Online obuka
• (Sylvan Prometric, Assymetrix)
• Web baze podataka
• (Oracle, IBM DB2, MS SQL S.)

• E-trailers (Amazon.com, eToys)
• Manufacturersselling online
• (Cisco, Dell, IBM)
• Fee/Subscription-based companies
• (thestreet.com, WSJ.com)
• Airline selling online tickets
• Online entertainment
• professional services

• Internet backbone provider (Qwest, MCI Worldcom)
• Internet service provider (Mindspring, AOL,
  Earthlink)
• Networking HW SW companies (Cisco, Lucent,
  3Com)
• PC server manufacturers (Dell, Compaq, HP)
• Security vendors (Axent, Checkpoint, Network
  Associates)
• Fiber optic makers (Corning)
• Line acceleration HW manufacturers (Ciena,
  Tallabs, Pairgain)

Source Cisco, Siemens
40
Što je marketing?

• Marketing je kontinuirani proces planiranja i
  izvršavanja koncepcije ideja, dobara ili usluga,
  odredivanje njihovih cijena, promocije i
  distribucije što stvara razmjene, zadovoljavajuci
  tako individualne i organizacijske potrebe.

Koristi marketinški mix (splet) u zadovoljavanju
potreba potrošaca.
U aplikaciji marketinga na pojedina gospodarska
podrucja marketinške aktivnosti se prilagodavaju
osobitostima pojedine djelatnosti
41
Marketing proizvodnih aktivnosti (industrija (),
poljoprivreda (.),
Marketing uslužnih aktivnosti turizam (.),
ugostiteljstvo (), trgovina (),
Marketing ne profitnog sektora ustanove (..),
državne institucije (), politicke stranke ()
42
Što obuhvaca E-Business (EB)?

• E business je kontinuirana optimizacija
  poslovanja firme uz pomoc digitalne tehnologije
• EB EC BI CRM SCM ERP
• Gdje je,
• EC e-commerce
• BI business intelligence
• CRM customer relationship management
• SCM supply chain management
• ERP enterprise resource planning

43
E-Business nastavak

• EC korištenje digitalne tehnologije za
  omogucavanje prodaje - kupnje
• BI prikuplja primarne i sekundarne informacije
• CRM strategija za zadovoljavanje potrošaca i
  izgradnju dugorocnih odnosa kroz vecu interakciju
  sa potrošacima
• SCM efikasna i efektna isporuka proizvoda kroz
  vecu interakciju sa distributerima
• ERP (enterprise resurce planing) optimalizacija
  poslovnog procesa i snižavanje troškova
• Optimizacija nabave i kupnje
• Kontrola zaliha i fakturiranja

44
Što je e marketing ?

• Proces kreiranja ponude, odredivanje cijena,
  distribucije i promocije s ciljem profitabilnog
  zadovoljavanja potreba i želja kupaca uz
  korištenje mogucnosti digitalne tehnologije i
  Interneta.

45
Najcešci pojmovi

• E-marketing
• Cyber marketing
• Marketing na Internetu
• Web marketing
• Online marketing
• Digitalni marketing

46
e Marketing pojmovna razgranicenja

• Elektronicki marketing
• Digitalni marketing
• Internet marketing

47
Elektronicki marketing

• Panian "Elektronicki marketing (e-marketing,
  telemarketing) nacin je ostvarenja marketinških
  aktivnosti tvrtke uz intenzivnu primjenu
  informacijske i telekomunikacijske (internetske)
  tehnologije".
• Panian, Ž. Internet i malo poduzetništvo,
  Informator, Zagreb 2000, str. 87.

48
Digitalni marketing

• Ðamic koristi pojam "digitalni marketing" pod
  kojim podrazumijeva provodenje marketinških
  kampanja digitalnim kanalima Internet, mobilni
  telefon (SMS, MMS), te interaktivna digitalna
  televizija.
• Izvedeno iz tog šireg pojma moguce je tada
  govoriti o posebnim podvrstama digitalnog
  marketinga Internet marketingu, m-marketingu,
  iTV marketingu.
• Lazar Ðamic, strateg za digitalne medije u
  britanskoj marketinškoj kuci EHS Brann u Londonu,
  prema http//www.vreme.com/cms/view.php?id257849

49
Valja razlikovati (Internet) e-marketing u užem i
u širem smislu.
Proces kreiranja ponude, odredivanje cijena,
distribucije i promocije s ciljem profitabilnog
zadovoljavanja potreba i želja kupaca na Internet
tržištu.
U širem smislu e-marketing koristi tehnologiju za
povecanje efikasnosti tradicionalnog marketinga,
odnosno e-marketing je korištenje marketinških
mogucnost Interneta kao infrastrukturne osnovice
globaliziranog gospodarstva, odnosno, korištenje
mreže kao dodatnog marketing alata.
50
Razlicite razine primjene e-marketinga

• e-Marketing ISP-a i razlicitih cyber tvrtki
• e-Marketing ostalih gospodarskih subjekata

51
Hrvatski gospodarski subjekti na Internetu

• Relevantnih istraživanja sa egzaktnim podacima
  nema i tek posredno se može stanje procjenjivati
• Najzastupljeniji (hoteli i restorani, putnicke
  agencije, trgovina na veliko i malo i financijske
  ustanove)
• Upadljivo se snažno razvija e Government
  temeljem projekta vlade e-Hrvatska do 2007
  (Internet gruntovnice, one stop shop Hitro.hr)

52
Postotak populacije koja koristi Internet
Izvor istraživanja GfK Grupe, 27.7.2005
53
Broj korisnika Interneta u svijetu
Azija s više od 380 milijuna Internet korisnika
prerasta trecinu ukupne populacije Internet
korisnika. S novim kretanjima u Kini taj ce se
udio brzo još i povecati.
54
Demografski podaci o kosrisnicima Interneta u
Hrvatskoj

• 35,4 stanovnika Hrvatske starijih od 12 godina
  se služi Internetom
• 53 internetskih korisnika su muškarci
• 64 internetskih korisnika imaju izmedu 15 i 34
  godine
• 35 korisnika ima placu vecu od 3 500 kuna
• 41 internetskih korisnika su studenti i
  ucenici, dok je 48 zaposlenih
• Prosjecni internetski korisnik na Internetu je u
  sijecnju proveo 5 sati i 47 minuta
• Mjesecno muškarac surfa 36 minuta duže nego žena
• 26 internetskih korisnika živi u Zagrebu
• 80 internetskih korisnika se spaja na Internet
  pretežno od kuce

55
Korištenje Interneta u Europi
56
Korisnici interneta u Europi
57
U nastavku su prikazane neke bitne spoznaje o
dostignutom stupnju primjene najšire informaticke
pismenosti u Hrvatskoj.
58
Ucestalost korištenja
59
(No Transcript)
60
(No Transcript)
61
(No Transcript)
62
(No Transcript)
63
Medu poslužiteljima Interneta za privatne
korisnike dominira T-Com oko 68, a na drugom
je mjestu CARNet s preko 21. Slijedi Iskon s oko
10. Globalnet i VIPonline imaju svaki po oko
2,5 ucešca.
64
Temeljem gemiusAudience
65
Evolucija web site-ova
66
Promet u online transakcijama (stanje 2004.)

• U online transakcijama u Hrvatskoj u 2004. godini
  ostvaren promet od oko 263 milijuna americkih
  dolara, ili 85.9 više u odnosu na 2003. godinu.
• Najveci dio navedenog iznosa, gotovo 90, otpada
  na elektronicko poslovanje izmedu tvrtki (B2B),
  dok na elektronicku trgovinu na malo (B2C), s
  prometom od 26 milijuna americkih dolara, otpada
  preostalih 10.
• Doprinos B2C-ja u ukupnoj distributivnoj trgovini
  na malo u prošloj godini iznosio je tek oko 0.3.

67
Stanje i perspektiva e trgovine u Hrvatskoj
68
Promet e - maloprodaje
69
Turizam dominira

• 2005. godine u online maloprodaji najbolje su
  poslovale web-trgovine koje su prodavale
  turisticke aranžmane ostvarivši prihod od 28,7
  milijuna dolara. Medu njima je najuspješnija
  Adriatica.net koja je ostvarila prihod od
  približno 12 milijuna dolara. Trgovine
  potrošackom elektronikom na drugom su mjestu s 10
  milijuna dolara, a slijede web-trgovine
  racunalnom opremom s prometom od 6,6 milijuna
  dolara i internetske knjižare s 1,5 milijuna
  dolara.

70
E-maloprodaju gura razvoj infrastrukture

• Prema mišljenju Igora Križevana, glavnog
  analiticara za internetsko tržište agencije IDC
  Adriatics, za trgovce je lani najveci poticaj u
  razvoju e-maloprodajne ponude bilo povecanje
  dostupnosti sustava za iznajmljivanje e-trgovina
  po nacelu kljuc u ruke.
• S druge strane, najvece kocnice razvoju
  e-trgovine u Hrvatskoj i dalje su strah od moguce
  krade podataka kreditnih kartica te relativno
  visoke poštarine za dostavu robe kupljene putem
  Interneta.

71
Koje su marketinške mogucnosti Interneta ?

• Iako se Internet temelji na sofisticiranim
  tehnologijama epohalna prilika koju Internet
  pruža nije tehnologija vec komunikacije.
• Internet je prema tome novi komunikacijski i
  distribucijski kanal.
• Može se reci da Internet predstavlja marketinški
  komunikacijski medij koji može biti korišten kao
  izvrstan alat izravnog marketinga (direct
  marketing) i marketinga suradnickih odnosa
  (relation ship marketing). On je takoder koristan
  u potrošackom marketingu (consumer marketing), te
  u industrijskom marketingu (business-to-business).
  

72
Internet - nove tehnike marketinga

• Viral marketing
• One-to-One marketing (Don Peppers Martha
  Rogers, 1993)
• Permission marketing (Seth Godin, 1999)
• Affiliate marketing
• Email marketing
• Frequency marketing
• Real-time marketing (Regis McKenna, 1998)

73
Primjer tehnika e-marketinga
viral marketing ("virusni" marketing,
istoznacnice su avalanche marketing, buzz
marketing, cascading styl marketing, centrifugal
marketing, axponential marketing, fission
marketing) se koristi za pobliže naglašavanje
tehnike koja se koristi za induciranja marketing
poruka kod nekog site-a. Primjer uspješnog viral
marketinga je Hotmail (site koji pruža usluge
besplatnog slanja e mail poruka) Ta je
kompanija sada u vlasništvu Microsofta. Tehnika
je vrlo jednostavna jer se u svakoj e-mail poruci
poslanoj uz pomoc njihovog besplatnog servisa
propagira vlastiti site i vlastite oglasne
poruke.
74
Drugi primjer tehnike emarketinga je affiliate
marketing (udruženi ili pripojeni marketing). Ovu
tehniku prvi uvodi Amazon.com a kasnije i drugi
site-ovi. Temeljni model funkcionira na taj nacin
da mali vlasnici web site-ova stavljaju linkove,
bannere ili proizvode Amazona ili nekog drugog
pridruženog site-a na vlastite stranice. Kada
posjetitelj klikne na taj link ili kupi knjigu
ili neki drugi proizvod, vlasnik malog site-a
(pridruženog) je placen zbog poticanja prodaje.

75
Marketinške mogucnosti Interneta - nastavak
Opcenito, informacijska i telekomunikacijska
tehnologija, odnosno njihova sinteza, primjenjive
su pri ostvarivanju svih najvažnijih marketinških
funkcija gospodarskih subjekata

• Obavještavanje o tržištima i opce poslovno
  obavještavanje,
• Istraživanje tržišta,
• Razvojna politika proizvoda,
• Politika prodaje proizvoda i usluga
• Promocija i oglašavanje,
• E - distribucija.

76
Zašto je Internet tako pogodan alat marketinga ?

• Marketing nas uci da je element razmjene skup
  koristi koje nudi ponudac u želji da zadovolji
  potrebe kupaca potrošaca.
• Proširujuci paket koristi koji se u suvremenim
  uvjetima isporucuje kupcima, može se reci da osim
  proizvoda i usluge, taj paket u relativnom odnosu
  cine i informacije.
• Dakle na Internetu je moguce cak govoriti o novom
  konceptu proizvoda kao mix-u tri skupine
  elemenata opipljivih, neopipljivih i
  informacija.
• Ovaj koncept je osobito primjenljiv kod usluga
  (primjerice, turistickih) na Internetu, s time da
  je o materijalnim sastavnicama moguce govoriti s
  odgodenim djelovanjem.

77
Internet interaktivna mrežna komunikacija
Interaktivna mreža kao Internet nije niti
interpersonalna, niti masovna komunikacija, vec
je hibrid koji se može nazvati komunikacija
mnogi prema mnogima
Na Internetu informacija nije nametana
primateljima vec je oni uzimaju prema potrebama i
željama.
Neka poruka može na mreži stajati tako dugo
koliko pošiljatelj želi (primjerice Web page)
nasuprot vrlo kratkom trajanju informacija na
tradicionalnim masovnim medijima.
78
Znacajke koje informacije kao usluge trebaju
imati na Internetu

• Kvalitativne osobine tih usluga moguce je
  procijeniti kroz cetiri elementa koji se u
  engleskom jeziku sažimaju u akronim FACT (Form,
  Accuracy, Completeness, Timeliness) oblik,
  preciznost (tocnost), potpunost i timing
  (vremenska uskladenost).
• Oblik predstavlja nacin i sredstvo na koji ce
  informacija biti stavljena na raspolaganje.
• Preciznost informacija je znacajka koja govori
  koliko dobro je opisan sadržaj pojave koji se
  opisuje.
• Kompletnost govori o dovoljnosti opisa pojave
  koju informacija nosi.
• Timing govori o adekvatnom vremenskom terminu za
  pružanje odredene informacije.

79
Mreže

• Prema relativnoj velicini
• Intranet manje
• Corporate portal
• Extranet
• Hub
• Portal
• Lycos
• Excite
• Web
• Internet vece

80
INTERNET

• (Interconection Network)

81
POJMOVNO ODREÐENJE INTERNETA

• Internet je najveca svjetska racunalna mreža
• kompleksno povezane regionalne i lokalne mreže
• koje se prostiru preko cijelog svijeta
• racunala unutar mreže povezana su TCP/IP
• (Transmission Control Protocol/Internet
  Protocol) protokolom koji omogucava komunikaciju
  izmedu racunala
• Povrh tog protokola izvršavaju se i mnoge mrežne
  usluge i njihovi protokoli više razine
• prenošenje elektronicke pošte
• pristup bazama podataka ili World Wid Web
  stranicama
• World Wide Web (WWW) je sucelje koje omogucava
  pristup WWW poslužiteljima i pregledavanje
  razlicitih dokumenata.

82
Internet - nastavak

• kljuc za razumijevanje Interneta je koncept
  racunalske povezanosti
• mogucnost cak i najskupljih PC racunala je
  ekstremno limitirana ako rade samostalno - ako su
  pak povezana s drugim racunalima ona postaju
  mocna sredstva za komunikaciju i kao
  pretraživacki strojevi
• Racunala mogu medusobno biti povezana putem
• LANs-a ( engl. Local Area Networks ), mreža koja
  je sastavni dio velikih ureda
• WANs-a (engl.Wide Area Networks ), mreža koja
  povezuje racunala na razlicitim lokacijama
• Internet je najreprezentativniji primjer WANS
  mreže.

83
Telekomunikacijski standardi
Da bi Internet kao globalna mreža mogao
funkcionirati moraju postojati komunikacijski
standardi i protokoli.
Obzirom da je Internet primarno razvijan na
sveucilištima standardi i protokoli nisu nicije
privatno vlasništvo
84
WWW - nastavak
WWW se zasniva na sustavu elektronickih
dokumenata (HTML - Hypertext Markup Language)
koji su medusobno povezani. HTML kôd je zapravo
najrašireniji jezik Inerneta

• Veze (linkovi) su najcešce oznacene na poseban
  nacin (drugom bojom, masnim, kosim ili podcrtanim
  slovima, a ponekad i slikama).
• Linkovi (engl. links) mogu biti
• tekstualni (rijec, recenica ili dio teksta)
• graficki (slika, ikona)

85
Pojam HTML-a

• HTML je programski jezik koji se koristi za
  kreiranje web stranica upotrebom standardnih
  kôdova, zvanih tag-ovi
• tag-ovima se definira izgled dokumenta - boja
  pozadine, velicina i oblik slova, položaj slika,
  linkovi
• preglednik interpretira tag-ove i priprema
  dokument za prikaz na ekranu
• tag-ovi se sastoje od kôda koji se nalazi
  izmedu znakova lt i gt (npr. ltBgt i lt/Bgt)

86
(No Transcript)
87
Glavni protokoli

• World Wide Web Consortium (W3C) je koncem 1998.
  godine formulirao okosnicu novog jezicnog Web
  standarda Extended Markup Laguage (XML).
  Intencija je tog novog jezika riješiti dva
  aktualna i goruca Internet problema sporost pri
  prijenosu raskošno dizajniranih Web stranica i
  poteškoca kod pronalaženja pojedinacnih
  informacija utopljenih negdje u masi Web
  stranica.
• FTP (engl. File Transfer Protokol) protokol za
  prijenos datoteka,
• SMTP (engl. Simple Mail Transfer Protocol) -
  protokol za slanje e-mail poruka,
• NNPT (engl. Network News Transfer Protocol)
  protokol za razmjenu news-a,
• POP3 (engl. Post Office Protocol) - Protokol
  koji se koristi za primanje poruka elektronicke
  pošte,
• Gopher protokol za istoimenu uslugu, koja je
  bila popularna prije nastanka web-a,
• Telnet protokol za istoimenu uslugu koja
  omogucava rad na fizicki udaljenim racunalima.

88
Telephone Modem Low Speed but Inexpensive
Available
89
Network Access Provider
Kolicina podataka koja se u jednoj sekundi može
poslati nekim komunikacijskim uredajem.
Kako Internet radi ?
Network Access Provider
90
Request
Plug-in
Serwer Browser Interaction
91
(No Transcript)
92
(No Transcript)
93
(No Transcript)
94
HThinet mreža Backbone
95
(No Transcript)
96
(No Transcript)
97
POVIJEST INTERNETA

• poceci Interneta sežu u šezdesete godine kada je
  Ministarstvo obrane SAD pokrenulo projekt ARPANET
  (Advanced Research Procjects Agency Network) koji
  je trebao pružiti sigurnu komunikacijsku mrežu za
  vojne potrebe
• National Science Foundation (NSF) preuzima
  TCP/IP tehnologiju sa ARPANET-a i 1985. godine
  osniva NSFnet (National Science Foundation
  Network)
• Internet zajednica širi se od vojske i
  znastvenika na sve slojeve društva
• puna komercijalizacija Interneta zapocinje 1991.
  godine osnivanjem Commercial Internet Exchange
  Association

98
Internet u Hrvatskoj

• Hrvatska akademska i istraživacka mreža (CARNet )
  je sastavni dio Interneta od studenog 1992 godine
  
• od 1996 godine u funkciji HPT-ov provider HiNet
  prvi komercijalni provider
• ostali komercijalni provider-i IBM Hrvatska,
  Iskon, Global Net, Kvarner net, AtandT (
  komercijalni )
• osim pružanja usluga pristupa Internetu (engl.
  dialup conection) domaci korisnici najviše
  koriste uslugu web hostinga (smještaj
  korisnikovih stranica na server)
• Internetu se pristupa putem modemskog pristupa
  (za poslovne i pojedinacne korisnike) ili putem
  stalne veze preko zakupljenih vodova
  (karakteristicno za poslovne korisnike)

99
Na Internetu ne postoji jedno središnje racunalo,
vec mnoštvo poslužitelja ISP (Internet Service
Provider-a)
Internet Service Provider-i (web poslužitelji)
Tvrtke koje drugim tvrtkama ili pojedincima
omogucuju, tj. pružaju (prodaju), pristup ili
trajniji ostanak na Internetu.
Mnogi Internet Service Provideri zapravo su
opskrbljivaci pristupa Internetu, odnosno -
Internet Acces Provider-i
koji osim pristupa nude i mnoge dodatne usluge.
Najvažnija usluga za poslovne subjekte je web
hosting, odnosno oblikovanje, stvaranje i
nadziranje WWW mrežnih cvorova. Tada govorimo o
Web Presence Provider-u
100
Kada je u pitanju poslovna nazocnost na
Internetu, cija nužnost nije upitna, postavlja se
pitanje gdje i kako ostvariti tu nazocnost ?

1. Unajmljivanje stalnog linka do nekog ISP-a i
   hostanje web stranica u vlastitom aranžmanu,
2. Prepuštanje tog posla nekoj specijaliziranoj
   tvrtki Web Presence Provider-u

Prva opcija ima smisla samo u onim slucajevima
ako je u pitanju business za koji su zaista
potrebne stalna povezanost, sinkroniziranost baza
podataka na web-u i u tvrtki i slicne stvari.
U svim ostalim situacijama pogodnije je rješenje
povjeravanje hostanja stranica na nekom Web
Presence Provider-u
Kojemu od mnogih Web Presence Provider-a
povjeriti hostanje stranica ?
101
- Jedna od mogucnosti je u potpunosti zaobici
domace WPP-ove i obratiti se nekoj renomiranoj
(americkoj) tvrtki.
Osnovni dobitak kod te mogucnosti je nešto niža
cijena ali je znatno kompliciranija komunikacija
i duže cekanje kod rješavanja potencijalnih proble
ma. Prednost je donekle i nešto veca pouzdanost
samog sustava, buduci da poznatije tvrtke obicno
imaju više ljudi za održavanje sustava i
tehnicku potporu.
- Druga mogucnost je angažiranje domaceg WPP-a
U Hrvatskoj trenutno djeluje desetak WPP-ova
neki od njih su specijalizirani iskljucivo za
ovu djelatnost, a neke se bave i pružanjem ISP
usluga.
Kad je rijec o potonjima oni svoje servere,
opremu i ljudstvo drže u Hrvatskoj, te, opcenito
gledano, raspolažu vecim resursima nego njihova
WPP-only konkurencija.
Medutim, tvrtke koje se bave samo WPP-om imaju
razradeniju ponudu, a usluga im je kvalitetnija
zahvaljujuci njihovoj specijalizaciji na ovom
podrucju.
102
Vecina malih WPP-ova svoje servere iznajmljuje od
americkih tvrtki, te ih onda udaljeno
administrira. Osnovni razlog je niža cijena nego
li je iznajmljivanje stalnog linka ili kolokacija
servera kod domacih ISP-ova. Dodatni izdatak kod
domacih ISP-ova predstavlja i naplacivanje
bandwitha po megabajtu što uzrokuje prilicno
visoke troškove.
Iako to na prvi pogled izgleda nepouzdano, u
praksi je jedini problem s domacim linkovima
prema svijetu. Ako su oni u prekidu serveri
WPP-anisu dostupni do uklanjanja poteškoca.
Drugi, iako ne izraziti problem je nešto sporiji
pristup serverima u inozemstvu nego ako su oni
smješteni u Hrvatskoj. Ako imamo teški web sa
puno multimedijalnih Sadržaja preporucljivo ih je
držati na domacem serveru.
Prije nego li sagledamo najvažnije ISP-ove u
Hrvatskoj potrebno je nešto reci o domenama kao
važnim elementima prepoznatljivosti tvrtke na
Internetu.
103
Pojedini elementi globalnog informacijskog
prostora, primjerice, pojedini WWW (web)
poslužitelji, pojedina racunala ili pojedine
osobe danas su prepoznatljivi u Internetu po
svojem nazivu (primjerice, www.carnet.hr,
www.efos.hr ) ili elektronickoj adresi
(primjerice, ivan.horvat_at_carnet.hr, ruzic_at_efos.hr
). Kljucni dio svakog takvog naziva ili adrese
uvijek cini Internet domena (primjerice,
carnet.hr).
Osnovna nacela organizacije Internet domenskog
sustava (DNS - Domain Name System) ostala su
nepromijenjena od samih pocetaka pa do danas.
Upravljanje domenskim prostorom Republike
Hrvatske (tj. vršnom "hr" domenom) i registraciju
Internet domena unutar "hr" domene obavlja
Hrvatska akademska i istraživacka mreža CARNet u
skladu s ovlastima koje je 1991. godine dobila od
Internet Assigned Number Authority (IANA).
Internet domene organizirane su hijerarhijski.
Unutar pojedine domene registriraju se i
aktiviraju poddomene - tj. domene nižih razina.
104
Iako se sustav domena danas intenzivno razvija i
mijenja, na pocetku 2001. godine još uvijek
postoji relativno mali broj vršnih (TLD -
top-level domain) domena. Neke od tih domena
vezane su uz velike nacionalne sustave u
Sjedinjenim Americkim Državama (npr. "edu" -
sustav obrazovanja, "mil" - vojska, "gov" -
državna uprava), a neke su domene opceg
(globalnog) tipa (npr. "com", "org" i "net").
Vecina vršnih domena danas su tzv. nacionalne
vršne domene (ccTLD - country code TLD), koje su
dodijeljene pojedinim ustanovama unutar pojedinih
država s ciljem da se te ustanove brinu za
organizaciju i upravljanje nacionalnim domenskim
Internet prostorom, tj. za registriranje i
aktiviranje sekundarnih domena unutar tih vršnih
domena.
Za razliku od opcih (globalnih) domena cije
upravljanje može biti utemeljeno iskljucivo na
nekom globalnom (npr. tržišnom) nacelu,
nacionalne domene su temeljni element nacionalnog
bogatstva i suvereniteta svake države, temelj
njezine prepoznatljivosti u virtualnom svijetu,
te utoliko upravljanje i uporaba tih domena,
podrazumijevaju visok stupanj odgovornosti i
poštivanje razlicitih interesa svih
zainteresiranih strana.
105
E-mail Addresses
User ID
Domain Name
Joe_Black_at_earthlink.net.us
Domain Top-level domain
Country (location) (domain type)
106
Postupak registracije domena unutar "hr" domene
obavlja se u skladu s Pravilnikom i procedurama
koje iz njega proizlaze.
Novi Pravilnik je stupio na snagu 1. veljace
2001. Godine i donio 6 novih poddomena hr domene
HR-P domene - domene za virtualni identitet
pravnih osoba HR-F domene - domene za virtualni
identitet fizickih osoba HR-D domene - domene za
virtualni identitet samostalne djelatnosti
fizickih osoba HR-T domene - domene za tržišne
potrebe i druge dodatne potrebe pravnih i
fizickih osoba HR-V domene - domene važne za RH
i informacijskih prostor RH HR-I domene - domene
za unapredenje informacijskog prostora RH.
107
http//www.hinet.hr
108
http//www.iskon.hr
109
http//www.globalnet.hr
110
http//www.croadria.com
111
(No Transcript)
112
(No Transcript)
113
http//www.promo-grupa.hr
114
(No Transcript)
115
http//www.avalon.hr
116
Kriteriji odabira ISP-a

• podržane platforme
• podržanost softvera i dizajna
• tehnicka podrška
• dodatne usluge
• održavanje i pristup
• cijena.

117
Najcešce ponude ISP-a
- Telefonski i ISDN pristup Internetu
engl. dialup conection

• Tehnicki preduvjeti 
• osobno racunalo 
• modem
• telefonska linija  
• odgovarajuci software

• pristup Internetu bez pretplate,
• pristup Internetu uz mjesecnu pretplatu,
• poslovni paketi pod razlicitim nazivima
  pojedinog
• providera

118
Stalne veze
(zakupljeni vodovi)
Velikim korisnicima potrebna je 24-satna veza na
Internet.
Sve stalne veze, bez obzira na brzinu,
uspostavljaju se putem iznajmljenog podatkovnog
voda. Mogucnost instalacije stalne veze ovisi o
tehnickim mogucnostima i razvijenosti mreže
podatkovnih vodova na odredenom podrucju.
Za sve stalne veze naplacuje se jednokratna
prikljucna pristojba koja pokriva sve troškove
uspostave stalne veze (instalacija podatkovnog
voda i neophodna oprema).
Na tržištu postoje razlicite cijene ovisno o
brzini prijenosa podataka i provideru.
119
Kolokacija poslužitelja

• povjeravanje vlastitog servera provideru koji ga
  spaja na Internet.
• korisnik usluge kolokacije poslužitelja svoje
  racunalo administrira iskljucivo putem mreže

• Usluga kolokacije poslužitelja prikladna je za
  korisnike koji žele imati vlastiti internet
  poslužitelj, a nemaju stalnu vezu na Internet ili
  je ta veza spora. Prednosti ove usluge su 
• 24-satna dostupnost web stranica ukoliko se
  radi o web poslužitelju
• brži pristup web stranicama
• nema ogranicenja diskovnog prostora
• mogucnost korištenja svih internet servisa
• rad poslužitelja nadzire se 24 sata dnevno
• poslužitelji su pohranjeni u uredenim i
  klimatiziranim prostorijama, uz potrebne mjere
  sigurnosti.

120
SMJEŠTAJ WEB STRANICA (WEB HOSTING)
Ovisno o velicini web stranica i njihovom
sadržaju ISP-ovi nude razlicite opcije smještanja
web stranica, dodjelu vlastite domene - adrese
oblika www.naziv.inet.hr, www.naziv.hr ili
www.naziv.com, www.naziv.org i sl. te razne druge
usluge.
121
Elementi opcija ponude

• sa vlastitom domenom ili bez nje,
• kolicina diskovnog prostora u MB (megabajtima),
• broj e-mail adresa,
• broj aliasa,
• razlicite platforme (Unix, Windows NT),
• mogucnost pokretanja CGI, ASP, baze,
• kolicina prometa u GB mjesecno

• Alias

Svaki e-mail poštanski sanducic može imati više
imena pa tako primjerice, poruke odaslane na
adrese Ivan_at_iskon.hr i Marija_at_iskon.hr mogu
dospjeti u isti sanducic. Marija doduše može
citati Ivanovu poštu, a Ivan Marijinu, no to nije
problem ako su Ivan i Marija na neki nacin
povezani. Razlicita imena za isti poštanski
sanducic na Internetu nazivaju se aliasi.
Korisniku je jeftinije kreirati alias, nego
otvarati dodatnu e-mail adresu.