BECKA KLASIKA druga polovica 18. i pocetak 19. stoljeca

1
BECKA KLASIKAdruga polovica 18. i pocetak 19.
stoljeca

• Krajem 18.st. glazba postaje najpopularnija
  umjetnost.
•  
• Glazbenici postaju samostalni umjetnici i kao
  takovi trebaju skladati, placati izvodace,
  tražiti dvoranu i ono najvažnije trebaju
  oduševiti publiku. Novine su otkrice 18.st. tako
  da o uspjehu glazbenika odlucuje široki krug
  ljudi.

2
Becki klasicari

• Becki klasicari su Joseph Haydn, Wolfgang Amadeus
  Mozart i Ludwig van Beethoven, no niti jedan od
  njih nije roden u Becu. S obzirom da je u to
  vrijeme Bec bio kozmopolitski grad te europski
  kulturni i trgovacki centar, privukla ih je želja
  za uspjehom i napretkom.

3
Glazbeni život u Becu

• Glazbeni život u Becu bio je vrlo bogat, a
  odvijao se u dvoru, te u aristokratskim i
  gradanskim palacama. Na takovim zabavama osim
  profesionalnih glazbenika svirali su i amateri
  plemici, gradani i posluga.

4
Društveni uvjeti

• Krajem 18.st. mjenjaju se društveni uvjeti a sa
  time i uloga glazbe i položaj glazbenika.
• Glazbena umjetnost ostvaruje se i u gradanstvu te
  poprima dva važna oblika javni koncerti i kucno
  muziciranje. Glazba, osim u koncertnim dvoranama
  i opernim kazalištima izvodi se i na otvorenim
  prostorima kao što su vrtovi, parkovi i gradski
  trgovi. Serenada i divertimento popularne su
  skladbe na vrtnim zabavama.
• Slušni primjer serenada za gudacki sastav
• W.A.Mozart Mala nocna muzika, 3. stavak Menuet

5

• Plemstvo je dolazilo u kazališta pogledati
  ozbiljnu operu (operu seria), a gradanstvo je
  uživalo u stankama te opere. Naime, izmedu cinova
  te opere mali orkestar je izvodio komicne
  glazbene intermezze. Zbog popularnosti intermezzi
  su se u prvoj polovici 18.st. odvojili od
  ozbiljne opere, poceli su se prikazivati kao
  samostalna glazbeno-scenska djela veselog
  karakrtera a prikazivali su šaljive zgode iz
  svakodnevnog života. Nastala je šaljiva opera
  Opera Buffa.
• Poslušajmo najpopularniju operu buffa tog
  vremena
• Giovanni Batista Pergolesi La serva padrona
  (služavka gospodarica), Arija Serpine iz 1. cina
•  
• U 19.st.nastala je najpoznatija opera buffa,
  Seviljski brijac G. Rossini

6

• Napušta se polifoni i upotrebljava homofoni slog
  u kom je istaknuta melodija u gornjem glasu.
•  
• Melodija je jednostavna i pjevna.
• Ritam je raznolik.
• Ugodaj skladbe mijenja se postupnim dinamickim
  prijelazima crescendom i decrescendom, kao i
  promijenom tempa (brzine).
•  
• Klasicne instrumentalne skladbe sonata,
  simfonija, solisticki koncerti i komorne vrste
  (gudacki kvartet).
•  
•  
• Klasicni simfonijski orkestar imao je stalan
  sastav gudaci drveni i limeni puhaci i
  udaraljkaši. Sastavu orkestra pribrojio se
  klarinet, a cembalo je izašlo iz sastava. Pojavio
  se dirigent.

7
Slušni primjeri

• Slušni primjer Sonata
• Wolfgang Amadeus Mozart Sonata za klavir u
  C-duru,
• 
  3.stavak Rondo, Allegro
•  
• Slušni primjeri Simfonija
• Luka Sorkocevic skladao je prve hrvatske
  simfonije.
• Luka Sorkocevic VII. simfonija, 1.stavakAllegro
•  
• Ludwig van Beethoven I.simfonija, 4.stavak
  Allegro
•  
• Slušni primjer Gudacki kvartet
• Joseph Haydn Gudacki kvartet, op.76 br 2,
• 4. stavak Allegro
• (op. skracenica za opus /tal.djelo/ oznaka je
  za redni broj nastanka skladbe skladatelja)
•  
• Slušni primjer Koncert
• Ivan Mane Jarnovic Koncert za violinu i orkestar
  
• u A-duru, 3. stavak Rondo