HNOS

1

HNOS i ucenici s posebnim potrebama
Državni seminar za ravnatelje i osnivace Ožujak
2007. Opatija / Šibenik / Primošten
2
Ustroj i uspostava programa odgoja i osnovnog
školovanja ucenika s teškocama u razvoju

• Ustroj i uspostava programa odgoja i osnovnog
  školovanja ucenika s teškocama u razvoju
  ostvaruju se na nacine predvidene
• Zakonom o osnovnom školstvu (Narodne novine,
  69/2003 i 76/2005)
• Pravilnikom o upisu djece u osnovnu školu
  (Narodne novine, 13/1991)
• Pravilnikom o osnovnoškolskom odgoju i
  obrazovanja ucenika s teškocama u razvoju
  (Narodne novine, 23/1991)
• Naputkom za rad strucnog tima za opservaciju
  ucenika s teškocama u razvoju (Glasnik
  Ministarstva prosvjete i športa Republike
  Hrvatske, 2/1993)

3
KLASIFIKACIJSKA LISTA

• oštecenje vida (Centar Vinko Bek, tiflopedagozi)
• oštecenje sluha (Poliklinika Suvag, surdolozi)
• poremecaji glasovno - govorno - jezicne
  komunikacije i specificne teškoce ucenja -
  logopedi
• tjelesni invaliditet i kronicne bolesti (Centar
  Goljak, rehabilitatori)
• mentalna retardacija - rehabilitatori
• autizam
• poremecaji u ponašanju uvjetovani organskim
  faktorima ili progredirajucim psihopatološkim
  stanjem -socijalni pedagozi
• postojanje više vrsta i stupnjeva teškoca u
  psihofizickom razvoju
• Teškoce u razvoju su razlicite vrste i stupnja,
  privremene i trajne, s raznovrsnim uzrocima i
  posljedicama

4
HNOS i ucenici s posebnim potrebama

• Opis svih vrsta teškoca
• Pregled simptoma teškoca
• Upute za postupke
• Metodicke upute
• Upute u tablicama HNOS-a

5
Plan i program

• pomoc u pripremi izvedbenog programa
• potražiti PIP za 2006./2007. na
• www.mzos.hr

6
Preporucljivo je tijekom izradbe mjesecnoga plana
i programa koristiti se Hrvatskim nacionalnim
obrazovnim standardom.
PRIRODA 5. RAZRED Tema 1. Prirodne znanosti i spoznavanje prirode PRIRODA 5. RAZRED Tema 1. Prirodne znanosti i spoznavanje prirode
1. Kljucni pojmovi živa i neživa priroda, prirodne znanosti, svjetlosni mikroskop (sitnozor), predmetnica, pokrovnica.
2. Potrebno predznanje poznavanje pojmova priroda, prirodne pojave i promjene, sposobnost promatranja prirode, uporaba povecala
3. Prijedlozi za metodicku obradbu promatranje prirode (žive i nežive), izvodenje pokusa (mikroskopiranje kapljice barske/morske vode, voda kao otapalo, promjena agregatnih stanja vode) na crtežu ili fotografiji prirode i okoliša prepoznati i oznaciti živu i neživu prirodu ili razvrstati crteže i fotografije žive i nežive prirode, demonstracija mikroskopa i mikroskopiranja, promatranje, npr. vodene kuge, kristala iz peteljke begonije prostim okom, povecalom i mikroskopom
4. Dodatna ilustracija demonstracija slika, i opis zanimanja gdje se primjenjuju biologija, kemija, fizika, povecalo pribor za mikroskopiranje (predmetnica, pokrovnica, iglica, kapalica, pinceta, satno stakalce) strucni i znanstveni casopisi
5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima geografija 5. r matematika povecanje mikroskopa informatika - internet strucni i znanstveni casopisi
6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti 0
7. Novo strucno nazivlje okoliš, prirodne znanosti biologija, kemija, fizika, dijelovi mikroskopa okular, objektiv, izvor svjetla, stolic, postolje, veliki i mali vijak, mikroskopski preparat predmetnica, pokrovnica
8. Brojcani podatci 17. stoljece otkrice mikroskopa
9. Obrazovna postignuca navesti što proucava priroda navesti kako se priroda proucava opisati osnovne osobine živih bica objasniti pojam mikrosvijet prepoznati pribor za mikroskopiranje pripremiti svježi preparat za mikroskopiranje samostalno izvesti izoštravanje vidnog polja pod malim povecanjem.
10. Pridodani sadržaji slike jednostavnog mikroskopa iz 17. stoljeca, elektronskog i skenirajuceg mikroskopa
11. Izborni sadržaji svemir, mikrosvijet, položaj covjeka u svemiru, mikroskop i mikroskopiranje
12. Prijedlozi za rad s ucenicima s PO-OP aktivnosti na crtežu/fotografiji prepoznati i oznaciti živu i neživu prirodu izraditi plakat (okoliš, živa i neživa priroda) koristeci slike crteže, fotografije, razglednice u okolišu škole pronaci i sakupiti prirodni materijal, npr. otpali list, zemlja, komadic kore, grancica, kamencic, uginuli kukac te ga razvrtstati na živu i neživu prirodi, kože, vlasi kose okom, povecalom i mikroskopom te skicirati promatrano postignuca opisati osnovne osobine živih bica
13. Odgojni i socijalizirajuci ciljevi i sadržaji poticati cudenje, znatiželju, zadivljenost, radoznalost i interes za istraživacku nastavu

• Tocka 12 daje preporuke za rad s ucenicima s TUR

PRIMJER TEME IZ HNOS-a
7
KORISNOSTI PRIMJENE POJEDINIH METODA METODA
DJELOTVORNOST
5
predavanje
10
citanje
20
audiovizualni prikaz
30
demonstracija
50
grupna diskusija
75
timski rad i projekti
poucavanje drugih i primjena naucenoga
90
8
TUR u osnovnoj školipo vrstama i ucestalosti

• Oštecenja vida 0,1
• Tjelesna invalidnost0,5
• MR 1
• Oštecenja sluha 1
• 5. PUP 4 - 5
• ADHD sindrom 5-7 školske djece (4 do 5 puta
  cešce kod djecaka nego kod djevojcica)
• 6. Poremecaj govorno-glasovno-jezicne
  komunikacije 10
• specificne teškoce u ucenju 8 -10

9
Najcešca pitanja i problemi

• 1.ucenici koji imaju teškoce u savladavanju
  školskog gradiva (razne etiologije)
• 2.ucenici s poremecajima u ponašanju
• 3.utvrdivanje teškoca - rad komisija
• 4.suradnja s roditeljima - odbijanje
• 5.Provodenje PP i rad ucitelja po principima
  individualizacije

10
Specificne teškoce ucenjaDyslexia,disgrafija,
diskalkulijapodrucje rada logopeda

• Etiologija
• Genetska
• Neurološka
• 30 000 ucenika s disleksijom je sada u školama
  RH-oko 8-10

• Simptomi
• Citanje
• Pisanje
• Matematika
• Pamcenje
• Razumijevanje jezika

11
Simptomi disleksije u školskoj dobi

• Teškoce u- citanju( sporo, netocno, uz zamjene,
  ispuštanja, metateze slova i slogova, rijeci u
  recenici)
• NE RAZUMIJE PROCITANO
• 3. u pisanju(grafomotorika,vizuomotorna
  koordinacija i mogucnost sljeda,pritisak po
  podlozi, nagib slova, ispuštanja, zamjene,
  dodavanja slova i slogova,pravopisna pravila
  itd.)
• 4. vizualne teškoce-okrece ogledalno slova i
  brojke, ne prati red
• 5. s pamcenjem (radna memorija, prebacivanje
  kratkotrajne u dugotrajnu memoriju, blokade u
  pamcenju matematickih postupaka,itd.)

12
6. teškoce sekvencioniranja (slijedovi, mjeseci,
god. doba, tablica množenja, dezorijentacija u
prostoru i vremenu-povijesna razdoblja itd.) 7.
FONOLOŠKA i FONEMSKA SVJESNOST i slušno pamcenje
(duže rijeci i recenice) 8. Neujednacenost
sposobnosti kognitivnog funkcioniranja (cesto
disperzija rezultata na verbalnim i neverbalnim
skalama testova QI 9. Ne razumiju prijedloge,
priloge,dvosmislene izraze, fraze, viceve,
metafore, sinonime, antonime, metonime, homonime
13
1. Razred - samostalno pisanje
14
djecak, 5.razred, teškoce u oblikovanju,
pravilnosti i organiziranosti slova i rukopisa
15
Disleksija,disgrafija,diskalkulijaposljedice u
školi i društvu

• Ucenje
• Teško usvajaju školsko gradivo na nacin kako se
  poducava u školi
• Loše snalaženje u prostoru i vremenu
• Nauceno brzo zaboravljaju (loša radna memorija)

• Ponašanje
• Motorni nemir
• Nespretnost
• Brzo zamaranje
• Sporost
• Loša slika o sebi
• Poremecaji u ponašanju kao posljedica trajnog
  neuspjeha i izloženosti vršnjackom nasilju

16
POREMECAJI U PONAŠANJU /PUP/ podrucje rada
socijalnih pedagoga

• je skupni naziv za razlicite forme neadekvatnog,
  društveno neprihvatljivog, štetnog i
  inkriminiranog ponašanja djece i mladeži

17
JEDNA OD KLASIFIKACIJA POREMECAJA U PONAŠANJU

• aktivni poremecaji u ponašanju (eksternalizirani)
  - podrazumijevaju ponašanje koje je nedovoljno
  kontrolirano i usmjereno prema drugima
• pasivni poremecaji u ponašanju (internalizirani)
  - podrazumijevaju ponašanja koja se pretjerano
  kontroliraju i usmjerena su prema sebi

(Achenbach, 1993)
18
AKTIVNI PUP

• impulzivnost
• hiperaktivnost
• nepažnja
• neposlušnost
• nametljivost
• prkos
• svadanje

• laganje
• varanje
• neopravdano izostajanje s nastave
• verbalna agresivnost
• fizicka agresivnost
• delinkvencija

19
PASIVNI PUP

• plašljivost
• povucenost
• potištenost
• placljivost
• sram
• depresija

• nisko samopouzdanje
• lijenost
• dosada
• razmaženost
• neurotske smetnje

20
Poremecaj pažnje, hiperaktivni poremecaj (ADHD)

• Osnovni simptomi ovog poremecaja su
• HIPERAKTIVNOST se ocituje u slucajnoj aktivnosti
  koja je neorganizirana i nije usmjerena prema
  postavljenom cilju.
• IMPULZIVNOST - reagiranje koje ne ukljucuje
  razmišljanje o mogucim posljedicama ponašanja.
• NEPAŽNJA se ocituje u teškocama koncentracije,
  pojacanoj distraktibilnosti, smanjenom rasponu
  pozornosti, nedovoljnoj sposobnosti slušanja što
  otežava slijedenje uputa, te problemu
  završavanja zapocetih aktivnosti.

21
CIMBENICI RIZIKA I ZAŠTITE U ŠKOLSKOM OKRUŽENJU

• Rizicni cimbenici
• školski neuspjeh
• disciplinski problemi
• rano antisocijalno ponašanje
• nisko samopoštovanje
• loš odnos s vršnjacima
• agresivno ponašanje
• ne postojanje jasnih pravila
• nedosljednost

22

• Zaštitni cimbenici
• ucitelj kao pozitivan model
• brižno školsko osoblje
• postojanje strucne službe u školi
• dobro rješavanje problema, samostalnost
• slaganje s vršnjacima i odraslima
• pristupacnost, smisao za humor
• škole "po mjeri djeteta
• školski uspjeh

23
U radu na prevenciji PUP-a kljucni su faktori

• osviještenost i ukljucivanje svih
• rad u samoj školi ? zauzimanje jedinstvenog
  gledišta
• rad s nastavnicima (inzistiranje na strucnosti i
  strpljenju, ne na kažnjavanju)
• rad u razredu
• rad s roditeljima
• rad sa samim ucenikom na individualnoj razini

24
Veza disleksije i poremecaja u ponašanju

• Istraživanja u svijetu ( SAD, GB itd.)
• 35-57 osoba u kaznenim i odgojnim ustanovama
  ima disleksiju
• KOD NAS istraživanje - Hrvatska udruga za
  disleksiju, Hrv.knjižnicarsko društvo, Ured vlade
  RH
• REZULTATI
• 22 u zatvoru u Splitu i Zagrebu-Remetinec
• 69-odgojni domovi i PSP u OŠ
• (Split, Ivanec, Turopolje, Bedekovcina)

25
Kakva sam ?
26
KAKVI OBLICI ŠKOLOVANJA POSTOJE ZA OVE
KATEGORIJE UCENIKA?

• temeljem rješenja po cl.58 Zakona o odgoju i
  obrazovanju i cl.4. Pravilnika o radu s djecom s
  TUR odreduje se
• redovni program uz individualizirani pristup ili
• prilagodeni program

27
KADA i KOME?

• 1. PRILAGOÐENI program
• Za ucenike sa smanjenim intelektualnim
  sposobnostima
• Iznimno za ucenike s teškom pedagoškom
  zapuštenosti ili socijalno depriviranim
• DAJE SE SAMO ZA PREDMETE U KOJIMA NE MOGU
  SAVLADATI NI MINIMUM programa RAZREDA KOJI POLAZE
  
• (odobrava se na Uciteljskom vijecu za svakog
  ucenika i svaki predmet)
• 2. INDIVIDUALIZIRANI pristup u radu - ide uz
  strucnu pomoc odredenih strucnjaka
• Za ucenike s disleksijom, disgrafijom,
  diskalkulijom, jezicnim teškocama, ADHD,
  teškocama vida i sluha, tjelesno invalidnim
  osobama, djeci s kombiniranim teškocama i sl.

28
Što kada ucenici dobiju rješenje?

• 1. upoznati vrstu rješenja i teškoca koje ima
  ucenik (teškocu, uzrok, simptome, posljedice na
  odgojno-obrazovni proces, nacin funkcioniranja i
  sl)
• 2. izraditi obrazovni status ucenika(usmenim i
  pismenim putem), utvrditi strategije ucenja
• 3. mjesecno planirati rad s ucenikom po HNOS-u
• 4. izraditi posebne zadatke za ucenika po PP, a
  za IP preoblikovati gradu koja se obraduje
• 5. cesta kontrola napredovanja-pracenje (tjedni
  dogovori, zadaci u bilježnicu ...)
• 6. valorizacija rada

29
PLANIRANJE PO HNOS-u

• mjesecno planiranje rada
• odredivanje kljucnih pojmova (koje ce usvojiti
  temeljem utvrdenog predznanja)
• aktivnosti koje cemo provoditi s ovim ucenicima
  (posebno ih planirati za ove ucenike)
• planiranje timskog rada i uloge koju ce imati
  ucenici s TUR
• realizacija
• valorizacija rada na kraju mjeseca

30
Primjer izgleda mjesecnog programa rada ucenika s
rješenjem o PP- cl.4
Predmet Teme Kljucni pojmovi Aktivnosti ucenika Korelacije
HJ
M
PID
31
Prilagodeni program - individualizirani pristup u
radu
Smanjen IQ IQ prosjek i iznad prosjeka
Smanjiti broj informacija Reducirati kljucne pojmove Ostati na konkretima Informaciju jezicno prilagoditi Obraditi sve kljucne pojmove Vizualizirati gradivo Smanjiti pismeni oblik rada Tehnike ucenja
32
KAKO INDIVIDUALIZIRATI PRISTUP

• Razvijati samostalnost i radne navike ucenika
• Prilagoditi nacin rada teškocama djeteta
• Na poseban nacin provjeravati znanja i
  valorizirati postignuca
• Prilagoditi prostor za rad
• Uspostaviti bolju komunikaciju s ucenikom
• Koristiti sredstava i pomagala koja ce im pomoci
  u radu (HNOS preporuke)

33
KAKO INDIVIDUALIZIRATI PRISTUP - nastavak

• Pohvaliti rad koji je uspješan, koristan ili
  razlicitih po necemu od radova drugih ucenika
• Izbjegavati svako javno obavještavanje o
  neuspjehu
• Usmjeriti se na ono što dijete može, na djetetove
  jake strane

34
Pomagala?

• Matematika
• kalkulator, podsjetnici-formule, tablica
  množenja, podsjetnik s tipovima zadataka
• Jezici
• Podsjetnici, slikovni rjecnici, rjecnici,
  mentalne mape, gramatika..lektira
• Ostali predmeti
• mentalne mape, podsjetnici, multimedijska
  sredstva za ucenje

35
(No Transcript)
36
Ocjenjivanje

• Primjenjuje se Pravilnik o ocjenjivanju u OŠ
• Kod redovnog programa uz individualizirani
  pristup kriteriji ocjenjivanja isti kao za sve
  ostale ucenika, ali nacini provjere znanja
  trebaju biti uskladeni s teškocom/sposobnostima
  ucenika
• Kod prilagodenog programa ocjenjuju se
  postignuca ucenika u odnosu na program koji mu je
  odreden
• Oblik školovanja se ne upisuje na svjedodžbu

37
1. Planiranje rada s ucenicima s posebnim
potrebama - godišnje? mjesecno! OBRAZOVNI STATUS
- usmeno i pismeno, utvrditi potrebna znanja za
dalje usvajanje gradiva 2. Aktivnosti - KAKO ih
provesti s ovim ucenicima? 3.Timski rad - koja
uloga u timu za njih? 4. Izrada zadataka - kako
prilagoditi, koliko? Pracenje od strane strucne
službe uz podršku ravnatelja!
38
Odnos okoline prema djeci s teškocama u odrastanju

• Obitelj cesto ne razumije i ne prihvaca teškocu,
  uvjereni su da ce teškoca proci pa
• Prisiljavaju dijete da uci na neadekvatan nacin
• Odbijaju obradu i strucnu pomoc
• Fizicki i psihicki maltretiraju dijete (kazne,
  uvrede, usporedbe s drugima, prisile, govore da
  može ali nece, da se treba više truditi, da je
  lijeno, nemarno itd.)
• Ucenici u razredu - ruganje, izbjegavanje, ne
  pozivaju ih na rodendane i sl.
• Ucitelji nisu educirani, ne prepoznaju teškocu,
  kasno traže pomoc

39
ALBERT EINSTEIN

1. Progovorio s 4 godine
2. Bio je loš dak i cesto je izostajao s predavanja
3. Nitko od njega nije ocekivao znacajnija
   dostignuca
4. Pokazivao snažne interese samo u onome što ga je
   zanimalo

40
THOMAS EDISON

1. Poceo govoriti s 4 godine
2. Hiperaktivan, nestrpljiv, sanjario
3. Profesori su govorili da nece biti ništa od njega
   jer je zaokupljen u svojim glupavim mislima
4. Odustao od škole, ucila ga majka
5. Bavio se samo novim idejama, kad bi ideja bila
   razradena davao bi kolegama da ju dovrše
6. Imao oko 5 milijuna papira s bilješkama
7. Siromašan društveni život

41
PRIJEDLOZI

• 1.PREVENCIJA teškoca - rano otkrivanje pri upisu
  u 1. razred i tijekom 1. razreda
• Pružanje pomoci - rane intervencije
• 2. veci broj strucnjaka rehabilitatora, logopeda
  i socijalnih pedagoga (nekadašnji defektolozi) u
  školama za rad s ovom djecom
• 3. udžbenici koji ce sadržavati dijelove
  prilagodbe grade lagane za citanje
• 4.provedba rada s ucenikom po nacelu
  individualizacije
• 5. edukacija ucitelja i pracenje rada s ovim
  ucenicima
• 6. PROMJENA STAVOVA PREMA UCENICIMA S POSEBNIM
  POTREBAMA KAO I RADU S NJIMA (usmjeriti se na ono
  što dijete MOŽE, a ne na ono što NE MOŽE uciniti,
  tražiti jake strane djeteta)

42
pripremile

• Željka Butorac, prof., strucni suradnik logoped u
  OŠ M.Držica, Zagreb zeljka.butorac_at_public.carnet.h
  r
• Alma Rovis Brandic, strucni suradnik mentor,
  socijalni pedagog u OŠ P.Zrinskog, Zagreb
• alma.rovis-brandic_at_public.srce.hr