OSNOVNA OBELE

1
OSNOVNA OBELEŽJA DRUŠTVENE PROIZVODNJE
PROIZVODNJA, RASPODELA, RAZMENA I POTROŠNJA

• Svi oblici razmene sastoje se iz dva akta
• akta prodaje i
• akta kupovine

2
UKUPNA MARGINALNA I PROSECNA PROIZVODNJAPostoji
granica preko koje nije moguce povecati obim
proizvodnje neogranicenim povecavanjem jedne
vrste ulaganja, dok se sva ostala proizvodna
ulaganja ne menjaju.

• Teorija potrošackog suvereniteta
• Neproizvodna potrošnja deli se na
• licnu i
• javnu potrošnju.

3
Potencijalna proizvodnja pecurki
4
Prosecna i marginalna produktivnost rada
5

• PROSECAN PROIZVOD UKUPAN OBIM PROIZVODNJE /
  UKUPNI CASOVI RADA
• PP Q / L
• Marginalni proizvod pokazuje promenu u ukupnom
  obimu proizvodnje koja je nastala zbog toga što
  je zaposlenost porasla za jedan radni sat

6
Ukupni, prosecni i marginalni proizvod
7
Odnos marginalnog i prosecnog proizvoda
8

• Ukupan proizvod najpre ubrzano raste, da bi potom
  sve usporenije rastao. Njegov ubrzani rast se
  poklapa sa podrucjem rasta marginalnog proizvoda,
  a opadanje usporava rast sa podrucjem opadanja
  marginalnog proizvoda.
• Prosecan proizvod u prvom delu raste, a nakon
  toga opada. U tacki svog maksimuma poklapa se sa
  marginalnim proizvodom.
• Marginalni proizvod postiže svoj maksimum pre
  prosecnog proizvoda i nakon toga opada. On jedno
  kratko vreme opada iako prosecan proizvod
  nastavlja da raste. Obe krive se seku u tacki
  maksimuma prosecnog proizvoda. Posle toga je
  marginalni proizvod stalno niži od prosecnog
  proizvoda.

9

• Ovakvo kretanje marginalnog proizvoda poslužilo
  je za formulisanje zakona opadajucih marginalnih
  prinosa. Po tom zakonu što se više koristi jedan
  varijabilni faktor proizvodnje - dok su drugi
  faktori proizvodnje fiksni uz neizmenjenu
  upotrebu ostalih tehnologija proizvodnje -
  njegovi marginalni prinosi pocece da opadaju
  nakon odredenog nivoa proizvodnje.

10
ALTERNATIVNE PROIZVODNE MOGUCNOSTI
11
(No Transcript)
12
Kriva granicnih proizvodnih mogucnosti
istovremeno je i kriva transformacije.
13
granicna stopa (proizvodne) transformacije (MRPT)
robe B u R

• ?Qb
• MRTP-----------
• ?Qr

14
PROIZVODNA FUNKCIJA

• Odnos ukupne proizvodnje i inputa je proizvodna
  funkcija.. U slucaju da su inputi rad L i kapital
  K, proizvodna funkcija je
• Q F(K,L)

15
Kretanje obima proizvodnje koji je rezultat
angažovanja dodatnih radnika
16
(No Transcript)
17
EKONOMSKI KRITERIJUMI USPEŠNOSTI PROIZVODNJE

• Produktivnost
• Prema teoriji, produktivnost rada je odnos izmedu
  ostvarene proizvodnje i rada uloženog u tu
  proizvodnju.
• Proizvodnja Q
• Produktivnost P
• Rad R

P Q
P R
18
Analiza produktivnosti-pruduktivnost svih
ulaganja-

• Prema teoriji, produktivnost rada je odnos izmedu
  
• ostvarene proizvodnje i rada uloženog u tu
  proizvodnju.

P- produktivnost, Q - proizvod, I - inputi
19
Produktivnost rada
PL - produktivnost rada, Q - proizvod, L - rad
20
Produktivnost kapitala
PK - produktivnost kapitala, Q - proizvod i K -
kapital (P Q/K 1).
21
Analiza ekonomicnosti

• T f(Q)
• T - troškovi,
• f zavisi od,
• Q - obim proizvodnje.
• E To/T 1

22
Analiza rentabilnosti

• Neto rentabilnost
• Prinos na ukupna sredstva,
• Prinos na vlasnicki kapital i
• Prihod po akciji.

23
Neto rentabilnost
24
Prinos na ukupna sredstva
Prinos na vlasnicki kapital
25
Merenje rentabilnosti poslovnih aktivnosti

• koeficijent obrta ukupnih sredstava,
• koeficijent obrta osnovnih sredstava,
• koeficijent obrta naplacenih potraživanja,
• prosecan period naplate potraživanja
• koeficijent obrta zaliha, i
• prosecno vreme obrta zaliha.

26
Koeficijent obrta ukupnih sredstava
27
Koeficijent obrta naplacenih potraživanja
-naziva se i koeficijentom obrta kupaca-
28
Koeficijent obrta zaliha
29
Neto rentabilnost
30
Sinteticki izraz rentabilnosti
31
Troskovi proizvodnje

• eksplicitnim troškovima -Svi takvi troškovi, koje
  preduzece placa trecim licima (na primer,
  najamnine radnicima, kupljene sirovine, gorenje
  energije i si.)
• implicitni troškovi-nazivaju se još i troškovima
  oportuniteta.

32
UKUPNI TROŠKOVI - FIKSNI I VARIJABILNI

• Prosecni i marginalni troškovi
• Cetiri koncepta prosecnih troškova
• prosecni fiksni troškovi,
• prosecni varijabilni troškovi,
• prosecni ukupni troškovi i
• marginalni troškovi.

33
Prosecni fiksni troškovi (PFT) su ukupni fiksni
troškovi podeljeni sa ukupnim obimom proizvodnje,
odnosno
34
Prosecni varijabilni troškovi (PVT) su ukupni
varijabilni troškovi podeljeni sa obimom
proizvodnje, ili
35
Prosecni ukupni troškovi (PUT) jednaki su
ukupnim troškovima po jedinici proizvoda i
izracunavaju se kada se ukupni troškovi podele sa
ukupnim proizvodima
36

• Pošto su ukupni troškovi jednaki zbiru ukupnih
  fiksnih i ukupnih varijabilnih troškova, tj. UT
  UFT UVT, i prosecni ukupni troškovi jednaki su
  zbiru prosecnih fiksnih troškova (PFT) i
  prosecnih varijabilnih troškova (PVT), odnosno
• PUT PFT PVT.

37
Ukupni fiksni i ukupni varijabilni troškovi

• u kratkom roku ukupni fiksni troškovi su uvek
  konstantni.
• stepen reagibilnosti ukupnih fiksnih troškova
  ravan je nuli, što znaci da je i granicni trošak
  od fiksnog troška jednak nuli.
• Prosecni fiksni troškovi su stalno opadajuci, pa
  je najbolji lek za njihovo smanjenje povecanje
  obima proizvodnje.
• Varijabilni troškovi
• proporcionalne,
• degresivne
• progresivne

38
(No Transcript)
39
Prosecni varijabini trošak (teorijski primer)
40
PROSECNI I MARGINALNI TROŠKOVI
Prosecni troškovi Ukupni troškovi / Obim
proizvodnje
Marginalni troškovi Priraštaj troškova/
Priraštaj proizvodnje
41
Marginalni troškovi su promena ukupnih troškova,
zbog promene obima proizvodnje za jednu jedinicu
proizvoda, ili
Na primer, ako su UT 3000 dinara za obim
proizvodnje Q 10 proizvoda, a UT 3500 dinara
za obim proizvodnje Q 15 proizvoda, marginalni
troškovi iznose 500 dinara, tj. 3500 -3000 500
dinara. Marginalni troškovi pokazuju koliko
košta povecanje obima za pet proizvod može da
uštedi 500 dinara, ako se obim ne poveca za 5
proizvod.
42
Prosecni i marginalni troškovi
43

• Celo podrucje proizvodnje se može podeliti u dva
  dela u deo gde marginalni troškovi opadaju i u
  deo gde marginalni troškovi rastu. Prakticno
  relevantno podrucje jeste samo podrucje rastucih
  marginalnih troškova.
• Marginalni troškovi postižu svoj minimum za niži
  obim proizvodnje u poredenju sa minimumom
  prosecnih troškova.
• Minimum prosecnih troškova postoji u onoj tacki
  proizvodnje gde se seku prosecni i marginalni
  troškovi. Nakon te tacke marginalni troškovi
  rastu brže od prosecnih troškova. To znaci da
  svaki

44

• Kretanje marginalnih troškova pokazuje da u
  privredi deluje zakon rastucih
• marginalnih troškova.
• U stvari taj zakon predstavlja refleksiju zakona
  opadajuce marginalne
• produktivnosti

45
ODNOSI IZMEÐU UKUPNIH, PROSECNIH I MARGINALNIH
TROŠKOVA