Title: ME
1 MEÐUNARODNA EKONOMIJA
-
- P08 Multilateralna i preferencijalna
trgovinska liberalizacija - Predavac Dr. sc. Hrvoje Jošic
2Ponovimo..
- Slobodna razmjena dovodi do
- maksimizacije blagostanja u zemljama sudionicama
- povecanja efikasnosti proizvodnje, postizanja
ekonomije obujma - Ogranicenja slobodne trgovine argumenti uvodenja
protekcionistickih mjera i tržišne nesavršenosti
3Multilateralna vs. preferencijalna trgovinska
liberalizacija
- Smanjenje ogranicenja slobodnoj trgovinskoj
razmjeni - Multilateralna trgovinska liberalizacija vezana
uz djelovanje GATT i kasnije WTO - Preferencijalna trgovinska liberalizacija vezana
uz trgovinske aranžmane prema kojima pojedine
zemlje medusobno smanjuju carine
4Multilateralna trgovinska liberalizacija
povijesni razvoj
- Odluka o osnivanju ITO - na konferenciji u Havani
1947.-1948. - Ciljevi Havanske povelje Unapredenje i
proširenje medunarodne trgovine na osnovi
multilateralizma i nediskriminacije... - Regulira trgovinska pitanja po odredenim nacelima
- Nije ratificirana pa ITO nije osnovana
- 1947.godine potpisan je GATT (General Agreement
on Tariffs and Trade, Opci sporazum o carinama i
trgovini) - Stupio je na snagu 1. sijecnja 1948.godine
-
5Multilateralna trgovinska liberalizacija (GATT
vs. WTO)
- GATT (eng. General Agreement on Trade and
Tarrifs) - Utemeljen 1947. godine nakon konferencije u
Bretton Woodsu održane 1944. godine - WTO (eng. World Trade Organization) Svjetska
trgovinska organizacija utemeljena 1995. godine u
sklopu Urugvajske runde - GATT predstavlja sporazum, a WTO organizaciju
6Razlike GATT-a i WTO-a
- GATT je bio medunarodni multilateralni sporazum,
a WTO je medunarodna organizacija (institucija)
koja ima svoje organe, - GATT je bio zamišljen kao privremeni sporazum,
dok su sporazumi koje potpisuju clanice WTO-a
trajni i potpuni dokumenti - GATT je pokrivao iskljucivo trgovinu robom, dok
WTO pokriva i usluge i intelektualno vlasništvo - Efikasnost sustava za rješavanje sporova je
znatno bolja i brža kod WTO-a nego kod GATT-a
(eng. Dispute settlement mechanism).
7Principi GATT-a
- Princip nediskriminacije
- Princip nacionalnog tretmana
- Princip zaštite domace privrede carinama
- Princip daljnjeg smanjivanja carina
multilateralnim pregovorima - Transparentnost
81. Princip nediskriminacije
- Davanje statusa najpovlaštenije nacije (MFN) od
strane jedne zemlje clanice GATT-a nekoj drugoj,
povlaci za sobom obvezu te zemlje da taj status
da i svim ostalim clanicama GATT-a
92. Princip nacionalnog tretmana
- Domaca (lokalna) i uvozna roba moraju se
tretirati jednako - Primjenjuje se nakon što je roba prešla granicu
(carinjenje)
103. Princip zaštite domace privrede carinama
- Nastoje se smanjiti necarinska ogranicenja
vanjskoj trgovini (kvote) - Uvodenje prepreka VT prihvatljivije u vidu
carinskih ogranicenja - Iznimka su poljoprivredni proizvodi i teži
poremecaji u eksternoj ravnoteži (bilanci
placanja)
114. Princip daljnjeg smanjivanja carina
multilateralnim pregovorima
- Zahtijeva da se razlicite carinske tarife zemalja
clanica postepeno smanjuju - Takvo smanjivanje carina radi se kroz runde
pregovora u sklopu GATT-a/WTO-a
125. Princip transparentnosti
- Uvodenje ogranicenja kao Drugo najbolje rješenje
mora biti transparentno - Preferiraju se carine naspram drugih necarinskih
ogranicenja vanjske trgovine
13Runde pregovora u sklopu GATT-a i WTO
Runda Period
Ženevska 1947.
Anncyeva 1949.
Torquayeva 1951.
Ženevska 1956.
Dillonnova 1960. 61.
Kennedyeva 1964. 67.
Tokijska 1973. 79.
Urugvajska 1986. 1994.
Doha 2001. - danas
14GATT-runde pregovora
Broj runde Vrijeme održavanja pregovora Mjesto održavanja pregovora Naziv runde Efekti sniženja prosjecne carinske stope u Broj sudionika
1. 1947. Geneva 19 23
2. 1949. Anecy 2 13
3. 1951. Torquay 3 38
4. 1956. Geneva 4 26
5. 1961.-1962. Dillonova 5 26
6. 1964.-1967. Geneva Kennedyeva 35 62
7. 1973.-1979. Geneva Tokijska 26,4 102
8. 1986.-1994. Punta del Este Urugvajska 40 123
15GATT- runde pregovora
- U prvih pet rundi postignuto je prosjecno
smanjenje carina od 73 na industrijske
proizvode. - Veliko sniženje carina postignuto je u posljednje
tri runde.
16Urugvajska runda (1986.-1994.)
- Rezultati
- Smanjenje carina na industrijske proizvode za
prosjecno 34 (kod razvijenih zemalja to je
smanjenje iznosilo 40) - Kvantitativna ogranicenja uvoza poljoprivrednih
proizvoda i ostala necarinska ogranicenja moraju
se zamijeniti carinama. - Potpisan je sporazum o intelektualnom vlasništvu
(patenti, zaštitni znakovi, autorska prava) - sporazum o trgovini uslugama (GATS) i
- Osnovana je WTO (pocela je s radom 1. sijecnja
1995. godine).
17Svjetska trgovinska organizacija(World Trade
Organisation)
- Multilateralni sporazumi GATT, GATS i TRIPS
(Trade Related Intellectual Property Rights,
Trgovinski aspekti prava na intelektualno
vlasništvo) - DSM- Dispute Settlement Mechanism
18Ciljevi WTO-a
- Postavljanje i održavanje funkcionalnog i trajnog
multilateralnog trgovinskog sustava - smanjenje carina i drugih prepreka trgovini
- uklanjanje diskriminacije u medunarodnim
trgovinskim odnosima - integracija zemalja u razvoju u svjetski
multilateralni trgovinski sustav - povecanje životnog standarda
- dostizanje pune zaposlenosti
- gospodarski rast
- povecanje trgovine dobrima i uslugama
- zaštita okoliša itd.
19Temeljne zadace WTO-a
- Podrška primjeni trgovinskih sporazuma
- forum za trgovinske pregovore
- rješavanje trgovinskih sporova
- analiza i nadzor nacionalnih trgovinskih
politika - suradnja s drugim medunarodnim organizacijama
- tehnicka suradnja i pomoc zemljama u razvoju i
slabo razvijenim zemljama.
20Hrvatska i WTO
- 1993. godine Hrvatska je službeno zatražila
pokretanje postupka za pristupanje tadašnjem
GATT-u - 30. studenoga 2000. godine postala punopravna
clanica Svjetske trgovinske organizacije - Svake godine donosi novu Uredbu o carinskoj
tarifi s nižim carinskim stopama.
21Podrucja koja pokriva GATT su
- poljoprivreda
- zdravstvena regulativa za prehrambene proizvode
- tekstil i odjeca
- standardi proizvoda
- mjere investiranja
- antidampinške mjere
- metode vrednovanja carina
- pravila o porijeklu
- pregled prije isporuke
- dozvola uvoza
- subvencije
- zaštitne carine.
22Podrucja koja pokriva GATS su
- Transport
- Osiguranje
- Obrazovanje
- Telekomunikacije
- Aneksi GATS-a
- kretanje osoba
- financijske usluge
- telekomunikacije
- usluge u zracnom prometu.
23TRIPS pokriva sljedeca podrucja
- autorska prava
- zaštitne znake
- zemljopisne znake
- patente
- industrijski dizajn
- neotkrivene informacije (ukljucujuci i poslovne
tajne).
24Preferencijalna trgovinska (regionalna)
liberalizacija
- Razlozi nastanka
- Potražnja za integracijom
- Ponuda za integracijom
- Voda integracije
- nametnuti pravila integracije
- snositi troškove integracije
25Regionalne integracije - razlozi nastanka -
- Motivi privredivanja
- ekonomski probitak - PROFIT
- kapitalisticki nacin proizvodnje
- PROFIT PRIHODI - RASHODI
26Ekonomski i politicki razlozi za regionalnom
liberalizacijom
- Ekonomski razlozi
- potraga za vecim tržištem
- dublja integracija
- obrana od konkurencije
- privlacenje investicija
- lakši pristup tržištu
- Politicki razlozi
- pregovaracka moc
- prevencija napuštanja politickih /ekonomskih
reformi - osigurati ili nagraditi
- politicku potporu
27Kljucne karakteristike regionalne liberalizacije
- Preferencijalna liberalizacija
- Ogranicenja se uklanjaju samo na trgovinu sa
izabranim zemljama (DISKRIMINIRAJU se ostale
zemlje) - Ne mora biti striktno regionalna
- Cesto ne obuhvaca sve sektore
28Osnove teorije koristi i troškova regionalizma
- Svako uklanjanje trgovinskih ogranicenja je
dobro? - -gt NE, jer
- Parcijalna liberalizacija ne uklanja
diskriminaciju izmedu izvora ponude (domace vs.
inozemne) ona samo premiješta diskriminaciju (s
jednog na drugi inozemni izvor ponude)
29Razlicite razine trgovinske liberalizacije
- Unilateralna
- Pojedine zemlje smanjuju ili uklanjaju trgovinska
ogranicenja na uvoz iz svih zemalja bez da ostale
zemlje uzvracaju istim povlasticama - Bilateralna ili regionalna
- Medusobno snižavanje ili uklanjanje ogranicenja
na trgovinu izmedu dvije (bilateralna) ili grupa
(regionalna) zemalja - Multilateralna
- Medusobno smanjivanje (u praksi) ili uklanjanje
(u principu) ogranicenja u trgovini izmedu svih
zemalja clanica WTO
30Preferencijalni trgovinski sporazumi
- PTA (eng. Preferential Trade Agreements)
- Zemlje dogovaraju preferencijalne trgovinske
aranžmane u kojima medusobno smanjuju carine
medusobno ali ne i prema ostatku svijeta - Princip najpovlaštenije nacije u sklopu GATT-a
zabranjuje ovakve aranžmane - Formiranje PTA je dopušteno ako rezultira
slobodnijoj razmjeni medu dvjema zemljama - Problem previše malih grupa koordinacijski
neuspjeh
31Efekti PTA
- Efekt liberalizacije
- Efekt distorzije
- Efekt stvaranja trgovine
- Efekt skretanja trgovine
32Povijest PTA
- 2 vala
- Prvi Treaty Of Rome 1957., Andean Pact, CARICOM
- Drugi NAFTA, Mercosur, Andean Community, FTAA,
ASEAN - Treci val takoder moguc krah Doha sporazuma
(Cancun)
33Ekonomske integracije u svijetu
- European Free Trade Association (EFTA)
- Central European Free Trade Area (CEFTA)
- North American Free Trade Agreement (NAFTA)
- European Union (EU)
- Union of South American Nations (UNASUR)
- Central American Common Market (CACM)
- Latin American Free Trade Association (LAFTA)
- Southern Common Market (Mercosur)
- Free Trade of the Americas (FTAA)
34Ekonomske integracije
- ekonomije visokog i srednje visokog dohotka
- APEC Asia Pacific Economic Cooperation
- CEFTA - Central European Free Trade Area
- EU - European Union
- NAFTA North America Free Trade Area
35Ekonomske integracije- Latinska Amerika i Karibi
- ACS Association of Caribbean States
- Andean Group
- CACM- Central American Common Market
- CARICOM Caribbean Community and Common Market
- Central American Group of Four
- Group of Three
- LAIA Latin American Integration Association
- MERCOSUR Southern Cone Common Market
- OECS Oganisation of Eastern Caribbean States
36Ekonomske integracije- Bliski Istok i Azija
- Arab Common Market
- ASEAN Association of South- East Asian Nations
- Bangkok Agreement
- Eaec East Asian Economic Caucus
- ECO Economic Cooperation Organisation
- GCC Gulf Cooperation Council
- SAARC South Asian Association for Regional
Cooperation - UMA Arab Maghreb Union
37Ekonomske integracije- Afrika
- CEMAC Economic and Monetary Community of
Central Africa - CEPGL Economic Community of the Countries of
the Great Lakes - COMESA Common Market for Eastern and Southern
Africa - Cross- Boarder Initiative
- ECCAS- Economic Community of Central African
States - ECOWAS Economic Community of West African
States - Indian Ocean Commission
- MRU Mano River Union
- SADC Southern African Development Community
- UDEAC Central African Customs and Economic
Union - UEMOA - West African Economic and Monetary Union
38Jesu li PTA dobri ili loši?
- Ovisi o efektima na intra-regionalnu razmjenu,
trece zemlje i multilateralne sporazume - EFEKT STVARANJA TRGOVINE (eng. trade creation)
- EFEKT SKRETANJA TRGOVINE (eng. trade diversion)
39Argumenti pro
- Efekt stvaranja trgovine
- Novi tokovi investicija i tehnologije medu
zemljama potpisnicama - Privrženost buducoj zajednickoj trgovinskoj
politici - Veca fleksibilnost u odnosu na multilateralne
sporazume - Lakše donošenje odluka, manje sudionika, itd.
40Argumenti contra (1)
- Efekt skretanja trgovine PTA mogu rezultirati
uvozom robe iz manje efikasne zemlje s vecim
troškovima, umjesto uvoza iz zemlje s nižim
troškovima - Konacan rezultat može biti gubitak društvenog
blagostanja
41Argumenti contra (2)
- Diskriminacija prema zemljama neclanicama PTA
- Smanjena inicijativa za multilateralnom
liberalizacijom - Preklapanje s postojecim trgovinskim sporazumima
s drugim zemljama (tzv. spaghetti bowl)
42Spaghetti bowl
Izvor Devlin i Estevadeordal (2004)
43Spaghetti bowl Azija i Oceania
44Podjela ekonomskih integracija
(prema B. Balassa)
Razina integracije Eliminiranje carine na intraregionalnu trgovinu Eliminiranje carine na intra trgovinu i uvodenje zajednicke eksterne carine Slobodno kretanje rada i kapitala Koordinacija ekonomske politike i harmonizacija standarda
PTA
Zona slobodne trgovine (FTA)
Carinska unija
Zajednicko tržište
Ekonomska i monetarna unija
Politicka zajednica
-
-
-
-
-
-
jacina integracije
-
-
-
45 - Formiranjem zone slobodne trgovine (Free trade
area) npr. (EFTA, CEFTA, NAFTA) zemlje sudionice - ukidaju carine u medusobnoj trgovini
- svaka zemlja zadržava vlastitu carinsku
strukturu u razmjeni sa zemljama izvan zone - ako su carine razlicite
- opasnost da se roba koja potjece izvan unije
uveze u zemlju s visokom carinom indirektno kroz
zemlju s niskom carinom rješenje uvodenje
certifikata o podrijetlu robe (rules of origin)
46 - Carinska unija (Custom union) npr. Zollverein
(ustanovljen 1834. u Njemackoj) - Ukidaju se sve carine u medusobnoj razmjeni
- Primjena zajednicke carinske tarife u razmjeni sa
zemljama izvan unije - Zajednicko tržište (Common market)
- Ima sva obilježja carinske unije
- Dodatno omogucuje slobodno cirkuliranje rada i
kapitala medu zemljama clanicama - Ekonomska zajednica (Economic union) npr. Benelux
(Belgija, Nizozemska i Luxembourg) - Zemlje clanice uskladuju svoje ekonomske politike
(monetarnu i fiskalnu)
47Zona slobodne trgovine (FTA)
t0
48Pravila o podrijetlu robe
- Ako su carine prema ostatku svijeta razlicite,
Hrvatska bi mogla preko Slovenije uvesti dobro X
jeftinije - 0 3 lt 5
- Rijec je o otklonu trgovine (eng. trade
deflection) - Ovaj problem se rješava uvodenjem certifikata o
podrijetlu robe (eng. rules of origin)
49Pravila o podrijetlu robe
- Da odrede porijeklo dobara u slucajevima kada se
proizvodnja obavlja u nekoliko zemalja - Osnovni princip za odredivanje je tzv. znacajna
transformacija - Prema dodanoj vrijednosti u proizvodnji/preradi
- Prema promjeni u carinskoj klasifikaciji
50Otklon trgovine
- Smanjuje carinske prihode koje bi zemlje s
visokim carinama inace (bez FTA) prikupile - Slabljenje zaštitnog efekta trgovinskih politika
u zemljama s visokom carinom
51Carinska unija
t0
52Obilježje carinske unije
- Zemlje koje formiraju carinsku uniju ukidaju sve
carine u medusobnoj razmjeni, ali primjenjuju
zajednicku carinsku tarifu u razmjeni sa zemljama
izvan unije
53Zajednicko tržište
- ima sva obilježja carinske unije, ali još
dodatno omogucuje slobodno kretanje rada i
kapitala medu zemljama clanicama
54Ekonomska i monetarna unija
- Predstavlja najviši stupanj ekonomske integracije
- Zemlje clanice uskladuju svoju cjelokupnu
ekonomsku politiku (monetarnu, fiskalnu,).
55Efekt stvaranja trgovine
- Jacob Viner (1950) The Customs Union Issue
- Efekt stvaranja (kreiranja) trgovine (eng. trade
creation) nastaje kad se jedan dio domace
proizvodnje zamjenjuje uvozom jeftinijih
proizvoda efikasnijih proizvodaca iz unije
56Efekt skretanja trgovine
- Efekt skretanja trgovine (eng. trade diversion)
nastaje kad se uvoz jeftinijih proizvoda izvan
unije zamjenjuje skupljim proizvodom iz unije
57Staticka analiza
- svjetska cijena
- cijena u maloj zemlji uz carinu t
- cijena u EU
E
C
D
H
G
K
F
a
c
J
b
d
I
t
e
M
L
0
58Efekti na blagostanje
- Efekt stvaranja trgovine
- Cijena pada s Pt na PEU kao posljedica
integracije - Pada proizvodnja, raste potrošnja, raste uvoz
- Povecava se potrošacev višak za abcd
- Smanjuje se proizvodacev višak za a
59Efekti na blagostanje, nast.
- Dolazi do redistribucije dohotka od proizvodaca
ka potrošacima - Smanjuju se državni prihodi od carine nakon
integracije s EU za c i e - Neto efekt abcd-a-c-ebd-e
- Efekt stvaranja trgovine povecava blagostanje
male zemlje nakon integracije s carinskom unijom
(EU) za iznos bd zbog specijalizacije prema
komparativnim prednostima
60Efekti na blagostanje
- Efekt skretanja trgovine
- Cijena raste s Pw na PEU kao rezultat skretanja
trgovine - Raste proizvodnja, pada potrošnja, pada uvoz
- Negativan efekt skretanja trgovine nastaje kao
posljedica skretanja uvoza iz zemlje s nižom
cijenom (PW) u zemlju s višom cijenom (PEU)
površina e - Rezultat je preferencijalnog tretmana robe iz
zemlje clanice CU
61Neto efekt na blagostanje zemlje
- Neto efektefekt stvaranja efekt skretanja
trgovine - Neto efekt bd-e
62Efekt stvaranja i skretanja trgovine kod
carinske unije
- P Što bi se dogodilo sa neto efektom na
blagostanje kada bi carinsku uniju cinile sve
zemlje svijeta? - O Neto efekt bi bio iskljucivo pozitivan jer bi
izostao efekt skretanja trgovine
63Dinamicka analiza
- Najveca korist od kreiranja carinske unije
- Povecana konkurencija
- Djelovanje ekonomije obujma
- Stimuliranje investicija
- Racionalnije korištenje proizvodnih inputa
64Carinska unija u odnosu na zonu slobodne trgovine
- FTA usporedivo s CU, bez zajednicke carine
prema trecim zemljama - Mogucnost prevara
- Roba iz RoW za tuzemstvo ulaze kroz partnera
ako ima nisku carinu otklanjanje trgovine (
trade deflection) - Pravila podrijetla odreduju gdje je proizvedeno
- Poteškoce provedba, prikriveni protekcionizam
- Vecina preferencijalnih sporazuma u svijetu FTAs
- CU zahtijeva politicku integraciju
- Dogovor o razini CET i kako je promijeniti
65Primjer NAFTA-e
- 1993. osnivanje NAFTA-e
- Hufbauer (2005) NAFTA nije imala ucinak
skretanja trgovine za SAD
66 Pitanja?