KATALOGIZACIJA

1
KATALOGIZACIJA

• Narodna knjižnica Petar Preradovic
• Bjelovar
• Ljiljana Orlic

2

• Katalogizacija (od grc. katálogos) takva je
  obradba grade tijekom koje se popisuju podaci
  bitni za identifikaciju odredenog primjerka. To
  je formalan postupak prenošenja podataka.
  Katalogizacija se uvijek obavlja de visu, znaci
  na osnovi samoga primjerka. Svrha je
  katalogizacije izradba abecednoga kataloga u koji
  se listici za katalogizirane publikacije slažu
  prema abecednom redu prezimena autora ili prema
  naslovu tih publikacija. Katalogizacija se
  obavlja prema odredenim pravilima.

3

• Glavni prirucnici (standardi) za katalogizaciju
• - VERONA, Eva pravilnik i prirucnik za izradu
  abecednih kataloga,
• Sv. 1 Odrednice i redalice (1974.)
• Sv. 2 Kataložni opis za monografske
  publikacije (1983.)
• ISBD(M) za
  omedene publikacije
• ISBD(S) - za
  serijske publikacije
• ISBD(CM) - za
  kartografsku gradu
• ISBD(NBM) za
  neknjižnu gradu
• ISBD(A) - za stare i
  rijetke publikacije
• ISBD(PM) za notna
  izdanja
• ISBD(ER) za
  elektronicku gradu

4

• KNJIŽNICNI JE KATALOG NEZAOBILAZAN U SVIM
  SEGMENTIMA POSLOVANJA
• U NABAVI
• U OBRADI
• U RADU S KORISNICIMA
• KOD REVIZIJE I OTPISA

5

• VRSTE KATALOGA PREMA OBLIKU
• KATALOG KNJIGA
• KATALOG NA LISTICIMA
• KATALOG NA MIKROFIŠU ILI MIKROFILMU
• ONLINE KATALOG (STROJNO CITLJIV KATALOG)

6

• DOBAR KATALOG JE MJESTO U KNJIŽNICI GDJE KORISNIK
  U SVAKOM TRENUTKU MOŽE DOBITI CJELOVIT UVID U
  POTPUNI FOND KNJIŽNICE
• KATALOŽNA JEDINICA osnovni element knjižnicnog
  kataloga
• ODREDNICA rijeci koje u abecednom katalogu
  odreduju mjesto odredene kataložne jedinice
• REDALICA prva rijec odrednice
• KATALOŽNI OPIS skup podataka potrebnih za
  identifikaciju odredene jedinica bibliotecne
  grade

7

• Kataložni opis
• Osnovni je izvor podataka za kataložni opis sama
  publikacija. Podaci koji se unose u opis strogo
  su odredeni - utvrden je i njihov redoslijed u
  opisu, obvezni interpunkcijski znakovi te izvori
  podataka i njihov redoslijed prema prednosti.
  Podaci bibliografsko-kataložnog opisa svrstani
  su u osam obveznih skupina

8

• prva skupina podaci o glavnom stvarnom naslovu,
  usporednom naslovu, podnaslovu i odgovornosti
• druga skupina podaci o izdanju i odgovornosti
  vezanoj uz izdanje
• treca skupina podaci specificni za gradu (ne
  upisuju se u obradbi monografskih publikacija jer
  bi trebalo upisivati "tiskani proizvod" ili sl.)
• cetvrta skupina podaci o mjestu izdanja,
  nakladniku, godini izdanja, te podaci o tiskanju

9

• peta skupina (materijalni opis) - broj stranica
  i svezaka, ilustracije, dimenzije (visina hrpta)
  te prilozi
• šesta skupina podaci o nakladnickoj cjelini
  (naziv i numeracija)
• sedma skupina napomene
• osma skupina medunarodni standardni broj za
  knjigu (International Standard Book Number -
  ISBN)

10

• Prva i druga te cetvrta, peta i šesta skupina
  tvore glavni i obvezni kataložni opis, skupina
  napomena neobvezni je dio. Svaka se skupina
  podataka odvaja od sljedece propisanim
  interpunkcijskim znakom tocka, razmak, crta,
  razmak (. -), a sljedeca se skupina pocinje
  pisati velikim slovom. Ispred svakoga elementa
  opisa (podatak unutar skupine) piše se propisani
  interpunkcijski znak ili simbol koji služi za
  raspoznavanje elementa što slijedi iza njega.
  Jedino glavni stvarni naslov publikacije ispred
  sebe nema znaka jer je on uvijek prvi element
  opisa.

11

• Svaka skupina podataka ima odredeni izvor  
• za prvu skupinu to je naslovna stranica ili
  zamjena za nju
• za drugu skupinu to je cijela publikacija
• za cetvrtu skupinu, uz naslovnu stranicu, to su i
  ostale preliminarne stranice te kolofon
• za petu je skupinu to sama publikacija
• za šestu, sedmu i osmu skupinu to može biti svako
  mjesto u publikaciji

12

• VRSTE ODREDNICA
• AUTORSKA ODREDNICA
• osobna ime individualnog autora
• LOVRAK, Mato
• KORPORATIVNA naziv korporativnog tijela
• PROLJETNA škola školskih knjižnicara Republike
  Hrvatske (14 2003 Crikvenica)
• STVARNA ODREDNICA glavni stvarni naslov
  publikacije
• GORKI med (antologija)
• FORMALNA ODREDNICA samo za službene publikacije
• HRVATSKA. Zakoni

13

• Autorska ili osobna odrednica zastupa
  individualnog autora. Individualni autor odredene
  publikacije stvarna je osoba kojoj ta publikacija
  pripada kao duhovno vlasništvo. Individualnim
  autorom smatra se
• pisac samostalno izdanog teksta, sastavljac
  rjecnika, bibliografije, kataloga, adresara,
  leksikona, enciklopedije, statistike, razlicitih
  numerickih tablica, zbirki
• osoba cija se korespondencija ili živa rijec
  (predavanja, govori) objavljuje
• likovni umjetnik (slikar, kipar, fotograf,
  arhitekt, crtac) ciji se reproducirani radovi
  izdaju, kao i kartografi (geolozi, geofizicari,
  astronomi, arheolozi) cije se karte objavljuju.

14

• Ime individualnog autora piše se u odrednici
  latinicom, u izvornu obliku.
• Ako je izvorno ime autora u nelatinicnom pismu
  provodi se transliteracija.
• Ime autora navodi se uvijek u nominativu, u
  inverziji, tj. prezime, zarez pa ime.
• Prezime i ime autora moraju se u odrednici
  pojavljivati uvijek u istom obliku. Takva
  ujednacena odrednica naziva se jedinstvena
  odrednica

15

• Stvarna odrednica izraduje se na osnovi glavnoga
  stvarnog naslova ili dijela naslova odredene
  publikacije. Glavni stvarni naslov uzima se za
  odrednicu
• kada se ne zna autor publikacije ili je naveden
  samo inicijalima koji se ne mogu razriješiti
• kada su publikaciju napisala više od tri autora
• kada publikacija sadrži više samostalnih radova
  nekolicine autora koji su okupljeni zajednickim
  stvarnim naslovom (primjerice u antologijama,
  citankama, hrestomatijama, zbornicima i slicno).
• klasicna anonimna djela (epovi, vjerska djela)
• djela narodne književnosti.

16

• Ako je ispred prve rijeci naslova odreden ili
  neodreden clan, on se izostavlja
• Kada je prva rijec broj, formula ili simbol, oni
  se upisuju slovima (rabeci pomagala za
  uvrštavanje)

17

• KORPORATIVNA ODREDNICA
• KORPORATIVNO TIJELO JE ZAJEDNICA FIZICKIH OSOBA
  I/ILI ORGANIZACIJA KOJA IMA ODREÐEN NAZIV
• Korporativno tijelo je autor nekog djela kad se
  po karakteru toga djela jasno može zakljuciti da
  je ono plod zajednickoga stvaralackog i/ili
  organizacijskog djelovanja korporativnog tijela,
  a nije duhovno vlasništvo osoba koje su odgovorne
  za neposrednu izradbu djela.

18

• Korporativno tijelo se uzima kao autor
• izvještaja o svom radu
• plana i programa svoga rada, nastavnog programa,
  reda predavanja
• pravilnika, poslovnika, statuta i slicnih
  normativnih akata kojima to tijelo ureduje svoje
  djelovanje
• kataloga svoga fonda, kataloga i cjenika svojih
  proizvoda, uputa za upotrebu i rukovanje
• popisa svoga osoblja ili svojih clanova
• priredba koja ima odreden naziv je korporativno
  tijelo i uzima se kao autor svojih izdanja
  (kataloga, vodica, programa, zakljucaka,
  zbornika)

19

• Ako korporativno tijelo ima stalno sjedište, u
  odrednici se uz naziv toga tijela dodaje i
  sjedište u okrugloj zagradi
• VARTEKS (Varaždin)
• NACIONALNA I SVEUCILIŠNA KNJIŽNICA (Zagreb)
• DRUŠTVO novinara Hrvatske (Zagreb). Podružnica
  Split
• HRVATSKO bibliotekarsko društvo. Skupština (27
  1989 Dubrovnik)

20

• Clan koji može stajati na pocetku naziva
  korporativnog tijela, ne ulazi u jedinstvenu
  odrednicu
• The British museum (naziv)                        
               
• BRITISH museum (London)
• (jedinstvena odrednica)

21

• Broj na pocetku naziva korporativnog tijela
  ispisuje se u svojemu slovnom obliku
•  3. maj (Rijeka)  (naziv)                         
                                
• TRECI maj (Rijeka) - jedinstvena odrednica
• Kongresi, savjetovanja, seminari i slicni skupovi
  dobit ce za jedinstvenu odrednicu svoj službeni
  naziv, a za svaku publikaciju dodaje se u
  okruglim zagradama, odvojeno tockom-zarezom i
  razmakom, redni broj, godina i mjesto održavanja.
  

22

• Jedinstvena odrednica za korporativnog autora
  izvorni je oblik njegova naziva, na jeziku na
  kojemu je nastao i uobicajeno se koristi.
  Redalica je prva rijec takvoga naziva i ispisuje
  se velikim slovima. Imenu korporativnog tijela
  nije potrebno dodavati naziv njegova sjedišta ako
  je on sadržan u nazivu
• RIJECKA banka
• ili ako je iz naziva jasno koje podrucje tijelo
  obuhvaca
• HRVATSKA akademija znanosti i umjetnosti

23

• FORMALNA ODREDNICA
• upotrebljava se jedino za službene publikacije. U
  skupinu službenih publikacija ubrajamo
• ustav, statut, proracun, nacrte, prednacrte,
  prijevode tih spisa, njihove izmjene, dopune,
  obrazloženja, svu dokumentaciju koja im pripada,
  a i zbirke takvih spisa
• zakone, kada je posrijedi samo tekst zakona, bez
  opširnih objašnjenja, te zbirke zakona
• odluke i naredbe koje donose nižestupanjska
  tijela (opcinsko, gradsko).

24

• Formalna odrednica oblikuje se od zemljopisnog
  naziva jedinice na koju se službena publikacija
  odnosi, a iza tocke slijedi pododrednica koja
  opisuje vrstu spisa.
• HRVATSKA. Ustav
• HRVATSKA. Zakoni

25

• Autori (osobe i korporativna tijela) cesto se
  pojavljuju pod razlicitim imenima i nazivima ili
  s razlicitim oblicima
• imena i naziva
• kada se autor javlja pod pseudonimom
• Zvonimir Majdak (pravo ime)
• Suzana Rog (pseudonim)
• Jedinstvena odrednica MAJDAK, Zvonimir
• Mijo Mirkovic (pravo ime)
• Mate Balota (pseudonim)
• MIRKOVIC, Mijo (za djela iz ekonomije)
• BALOTA, Mate (za literarna djela)

26

• Za novovjeka europska imena, koja se sastoje od
• imena i prezimena, redalica je uvijek prezime
  (prema pravopisnim pravilima oblik je u
  inverziji, a to pokazuje zarez koji slijedi iza
  prezimena)
• August Šenoa ŠENOA, August
• Cata Dujšin Ribar DUJŠIN-Ribar, Cata
• Aleksandar Sergejevic Puškin
• PUŠKIN, Aleksandar Sergeevic

27

• Imena koja se ispisuju starim pravopisom,
  zadržavaju taj oblik i u jedinstvenoj odrednici
• Ksaver Šandor Gjalski  GJALSKI, Ksaver Šandor
  Gjuro Szabo  SZABO, Gjuro
• U dvojnim prezimenima redalica je uglavnom prvo
  prezime. Zarez se u odrednici uvijek stavlja iza
  drugoga ispisanog prezimena
• GARCIA Lorca, Federico KACIC Miošic, Andrija
  JELACIC Bužimski, Dubravko

28

• Srednjovjeki europski autori dobit ce za redalicu
  krsno ime
• DANTE, Alighieri JURAJ Dalmatinac
• ali ako je srednjovjekovni autor poznatiji po
  prezimenu, tada prezime postaje redalica
• PETRARCA, Francesco

29

• Imena vladara su redalice, uz dodatak rednoga
  broja, a dodaje im se i nadimak, vladarski
  naslov, pridjev zemlje u kojoj su vladali
  (vladaju)
• MARIJA Terezija, austrijska carica ELIZABETA
  II., engleska kraljica
• Ako je vladar poznatiji po prezimenu, tada je
  prezime redalica
• HABSBURG, Otto von

30

• U kataložnom se opisu koriste ovi interpunkcijski
  znakovi ili simboli     dvotocka () - stavlja
  se ispred podnaslova u prvoj skupini ispred
  naziva nakladnika i tiskare u cetvrtoj skupini
      kosa crta (/) - stavlja se ispred podataka o
  odgovornosti u prvoj skupini

31

• tocka-zarez () -  razdvaja naslove više djela
  istoga autora i razlicite podatke o autorstvu u
  prvoj skupini razdvaja mjesta izdanja (ako ih
  ima više) u cetvrtoj skupini
• stavlja se ispred podataka o dimenzijama u petoj 
  te ispred podataka o numeraciji nakladnicke
  cjeline u šestoj skupini

32

• zarez (,) - razdvaja istovrsne autore u prvoj
  skupini stavlja se ispred podataka o godini
  izdanja u cetvrtoj skupini
• okrugla zagrada ( ) - u okruglu zagradu stavljaju
  se podaci o tiskanju u cetvrtoj skupini i podaci
  o nakladnickoj cjelini u šestoj skupini

33

• znak jednakosti () - stavlja se ispred svakoga
  usporednog naslova u prvoj skupini.

34

•   GLAVNI stvarni naslov Usporedni naslov
  podnaslov / Podatak o odgovornosti Drugi i
  sljedeci podatak o odgovornosti. -  Podatak o
  izdanju. -  Mjesto izdanja Nakladnik, godina
  izdanja (Mjesto tiskanja Naziv tiskare) . - 
  Broj stranica ilustracije visina hrpta.
  -(Naziv nakladnicke cjeline numeracija
  nakladnicke cjeline)

35

• 821.112.2(436)-3
• 821.111-3
• MUSIL, Robert
• Tri žene / Robert Musil prevela Božena
  Begovic. Jabuka / John Galsworthy preveo Tin
  Ujevic. - Zagreb Naprijed, 1986. - 169 str.
  21 cm. - (Biblioteka Amor odabrani ljubavni
  romani)
• Prijevod djela Drei Frauen The Works
• 1. GALSWORTHY, John

36

• U katalogizaciji se koriste ove kratice et al.
  et alii (i ostali) upotrebljava se kad se
  izostavljaju podaci o autoru s. l. sine loco
  (bez mjesta), kada je nepoznato mjesto izdanja
  s. n. sine nomine (bez imena), ako je nepoznat
  nakladnik s. a. sine anno (bez godine), ako je
  nepoznata godina izdanjaetc. et cetera (itd.)
  ako ima više nakladnika koji se ne navode ili
  više mjesta izdanja izd. (izdanje), uvijek se
  piše kratica ilustr. (ilustrirano), kratica za
  ilustracije str. kratica za stranice cm,
  kratica za centimetre

37

• STVARNI NASLOVI I PODACI
• O ODGOVORNOSTI
• Glavni stvarni naslov publikacije prvi je element
  opisa i onda kad mu na naslovnoj stranici
  prethodi podatak o autorstvu ili nadnaslov
• Više stvarnih naslova na razlicitim jezicima i
  pismima ? prvi stvarni naslov je glavni stvarni
  naslov
• Kracenje stvarnog naslova ? (...)

38

• Kad se glavni stvarni naslov preuzima s mjesta
  koje nije na naslovnoj stranici, navodi se u
  uglatoj zagradi u napomeni se kaže odakle je
  stvarni naslov preuzet
• Kad nema stvarnog naslova, vec ga zamjenjuje
  autorovo ime, ono postaje glavni stvarni naslov

39

• USPOREDNI STVARNI NASLOV
• Najavljuje ga simbol ( )
• Veliko slovo pocetne rijeci
• Redoslijed s predloška
• Izvorni stvarni naslov naveden uz glavni stvarni
  naslov bilježi se kao usporedni stvarni naslov

40

• PODACI O ODGOVORNOSTI
• najavljuju ih simboli ( / ) i ( )
• - redoslijed preuzimanja s naslovne stranice ili
  zamjene za nju
• - podaci koji se ne preuzimaju s naslovne strane
  navode se logickim redom u uglatoj zagradi
• - prenose se u cijelosti

41

• radovi istoga autora, npr.
• Magellan Fouché / Stefan Zweig preveo s
  njemackog Vladislav Šaric. -
• radovi razlicitih autora, npr.
• Bez trecega / Milan Begovic. Tri sestre / Anton
  P. Cehov preveo M. Bogdanovic. -

42

• PODNASLOV - najavljuje ga simbol ( )
• Navodi se samo podnaslov s naslovne stranice,
  ostali se podnaslovi navode u napomeni
• Podnaslov se preuzima doslovno
• Ako je previše dugacak, može se kratiti (...)
• Nadnaslov se preuzima kao podnaslov
• Podaci o povodu preuzimaju se kao podnaslov

43

• Podaci u kojima se javljaju brojevi pisani
  znamenkama ili slovima, redovito se bilježe kao
  podnaslov, npr.
• Povijesna citanka za drugi razred gimnazije
• Zbornik u proslavu petstogodišnjice rodenja Marka
  Marulica 1450-1950.

44

• Kad se na predlošku javlja više podnaslova, oni
  se preuzimaju u opis redoslijedom s predloška,
  npr.
• The Capital of Canada how it should be
  governed? a special study of the National
  Capital

45

• MJESTO IZDANJA
• na predlošku In Berlin, u opisu Berlin
• Zagreb?
• Ljubljana Zagreb
• Zagreb Osijek Dubrovnik, ali London etc.
• s. l.

46

• NAKLADNIK
• Popratne rijeci se ne navode,
• npr. Mladost (a ne Izdavacko poduzece Mladost)
• podredeno tijelo, npr. Filozofski fakultet,
  Odsjek za informacijske znanosti
• npr. J. Merhaut, ali Rijeka Otokar Keršovani
• vlastita naklada, npr. Varaždin vlast. nakl.
• nakladnik se ne može utvrditi, npr. s. n.

47

• GODINA IZDANJA
• npr. , prije 1918
• npr. , 1920?
• npr. , 195- ili 195-?
• Mjesto tiskanja i tiskar navode se kad
• nije poznato mjesto izdavanja
• nije poznat nakladnik knjiga izlazi u vlastitoj
  nakladi
• u katalogizaciji publikacija zavicajne zbirke

48

• MATERIJALNI OPIS
• IX, 65, 18 str., 8 listova s graf. prikazima
• 302 str. ilustr. u bojama
• 302 str. ilustr. (pretežno u bojama)
• 302 str. zemljop. crteži 23 cm

49

• NAKLADNICKA CJELINA
• Podaci o nakladnickoj cjelini stavljaju se u
  okrugle zagrade. Ako unutar vece cjeline postoje
  podskupine (podzbirke) kolo, razred, odsjek,
  serija i slicno, taj se podatak navodi iza
  naslova nakladnicke cjeline i od njega se odvaja
  tockom. Broj koji publikacija dobiva u
  numeriranoj nakladnickoj cjelini, ispisuje se
  uvijek arapskom znamenkom, a prethodi mu
  tocka-zarez. (Pet stoljeca hrvatske književnosti
  kolo 7, sv. 12)

50

• vježbe