1
ULOGA ŠKOLSKOG LIJECNIKA U PROVEDBI ZDRAVSTVENOG
ODGOJA

• Željka Karin dr.med., univ.mag.med.
• spec. školske medicine
• Split, 09.01.2013.

2
KURIKULUM - TIM ŠKOLSKE MEDICINE
3
MODEL INTERDISCIPLINARNOG TIMSKOG PRISTUPA U
SKRBI ŠKOLSKE DJECE
4
PROVEDBA SKRBI

• Kontinuirana inteterdisciplinarna i koordinirana
  timska suradnja potrebnih strucnjaka prvenstveno
  zdravstva i školstva, ali i drugih strucnjaka
• Neophodan je holisticki pristup, odnosno pracenje
  djeteta u školi, obitelji i okolini uz suradnju s
  roditeljem /starateljem
• Profesionalno provodenje edukacije temeljene na
  znanstvenim cinjenicama istini

5
ZDRAVSTVENI PROBLEMI DJECE I MLADIH U PROŠLOM
STOLJECU

• Zarazne bolesti
• Rusija 1995. epidemija difterije (50000
  oboljelih), oboljeli u Finskoj, Norveškoj,
  Njemackoj, Belgiji
• Albanija- epidemija poliomijelitisa (145
  oboljelih) proširila se u Nizozemsku (71
  oboljeli)
• Ponašanje i stilovi življenja povezani sa
  zdravljem
• Prekomjerno pijenje alkoholnih pica, pušenje
  duhana, uporaba marihuane (kanabisa)
• Spolno ponašanje, seksualni život i spolno
  prenosive bolesti
• Prehrana i tjelesna aktivnost/neaktivnost
• Psiho-socijalni problemi
• Prometne nesrece
• Samoubojstva

6
ZDRAVSTVENI PROBLEMI DJECE I MLADIH DANAS

• Zarazne bolesti su uglavnom iskorijenjene
  (izuzev spolno prenosivih bolesti)
• Prevladavaju kronicne nezarazne bolesti
• Ponašanje i stilovi življenja povezani sa
  zdravljem
• Prekomjerno pijenje alkoholnih pica, pušenje
  duhana, uporaba marihuane (kanabisa) uzlazni
  trend u mnogim zemljama, ali ne svugdje
• Spolno ponašanje, seksualni život i spolno
  prenosive bolesti prosjecna dob stupanja u
  seksualne odnose je pomaknuta u mladu dob
• Prehrana i tjelesna aktivnost/neaktivnost
  porast preuhranjene i debele djece i tjelesne
  neaktivnosti medu mladima

7
ZDRAVSTVENI PROBLEMI DJECE I MLADIH DANAS

• Psihosocijalni problemi - poteškoce ucenja,
  obrazovanja, nezaposlenosti
• Prometne nesrece su vodeci uzrok smrti u
  adolescentnoj dobi
• Smetnje iz podrucja duševnog zdravlja
• Samoubojstva su u porastu
• Nasilje novi pojavni oblici kao što je
  Internet nasilje
• Ovisnosti kocka

8
PONAŠANJA
DJECA
ADOLESCENTI

RIZICNO PONAŠANJE

ZDRAVLJE
ZDRAVSTVENI PROBLEMI
9
SPOLNO PONAŠANJE ADOLESCENATA

• Veci udio spolno aktivnih adolescenata
• Niža dob stupanja u spolne odnose
• Višestruki broj spolnih partnera
• Visoko-rizicni partneri
• Spolni odnosi bez zaštite
• Neredovita i/ili nepravilna uporaba kontacepcije
  i prezervativa
• Spolni odnos uz alkohol i drogu

10
SPOLNO PONAŠANJE ADOLESCENATA U HRVATSKOJ

• Prosjecna dob stupanja u spolne odnose
• djevojke sa 17 godina
• mladici sa 16 godina
• Health Behaviour in School-Aged Children,
• Hrvatska 2010.
• spolno iskustvo medu petnaestogodišnjacima
  imalo je 26 djecaka i 12,7 djevojcica

11
SPOLNO ISKUSTVO PETNAESTOGODIŠNJAKA 2002.,
2006., 2010. GODINE
Izvor Ponašanje u vezi sa zdravljem djece škol.
dobi , 2009/2010., HZJZ
12
Hrvatska u odnosu na ostale europske zemlje 2002.
i 2006. godine
U 2002. godini na pretposljednjem mjestu po
spolnoj aktivnosti u ispitivanoj dobi 2006.
godine smo na granici srednje i donje trecine U
13 zemalja seksualni odnosi cešci u
djevojcica Izvor ESPAD
13
PROBLEMI REPRODUKTIVNOG ZDRAVLJA ADOLESCENATA

• Neplanirane trudnoce
• Adolescentne trudnoce i porodi
• Pobacaji - ilegalni / nestrucni
• Kontracepcija / planiranje obitelji
• Spolno prenosive bolesti
• HIV infekcija /AIDS
• Spolno nasilje/ iskorištavanje

14
SPOLNO PRENOSIVE BOLESTI U ADOLESCENATA

• Najviše stope incidencije i prevalencije
• Cesto su asimptomatske, neotkrivene i nelijecene,
  pa nastupe trajne posljedice
• Upalna bolest zdjelice, infekcije reproduktivnog
  trakta
• Neplodnost i smanjena plodnost
• Izvanmaternicna trudnoca
• Rak vrata maternice
• Oštecenja ostalih organa (jetre, itd)
• Smrt ili teška oštecenja djeteta
• Smrt oboljele osobe

15
SPOLNO PRENOSIVE INFEKCIJE

• Klamidijske infekcije su najzastupljenije medu
  mladima
• U Engleskoj višestruki porast ucestalosti
  gonokoknih infekcijom medu mladima
• Zbog posljedica je medicinski i javno zdravstven
  problem
• Citološki nalazi obrisaka vrata maternice (Papa
  test), iako ne na reprezentativnom uzorku iz
  opce populacije adolescentica, upozoravaju na to
  da su spolno prenosive bolesti, osobito HPV
  infekcije (oko 6,5), posebice u velikim urbanim
  sredinama, sve cešce

16
RIZICNI CIMBENICI POVEZANI S RANIM SEKSUALNIM

• Djevojcice koje ranije stupaju u seksualne
  odnose
• Cešce su redovite pušacice
• Više eksperimentiraju s marihuanom
• Cešce se opijaju
• Slabije su ucenice
• Agresivnije su i sklonije zlostavljanju drugih
• Lošije procjenjuju svoje zdravlje
• Lošije komuniciraju s ocem i majkom
• Imaju više psihosomatskih simptoma
• Rizicna je rana dob menarhe

Djecaci koji ranije stupaju u seksualne
odnose Cešce su redoviti pušaci Više
eksperimentiraju s marihuanom Cešce se
opijaju Slabiji su ucenici Agresivniji su i
skloniji zlostavljanju drugih I djevojcice i
djecaci su popularniji mjereni komunikacijom s
vršnjacima suprotnog spola
Kuzman M, Pavic Šimetin I, Pejnovic FranelicI.
Early Sexual Intercourse and Risk Factors in
Croatian Adolescents. Coll Antropol 31 (Suppl 2)
2007, 121-129. DiIorio C, Dudley W, Soet J,
McCarty F. Sexual possibility situations and
sexual behaviors among young adolescents The
moderating role of protective factors. J of
Adolesc Health., 35(6) (2004) 528-539. .
17
REZULTATI OBRADE SAVJETOVALIŠTA ZA REPRODUKTIVNO
ZDRAVLJE SDŽ

• Retrospektivno su obradeni podaci iz osobnih
  listova za 362 adolescenta koji su bili u
  Savjetovalištu zadnjih pet godina, gdje je i
  provedeno 4100 savjetodavnih, dijagnostickih ili
  terapeutskih postupaka

18
KORISNICI PO SPOLU
19
DJEVOJKE
20
DOB ADOLESCENATA
21
RAZLOZI DOLASKA U SAVJETOVALIŠTE
22
MIKROBIOLOŠKI NALAZI
23
POROÐAJI I LEGALNI POBACAJI DJEVOJAKA U DOBI OD
15-19 GODINA
24
NEPLODNOST

• Od 2001. 2010. ženska neplodnost u Hrvatskoj je
  porasla tri puta
• 2001. je 4,5 od 1000 žena fertilne dobi
  bilo neplodno
• 2010. tri puta više, odnosno 15,5
• Podatci o muškoj neplodnosti ne postoje u
  Hrvatskom zdravstveno-statistickom ljetopisu

25

• Prosjecna dob stupanja u seksualne odnose je
  prema dostupnim
• podatcima 16-17 godina
• Odlaganje stupanja u brak i odluke o djeci
  produžava
• razdoblje predbracne seksualne aktivnosti i
  potencijalnih rizika
• 12 14 16 18 20 22 24 26 28
  30 32 34

26
REPRODUKTIVNO ZDRAVLJE

• Sposobnost za reprodukciju, roditeljstvo i zdravo
  potomstvo
• Odgovoran i zdrav spolni život
• Sloboda odlucivanja o stvaranju obitelji, broju
  djece i razmaku medu njima
• Informiranost i dostupnost sigurne i djelotvorne
  kontracepcije
• Odsutnost bolesti reproduktivnog i spolnog
  sustava
• Sloboda od spolnog nasilja i prisile
• Korištenje i dostupnost odgovarajucih
  zdravstvenih službi

27
SMETNJE DUŠEVNOG ZDRAVLJA SUICID

• 3. vodeci uzrok smrti u svijetu u dobi 15.
  24. godine
• 6. uzrok smrti kod djece od 5. do 14. godine
• Kod depresivne djece 14 cešci suicid
• Cešce u obiteljima s rigidnim stavovima
• Kod djece sa psihopatološkim odstupanjima
  psihijatrijskim problemima
• Loši socijalni i obiteljski odnosi
• Raniji pokušaj suicida
• Školski neuspjeh
• Izloženost društvenim pritiscima
• Alkohol, sredstva ovisnosti

28
SUICID KOD MLADIH U RH

• Do 19. god. 28 suicida 2000.g.
• 11 suicida 2011.g
• U ovoj dobi cešce suicid izvrše osobe muškog
  spola
• MŽ
• 2000.g. 81
• 2011.g. 44
• apsolutno manji broj sucida kod žena

29
DUŠEVNI PREMECAJI DJECE I MLADIH U SDŽ F00-F99

• PZZ

• KBC FIRULE

30
UZIMANJE ALKOHOLA F 10

• PZZ

• KBC FIRULE

31
KONZUMIRANJE PSIHOAKTIVNIH TVARI F11-19

• PBZ

• KBC FIRULE

32
KBC FIRULE FOO-F99
33
UPORABA ALKOHOLA

• U Hrvatskoj postoji visoka potrošnja alkohola u
  usporedbi s europskom regijom
• Alkohol je društveno i kulturološki prihvacen
• Zakonska regulativa postoji, ali se
  neodgovarajuce primjenjuje
• Proširenost pijenja, rizicnog pijenja i opijanje
  je medu hrvatskim adolescentima u samom vrhu
  europskih zemalja
• Trendovi su uzlazni za oba spola

34
Opijanje i ekscesivno pijenje zadnjih 30 dana u
hrvatskih adolescenata 2011. godine ESPAD 2011.
35

• Navike pijenja mladih oblikuju se prema ponašanju
  grupa vršnjaka
• Podržavane su i navikama okoline
• Pijenje mladih razlikuje se po regijama
  (podrucjima) Hrvatske
• Mladi piju više u onim županijama u kojima i
  odrasli piju više
• Pijenje mladih pokazuje i spolno vezane
  specificne rizike
• Pijenje djevojaka je najrizicnije u županijama u
  kojoj i odrasle žene najviše piju

36
BINGE DRINKING

37
PUŠENJE U ZADNJIH 30 DANAESPAD 2011.

• Hrvatska je na trecem mjestu (41)
• U svim ESPAD-ovim israzivanjima hrvatski
  adolescenti pušili su više od europskog prosjeka,
  sada se trendovi stabiliziraju, no u drugim
  zemljama su u padu.

38
UPORABA MARIHUANEESPAD 2011.

• U Hrvatskoj eksperimentira
• 21 ? i 14 ?

39
KOCKANJE

• Adolescenti osobito rizicni zbog prirode razvoja
• Dominacije nuklearne obitelji
• Gubitak tradicionalnog autoritarnog modela
  odgoja
• Disfunkcionalnost roditeljskih uloga
• Neuspjeh socijalnih službi u nadzoru
  disfunkcionalnih obitelji
• Prebacivanje odgovornosti za razvoj djeteta i
  adolescenta na institucije
• Socijalna nevidljivost sprecava cinitelje
  društvene osude kockanja

40
KOCKANJE

• Pristupacnost i raširenost mjesta za igru na
  srecu
• Dugo vremena pozitivni ucinci igranja prevažu nad
  negativnim povremeni dobitci
• Magnetizam kockanja upravo je u cinjenici kasnog
  prepoznavanja tamne strane kockanja
• Upoznavanje i sretanje ljudi, nacin
  socijalizacije s prijateljima, redukcija
  napetosti, podizanje raspoloženja, zaborav
  problema, potiskivanje dosade i depresije,
  podržavanje nade o lakoj i brzoj zaradi

41
AKTIVNOSTI

• Preventivne aktivnosti treba oblikovati prema
  sredini u kojoj se provode
• Edukacija i rad na uocavanju i prepoznavanju
  rizicnih ponašanja i posljedica
• Multisektorske aktivnosti, ogranicenje
  dostupnosti duhana i alkohola , mjesta i vremena
  prodaje, sigurnosti u prometu i na mjestima
  konzumiranja alkohola, reguliranje reklamiranja i
  politika cijena, smanjiti pristupacnost i broj
  mjesta igara na srecu

42

• BROJNI RIZICI ugrožavaju fizicko, psihicko i
  socijalno zdravlje djece i adolescenata, a katkad
  dovode i do njihove smrti
• Zbog dimenzije i posljedica postaju globalni
  javno zdravstveni problem djece i mladih u
  nerazvijenim kao i razvijenim zemljama svijeta

43
ŠTO JE NUŽNO ZA DJELOTVORNU ZAŠTITU DJECE I MLADIH

• EDUKACIJA
• Raspoloživost
• Dostupnost
• Profesionalci
• Aktivni pristup
• Youth-friendly modeli primarne zdravstvene
  zaštite Savjetovališta
• Promicanje medusektorske suradnje - obrazovanje,
  zdravstvo socijalna zaštita

44
ŠKOLSKA MEDICINA SDŽ
45

• hvala