Tr

1
Tržište vrijednosnih papira i zakoni o
vrijednosnim papirima
MINISTARSTVO FINANCIJA

• mr.sc. Ante Žigman
• Državni tajnik

Zagreb, 16. studenoga 2006.
2
Struktura financijskog tržišta

• Financijska industrija daleko je najpropulzivniji
  sektor hrvatske ekonomije u posljednjih pet
  godina, što je posljedica dviju skupina
  cinitelja
• ubrzana privatizacija, reforma i otvaranje
  financijskog sustava, makroekonomska stabilnost i
  ocekivanja vezana za proces približavanja EU
• financijska deregulacija, jeftin novac i niske
  kamatne stope u EU

3
Razvoj financijskog tržišta

• Izrazit rast burzovnih indeksa, prometa i tržišne
  kapitalizacije zabilježen je tijekom 2005. godine
  te je prisutan nastavak rasta u 2006. godini.
  Izravni i neizravni utjecaji Vladine politike na
  tržište kapitala ocituju se kroz slijedece
  kanale
• Usmjerenje ekonomske politike Vlade na ocuvanje
  makroekonomske stabilnosti te vodenje politike u
  smjeru približavanja Europskoj uniji.
• Jacanje institucionalnog okvira i zakonske
  regulative financijskog sektora.
• Orijentacija zaduživanja države na domace
  financijsko tržište.
• Daljnja privatizacija poduzeca u portfelju
  Hrvatskog fonda za privatizaciju i velikih
  društava.

4
Struktura financijskog tržišta

• Donesen sveobuhvatni zakonodavni okvir koji ce
  potaknuti daljnji razvoj financijskog sustava i
  tržišta, omoguciti nove poslovne uzlete, ali i
  vecu zaštitu potrošaca, investitora, subjekata
  tržišta, odnosno sustava kao cjeline
• zakoni o osiguranju, investicijskim fondovima,
  racunovodstvu, reviziji, leasingu, kreditnim
  unijama
• izrada hrvatskog racunovodstvenog standarda u
  cilju prilagodbe racunovodstvenom sustavu EU
• Uspostavljena HANFA cime je napravljen znacajan
  iskorak u postupku i nacinu supervizije te vecoj
  stabilnosti subjekata tržišta financijskih usluga
• Cilj ovih zakona nije iskljucivo ispunjavanje
  obveza prema EU, vec uspostavljanje kvalitetnog
  pravnog okvira, stabilnog poslovanja subjekata
  tržišta, zaštita potrošaca i omogucavanje
  pretpostavki za ulazak na tržište EU

5
Struktura financijskog tržišta

• Iako je, kao i obicno, razvoj institucionalne i
  pravne regulative "kaskao" za samim razvojem
  tržišta, i na tom je podrucju u posljednje
  vrijeme dosta ucinjeno
• donijeti su novi zakoni o obveznim odnosima,
  investicijskim fondovima,
• siguranju, racunovodstvu, reviziji,
• izmijenjen je ovršni zakon, propisi iz oblasti
  deviznog poslovanja itd.,
• u sklopu uskladivanja zakonodavstva sa
  standardima EU, donijeti ce se novi zakoni
• o leasingu, platnom prometu, financijskom
  kolateralu, sekuritizaciji, preuzimanju
  dionicarskih društava, tržištu vrijednosnih
  papira, kreditnim institucijama,financijskim
  konglomeratima, obveznim i dobrovoljnim
  mirovinskim fondovima i dr.
• Sve su to koraci na putu zaokruživanja
  transparentnog i komplementarnog financijskog
  tržišta u Hrvatskoj.

6
Struktura financijskog tržišta

• Iako takva struktura ulaganja može odražavati
  nastojanje investitora da disperziraju rizik, ona
  je prvenstveno rezultat vrlo ogranicene ponude
  vrijednosnih papira korporativnog sektora.
• Iz mnogih razloga na strani ponude (npr.
  Nemogucnost ispunjavanja uvjeta za uvrštavanje na
  burzu ili nepreferiranje takvog oblika
  financiranja) ali i na strani potražnje za
  vrijednosnim papirima tog sektora u sklopu ukupne
  politike plasiranja sredstava banaka i
  institucionalnih investitora.
• Zato je financijski sektor još uvijek dominantno
  orijentiran na financiranje kreditima banaka u
  zemlji ili, sve više, izravno iz inozemstva.
  Posljedica toga je da se kapitalizacija
  korporativnih obveznica i likvidnost dionica
  krecu u Hrvatskoj na razini od svega 2-3 BDP-a,
  što je npr. desetak puta manje nego u Ceškoj ili
  Madarskoj.

7
Struktura financijskog tržišta

• Bitna je cinjenica da se ulazak i rasprostiranje
  stranog kapitala unutar nacionalne ekonomije
  razlicito manifestira na tržištu roba i usluga u
  odnosu na tržište vrijednosnih papira.
• Na tržištu vrijednosnih papira ponuda je mnogo
  ogranicenija pa rast potražnje ima tendenciju da
  povecava cijene, što u svom kontinuitetu može
  rezultirati cistim "bubble efektom i time se
  ulazi u cisti zacarani krug gdje optimisticnim
  ocekivanjima kreditna ekspanzija dovodi do rasta
  cijena vrijednosnih papira, a onda to opet dovodi
  do nove i jace kreditne ekspanzije.
• Sve je to dobro dok se tržište nalazi na
  vrhuncu, a mi smo sada na vrhuncu, tko ce biti
  spreman preuzeti rizik za ulaganja kada tržište
  krene u suprotnom smjeru? Kada se promijene
  ocekivanja u pogledu rizika i povrata na
  investicije, a uzroci tome mogu biti unutarnje
  ili vanjske prirode (rast kamatnih stopa,
  promjene tecaja, smanjene mogucnosti urednog
  servisiranja duga, politicko okruženje (Madarska)
  i sl.) cijeli proces krece u suprotnom smjeru,
  cijene padaju s negativnim utjecajem na realni
  sektor koji je sada opterecen visokim dugom i
  niskom investicijskom aktivnošcu.

8
Struktura financijskog tržišta

• Što u tom smislu cini i radi fiskalna politika?
• Smanjuje deficit i otvara više prostora privatnom
  sektoru.
• Zadužuje se na domacem tržištu i stvara nove
  vrijednosne papire za domace tržište i gradi
  krivulju prinosa.
• Održava tržište trezorskih zapisa na visokoj
  razini od 11 milijardi kuna
• Provodi strukturne promjene u sektoru javnog duga
• Od pocetka 2007. godine uvesti cemo elektronsku
  aukciju TZ preko Bloomberga
• Takoder cemo jacati transparentnost rada javnog
  duga

Ukupni iznos upisanih TZ
9
Fiskalna politika i makroekonomska stabilnost

• Snažna fiskalna prilagodba zapoceta u 2004.
  godini rezultirala je smanjenjem fiskalnog
  deficita s 6,2 BDP-a u 2003. na 4,1 BDP-a u
  2005. godini.
• U 2006. godini fiskalni deficit ce iznositi 3,0
  BDP-a dok se za 2007. godinu planira daljnje
  smanjenje na 2,8 BDP-a
• Planirani deficit od 2,8 BDP-a u 2007. godini
  znaci drugu godinu za redom ispunjavanje
  kriterija iz Maastrichta za ulazak u Europsku
  monetarnu uniju.
• Smanjenje fiskalnog deficita smanjuje potrebu
  zaduživanja države.
• Udio duga opce države u BDP-u smanjuje se vec u
  2006. godini, a do 2009. godine spustit ce se na
  razinu ispod 40 BDP-a.

Deficit opce države
Dug opce države
10
Fiskalna politika i gospodarski rast
Fiskalna prilagodba i nizak fiskalni deficit
Ulaganje u ravnomjerniji razvoj, obrazovanje i
znanost, poduzetništvo i infrastrukturu
Smanjeno državno zaduživanje -gt smanjenje
kamatnih stopa
Smanjenje udjela državne potrošnje u BDP-u
Rast proracunskih sredstava
Povecana privatna ulaganja i otvaranje prostora
za snažnije sudjelovanje privatnog sektora u
generiranju rasta
Više stope gospodarskog rasta
11
Zakon o tržištu vrijednosnih papira

• uskladivanje s direktivama EU o
• investicijskim uslugama u podrucju vrijednosnih
  papira (93/22/EEZ)
• nezakonitoj kupoprodaji dionica i manipuliranju
  tržištem zlouporabi tržišta (2003/6/EZ)
• transparentnosti informacija o izdavateljima
  vrijednosnih papira kojima se trguje na uredenom
  tržištu (2004/109/EZ)
• izvedenice (derivati)
• definiranje novog financijskog instrumenta
• trgovanje u okviru odvojene burzovne sekcije
• temeljni kapital burze
• 40.000.000,00 kuna
• slobodan (neogranicen) prijenos dionica

12
Zakon o tržištu vrijednosnih papira

• vlasnicka struktura burze
• neovlaštena društava - moguci osnivaci burze
• ogranicavanje udjela dionicara u ukupnom broju
  glasova na skupštini
• vlasništvo odvojeno od clanstva na burzi
• odobrenje HANFA-e za stjecanje kvalificiranog
  udjela
• zabrana stjecanja dionica sredstvima nepoznatog
  podrijetla ili putem kredita
• zaštita ulagatelja
• potreba osiguravanja integriteta financijskog
  tržišta
• kategorizacija klijenata prema njihovu znanju,
  iskustvu, financijskoj situaciji i ulagackim
  ciljevima
• regulacija sukoba interesa managera, zaposlenika
  i klijenata

13
Zakon o tržištu vrijednosnih papira

• zlouporaba tržišta
• dodatne mjere
• zabrane i ogranicenja s ciljem zaštite
  zloupotrebe povlaštenih informacija
• pitanje manipulacije cijenama, širenja netocnih
  informacija i suzbijanja nezakonite kupoprodaje
  dionica
• transparentnost tržišta
• skracivanje rokova izvještavanja o promjeni
  vlasnicke strukture javnih dionickih društava
• obveza izdavatelja o izvješcivanju kod stjecanja
  vlastitih dionica
• obveza izdavatelja uvrštenih na prvu kotaciju i
  kotaciju javnih dionickih društava burze o
  redovitoj izradi i objavi revidiranih godišnjih
  financijskih izvješca
• nadzor
• šire ovlasti nadzornog tijela, jednostavniji
  postupak pokretanja nadzora
• proširenje uvjetnog oduzimanja dozvole za
  obavljanje poslova s vrijednosnim papirima,
  produženje trajanja zaštitnih mjera
• sankcioniranje postupaka koji bi mogli utjecati
  na cijenu trgovanja na burzi

14
Zakon o tržištu vrijednosnih papira

• ZAKLJUCNO
• daljnji razvoj tržišta kapitala u RH
• povecanje likvidnosti tržišta
• ukidanje ogranicenja kretanja kapitala
• povecanje transparentnosti burzovnog trgovanja
• veci kapitalni zahtjevi
• unapredenje procesa trgovanja na burzi
• strože sankcioniranje nezakonitog postupanja

15
Zakon o deviznom poslovanju

• Liberalizacija kapitalnih transakcija
• tri faze liberalizacije
• 2007 I. faza
• 2008 II. faza
• 2009 III. faza
• I. faza
• potpuna liberalizacija ulaganja rezidenata i
  nerezidenata u vrijednosne papire
• liberalizacija ulaganja rezidenata i nerezidenata
  u blagajnicke zapise HNB i trezorske zapise MF
• ukidanje obveze rezidenata fizickih osoba da
  kupoprodaju stranih vrijednosnih papira obavljaju
  iskljucivo preko domacih ovlaštenih društava
• II. faza
• ukidanje obveze prijave kapitalnog posla kao
  uvjeta izvršenja placanja i prijenosa po tim
  poslovima

16
Zakon o deviznom poslovanju

• III. Faza
• potpuna liberalizacija, ukidanjem zabrana
• kratkorocnog financiranja nerezidenata
• korištenja financijskih kredita iz inozemstva
  preko racuna u domacim bankama
• otvaranje racuna rezidenta u inozemstvu
• ogranicenja za gotovinsko poslovanje izmedu
  rezidenta i nerezidenta
• ogranicenja unošenja i iznošenja gotovine preko
  državne granice

17
Zakoni iz podrucja financijskog tržišta

• 2006.
• Zakon o leasingu
• Zakon o kreditnim unijama
• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o bankama
• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o HNB
• Zakon o HBOR u
• 2007. i 2008.
• Zakon o sekuritizaciji
• Zakon o kreditnim institucijama
• Zakon o osiguranju depozita
• Zakon o platnom prometu
• Zakon o financijskom kolateralu
• Zakon o financijskim konglomeratima
• Zakon o reorganizaciji i likvidaciji
  financijskih institucija