KRONOLOGIJA RAZVOJA EU I PROCES PRIBLI

1
KRONOLOGIJA RAZVOJA EU I PROCES PRIBLIŽAVANJA
HRVATSKE EUROPSKOJ UNIJI

• Gost predavac
• Dr. sc. Alka Obadic
• Ekonomski fakultet Zagreb
• Kolegij Poduzetništvo i integracija u Europsku
  uniju
• PDS FOI - "Manadžment poslovnih sustava"
• Varaždin, 10. veljaca, 2006.

2
Outline predavanja

1. Kratka povijest Europske integracije, proces
   tranzicije i procesi širenja EU
2. Institucije Europske unije
3. Unutrašnje tržište EU
4. Zajednicke politike
5. Ekonomska i monetarna unija
6. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju
7. Hrvatski pregovori o pristupanju

3
1. Kratka povijest Europske integracije i procesi
širenja

• Zacetak ideje o ujedinjenoj Europi - još u doba
  Rimljana
• Do prve polovice 20. st. ideal humanista i
  pacifista
• EU danas usavršen oblik multisektoralnog
  ujedinjenja, a njena nadležnost se prostire na
• Ekonomiju, industriju, socijalna pitanja,
  politiku, gradanska prava i vanjsku politiku

4
Znacajni dogadaji i ustavni temelji EU

• 9. svibanj 1950 J. Monnet, R. Schuman, K.
  Adenauer ideja o stvaranju zajednicke Europe
• Travanj 1951 Pariški ugovor
• 1957 Rimski ugovori
• 1986 Jedinstveni europski akt
• 1992 - Ugovor iz Maastrichta
• 1997 Amsterdamski ugovor

5
1.1. Postepeno širenje Europske zajednice do
1990-ih

• 1957 stvoren slobodan protok kapitala, roba i
  radne snage
• 1968 ukinute carine na medusobnu trgovinu
• 1972 prvo proširenje Danska, Irska i Velika
  Britanija ? 9 clanica
• 1981 drugo proširenje Grcka
• 1986 trece proširenje Španjolska i Portugal
  ? 12 clanica
• ? Institucionalni problemi, Europesimizam

6
1.1. Postepeno širenje Europske zajednice do
1990-ih

• 1986 Jedinstveni europski akt ? uspostavljeno
  veliko unutarnje tržište i promjene u radu
  institucija Zajednice
• poboljšanje postupka za donošenje odluka u
  Vijecu
• jacanje izvršne vlasti Komisije
• jacanje ovlaštenja Europskog parlamenta
• proširenje politike Zajednice na nova podrucja
  aktivnosti

7
1.2. Burne 1990-te

• Pad Berlinskog zida...
• Zapad pocinju pripreme za stvaranje monetarne
  unije
• 1989 Jacques Delor ? plan stvaranja Europske
  monetarne unije i Europske centralne banke
• 1991 Ugovor u Europskoj uniji (Maastrichski
  ugovor)
• monetarno jedinstvo do 1999. godine
• nove zajednicke politike
• europsko gradanstvo
• zajednicku vanjsku i sigurnosnu politiku
• unutarnju sigurnost

8
1.2. Burne 1990-te

• 1995 cetvrto proširenje Austrija, Finska,
  Švedska ? 15 clanica
• clanstvo u Europsku zajednicu zatražile su i neke
  druge zemlje (Turska, Cipar, Malta)
• sve se više postavlja problem funkcioniranja EU
• kako zajednica politicki, ekonomski i kulturno
  tako razlicitih država može uopce biti
  organizirana?

9
1.2. Burne 1990-te

• 1997 Agenda 2000 revizija strukturalnih
  politika i zajednicke agronomske politike (CAP)
• 2000 Lisabon strategija modernizacije Europe
  i otvaranje svih sektora konkurenciji
• 01. 01. 2002. - u cirkulaciju 12 zemalja EU ulazi
  euro

10
1.3. Nasljede i stanje - aspekti tranzicije

• Krutost planskog sustava sputavala je
  inventivnost i efikasnu alokaciju resursa
• Do opadanja rasta BNP-a vec je došlo u 1980-im
  godinama
• Temeljno pitanje
• zašto je uopce moralo doci do "tranzicijske
  recesije"?

11
1.3. Nasljede i stanje - aspekti tranzicije

• Od izuzetne važnosti odabrati pravi trenutak za
  reformu, ali i njezinu brzinu
• EP pod okriljem MMF-a i WB ? privatizacija,
  liberalizacija cijena i trgovine i makroekonomska
  stabilizacija (Washingtonski konsenzus)
• Proces tranzicije ? znacajne promjene na
  socijalnoj, politickoj i ekonomskoj razini
• Najbolji uvid u opce ekonomsko stanje ? kretanje
  realnog BDP-a

12
1.3. Nasljede i stanje - aspekti tranzicije
Izvor Baza podataka WIIW
13
1.3. Nasljede i stanje - aspekti tranzicije

• kretanje BDP-a u odabranim zemljama imalo je vrlo
  slican trend
• poznati efekt "J-" ili "U-krivulje ? ukazuje na
  postojanje tranzicijskih troškova
• Razlog pada outputa (Blanchard)
• realokacija, dezorganizacija medu ponudacima,
  proizvodacima i potrošacima, te proces
  restrukturiranja.
• ? posljedice i na tržištu rada...

14
1.3. Nasljede i stanje - aspekti tranzicije
Izvor WIIW.
15
1.3. Nasljede i stanje - aspekti tranzicije

• može znaciti da je došlo do smanjivanja skrivene
  nezaposlenosti
• upucuje na pojavu mismatch-a izmedu ponude i
  potražnje za radom

• Ukupna razina zaposlenosti pala je na pocetku
  1990-ih i nastavila je padati i dalje tijekom
  cijelog desetljeca, ali nakon 1994.
  proporcionalni porast zaposlenosti je bio manji
  od porasta BDP-a.

16
1.3. Nasljede i stanje - aspekti tranzicije
Izvor WIIW.
17
1.3. Nasljede i stanje - aspekti tranzicije

• pad BDP-a u Hrvatskoj bio drasticno veci nego u
  zemljama CEEC-5
• RH se nalazi u skupini zemalja (zajedno sa
  Ceškom, Rusijom, Bugarskom i Ukrajinom) u kojima
  je pad zaposlenosti manji od pada BDP-a ? tzv.
  proces gomilanja radnika (labour hoarding)
• važno je analizirati i kretanje produktivnosti
  rada

18
Kretanje outputa, zaposlenosti i produktivnosti
rada u industriji
Izvor WIIW.
19
1.3. Nasljede i stanje - aspekti tranzicije

• Paralelno sa padom realnog BDP-a i N u svim
  tranzicijskim zemljama došlo je i do pada
  produktivnosti rada u industriji
• U pocetnim godinama tranzicije pad produktivnosti
  je bio veci od pada zaposlenosti ? održavanje
  skrivene nezaposlenosti
• Madarska i Poljska - najveci rast produktivnosti
  - Madarska (u 2001. postigla cak 236,2 nivoa iz
  1989), a Poljska (191,8 nivoa iz 1989)
• ? Dolazi do porasta nezaposlenosti

20
1.3. Nasljede i stanje - aspekti tranzicije
21
1.3. Nasljede i stanje - aspekti tranzicije

• Paralelno sa procesom restrukturiranja sve
  planske ekonomije su tijekom procesa tranzicije
  doživjele i velike strukturne promjene
• Paralelni procesi
• "deagrarizacije", "deindustrijalizacije" i
  "tercijarizacije".

22
1.3. Nasljede i stanje - aspekti tranzicije
Izvor WIIW (1997), WIIW (1998), WIIW (1999),
WIIW (2001), WIIW (2002).
23
Kretanje temeljnih makroekonomski varijabli, EU,
novih clanica i SLO, 1993-2001
24
Realna konvergencija BDP/capita in PPP US (kao
EU15)
25
1.4. Proširenje 2004. godine - najvece do sada

• pocetak 1990-ih - EU zapocela sa provodenjem
  "Phare" programa
• 1993 - Kriteriji iz Copenhagena
• Politicki
• Ekonomski
• Prihvacanje prava EU - "Acquis communantaire"

26
1.4. Proširenje 2004. godine - najvece do sada

• 1997-1999 Luxembourg, Helsinki Europsko
  vijece zapocelo pregovore sa 10 zemalja kandidata
• Prosinac 2002 Copenhagen završili pregovori o
  proširenju sa zemljama kandidatima
• 01.05.2004. peto proširenje - stvorena Nova
  Europa - trece najvece tržište na svijetu sa
  deset novih zemalja clanica i više od 75 milijuna
  stanovnika

27
1.4. Proširenje 2004. godine - najvece do sada

• Karakteristike Nove Europe
• 25 država
• 450 milijuna stanovnika
• 75 milijuna novih stanovnika EU zaraduje samo 40
  dohotka ostatka stanovnika
• tijekom 2004-2006 40 mlrd eura novim clanicama
  za strukturne i regionalne projekte, ...

28
1.5. Najvažniji koraci petog proširenja EU

• 19. prosinac 1989 zapoceo Phare program
• 1990 - Cipar i Malta zatražili clanstvo u EU
• 1993 Copenhagen - Europsko Vijece postavilo
  kriterije za pristupanje EU
• 1994 - Madarska i Poljska podnose molbu za
  clanstvo u EU
• 1995 - aplikaciju podnose Slovacka, Rumunjska,
  Litva, Estonija, Letonija i Bugarska
• 1996 aplikaciju podnjele Ceška i Slovenija

29
1.5. Najvažniji koraci petog proširenja EU

• Prosinac 1997 Luxembourg - Europsko Vijece
  odlucilo je zapoceti s procesom pregovora s nekim
  zemljama
• Prosinac 1999 potvrdeno je da ce pristupni
  razgovori zapoceti sa 12 zemalja kandidata
• Prosinac 2002 Copenhagen odluceno je da ce 10
  zemalja kandidata pristupiti 1. svibnja 2004.

30
1.5. Najvažniji koraci petog proširenja EU

• Travanj 2003 Atena potpisano 10 sporazuma o
  pridruživanju
• 1. svibanj 2004 10 novih clanica pristupilo EU
• Lipanj 2004 izbori za Europski parlament
• Prosinac 2004 dileme oko pridruživanja Turske
• 2007 nove clanice Bugarska i Rumunjska?

31
2. Institucije Europske unije

• Najznacajnije su
• Europski parlament
• Vijece Europske unije
• Europska komisija
• Sud pravde Europske unije
• Odbor revizora
• Europska investicijska banka
• Ekonomski i socijalni odbor
• Odbor regija
• Europski monetarni institut
• Europska centralna banka

32
2.1. Povijesni pregled

• Karakteristike EU jedinstvena institucionalna
  struktura
• Prvih 20 godina - Komisija je predlagala,
  Parlament je savjetovao, Vijece ministara je
  odlucivalo, a Sud pravde je tumacio
• Posljednjih 20 godina - Parlament je stekao nove
  snage, a pojavljuju se i nove institucije

33
2.1. Povijesni pregled

• Za razvoj institucionalnog sustava najznacajnije
  je stupanje na snagu
• Jedinstvenog europskog akta (1987)
• Sporazum o EU (1991)
• ? Za efikasno i demokratsko funkcioniranje Unije
  neophodna je reorganizacija institucija

34
3. Unutrašnje tržište

• CILJ otvaranje granica, te slobodno kretanje
  roba i usluga
• zajednicko tržište otvoreno je tek 1. sijecnja
  1993. godine zbog
• Dugotrajnog postupka uskladivanja poreznih
  sustava
• Razlicitih propisa slobodnih profesija
• Krutih protekcionistickih mjera
• Brojnih tehnickih normi

35
3.1. Stanje danas

• Bilanca je zadovoljavajuca i odnosi se na
  slijedeca podrucja
• Otvaranje javnih tržišta
• Uklanjanje poreznih razlika
• Liberalizacija tržišta kapitala i financijskih
  usluga
• Standardizacija
• Uklanjanje tehnickih zapreka
• Poticanje poslovne suradnje
• Liberalizacija usluga

36
3.2. Unutarnja sigurnost

• Suradnja na podrucju pravosuda i unutarnjih
  poslova pokriva 4 glavna podrucja
• usaglašavanje zakona koji se odnosi na azil,
• uvodenje zakona o useljenju,
• suradnja policije u borbi protiv krijumcarenja,
• pripremanje ugovora o suradnji na podrucju
  gradanskog i krivicnog prava.
• ? Nove odredbe (sporazum iz Schengena)
  pridonose slobodi kretanja ljudi na podrucju EU

37
3.2. Unutarnja sigurnost

• SCHENGEN preteca slobodnog kretanja
• 1985 - Belgija, Njemacka, Francuska, Luxembourg i
  Nizozemska potpisale Schengenski sporazum o
  postupnom ukidanju kontrole na zajednickim
  granicama.
• Sporazum predvida slobodno kretanje ljudi svih
  država potpisnica, drugih država clanica Unije i
  trecih zemalja.

38
3.2. Unutarnja sigurnost

• SCHENGEN preteca slobodnog kretanja
• Do 1995 sporazumu se prikljucuju Italija,
  Španjolska, Portugal, Grcka i Austrija
• Irska i Velika Britanija nisu prikljucene
  sporazumu iz Schengena
• 1995 Sporazum stupa na snagu izmedu Belgije,
  Njemacke, Francuske, Luxembourga, Nizozemske,
  Španjolske i Portugala
• Vrijedi jedinstveno za sve državljane na cijelom
  Schengenskom prostoru

39
4. Zajednicke politike

1. Politike solidarnosti
2. Regionalne politike kljucni su Strukturni i
   Kohezijski fondovi
3. Socijalna politika
4. Politika zapošljavanja
5. Financiranje zajednickih politika potreba za
   ogranicenjem rasta troškova ? prioritet su 3
   cilja
6. Reforma zajednicke agrarne politike
7. Politike napretka

40
5. Ekonomska i monetarna unija

• jedinstvena europska valuta ušla je u opticaj 1.
  sijecnja 1999. godine i zamijenila nacionalne
  valute do 1. sijecnja 2002.
• 1970 Warnerovo izviješce
• 1972 Europski valutni sustav

41
5.1. Europski monetarni sustav

• 1978 osnovan u Bremenu
• Tri glavna elementa EMS-a
• ECU
• Mehanizam tecajeva i intervencija
• Kreditni mehanizam
• 1989 opca nacela za stvaranje EMU

42
5.2. Ugovor iz Maastrichta

• Kriteriji konvergencije (kriteriji iz
  Maastrichta)
• stabilnost cijena dozvoljena fluktuacija
  stope inflacije ne smije prelaziti 1,5,
• kamatne stope - dozvoljena fluktuacija prosjecne
  dugorocne nominalne kamatne stope ne smije biti
  viša od 2,
• budžetski deficiti - ispod 3 BDP-a,
• zaduženost - ispod 60 BDP-a,
• stabilnost valute - mora se nalaziti unutar
  tecajnih raspona utvrdenih EMS ( 2,25).

43
5.2. Ugovor iz Maastrichta
Izvor MMF (2002).
44
5.2. Ugovor iz Maastrichta
Tablica 5. Projekcije kretanja proracunskog
deficita
Izvor Ekonomska predvidanja proljece 2004.
godine
45
5.2. Ugovor iz Maastrichta

• Budžet EU
• Velik (oko 100 mlrd eura), ali malen u odnosu na
  BDP (samo oko 1 BDP-a EU)
• Svrha za administrativne troškove
• Financiranje vlastitim izvorima

46
Budžet EU
Tablica 6. Razvoj vlastitih izvora EU
Izvor Laffan (1998) i Berlin European Council
Presidency Conclusions.
47
Budžet EU
Grafikon 8. Udjeli stavki potrošnje budžeta EU,
1971-1999. godine
Izvor European Comission, 1998.
48
Javni dug
Tablica 7. Udio duga opce države u BDP-u za nove
i stare clanice EU i Hrvatsku
( od BDP-a) ( od BDP-a) Vanjski dug ( od ukupnog duga, 2002)
2002 2006 Vanjski dug ( od ukupnog duga, 2002)
Cipar 59.7 56.1 22.9
Ceška 26.9 39.4 2.3
Estonija 5.8 4.6 93.0
Madarska 56.3 54.0 -
Letonija 14.6 17.4 61.5
Litva 22.7 23.3 69.7
Malta 66.6 68.4 -
Poljska 41.8 49.1 33.1
Slovacka 44.3 48.5 -
Slovenija 27.8 25.9 41.1
EU-15 63.1 65.1 -
EMU 69.3 70.8 -
RH 51.2 56.2 -
Izvor European Commission (2003a) za Hrvatsku
www.mfin.hr.
49
Javni dug RH
  Tablica 8. Dug opce države (na kraju razdoblja,
u mil. HRK)
Izvor Ministarstvo financija (2004).
50
6. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju

• Prvi odnosi RH i EU zapoceli medunarodnim
  priznanjem RH (15. sijecanj 1992.)
• U lipnju 1999. Vijece ministara je usvojilo
  Proces stabilizacije i pridruživanja za RH, BiH,
  Albaniju, Makedoniju i SR Jugoslaviju
• Nakon izbora 2000. otpoceo proces intenzivnijeg
  približavanja EU
• 14. svibanj 2001 Bruxelles Tonino Picula i
  Chris Patten parafiraju SPP

51
6.1. Detaljnije o SSP

• SSP nova generacija sporazuma o pridruženom
  clanstvu za države obuhvacene Procesom
  stabilizacije i pridruživanja
• Interes RH ? da Sporazum bude instrument koji ce
  joj omoguciti da se prikljuci procesu proširenja
  EU kao države kandidati koje su sklopile
  sporazume o pridruživanju (tzv. Europske
  sporazume)

52
6.1. Detaljnije o SSP

• SSP znatno više od Europskih sporazuma naglašava
  potrebu regionalne suradnje radi stabiliziranja
  podrucja jugoistocne Europe
• spremnost na regionalnu suradnju ocituje se u
  sklapanju mreže bilateralnih konvencija medu
  zemljama obuhvacenim Procesom stabilizacije i
  pridruživanja
• SPP preferencijalni sporazum ? treba
  pridonijeti gospodarskoj i politickoj
  stabilizaciji RH, te uspostavi bliskih i
  dugorocnih veza izmedu ugovornih stranaka.

53
6.1. Detaljnije o SSP

• Sporazum sadrži i dogovore o suradnji i
  medusobnim obvezama u sljedecim podrucjima
• politicki dijalog,
• regionalna suradnja,
• sloboda kretanja roba, radnika i kapitala,
• sloboda pružanja usluga,
• uskladivanje zakonodavstva,
• suradnja na podrucju pravosuda i unutarnjih
  poslova,
• financijska suradnja,
• te institucionalne, opce i završne odredbe.

54
6.2. Plan provedbe SPS-a

• ? operativni dokument koji utvrduje mjere
  potrebne za uspješnu provedbu obveza preuzetih
  potpisivanjem Sporazuma
• odgovara na kljucna pitanja vezana za provedbu
  Sporazuma
• što se mora uciniti,
• tko je odgovoran za pojedinacnu provedbu,
• kako ce se Sporazum provoditi i u
• kojim ce se rokovima provoditi.

55
6.3. Pretpristupna strategija

• Lipanj 2004 Europsko vijece zakljucilo da je RH
  država kandidat s kojom ce pregovori o
  pristupanju zapoceti tijekom 2005.
• Kao država kandidat, RH bi se trebala koristiti
  trima pretpristupnim financijskim instrumentima
• PHARE za izgradnju institucija, gospodarsku i
  društvenu koheziju
• ISPA za okoliš i promet i
• SAPARD za ruralni razvoj.

56
6.3. Pretpristupna strategija

• Komisija predlaže slijedecu financijsku
  raspodjelu za RH
• u 2005 105 milijuna eura (80 mil. za PHARE, 25
  mil. za ISPA)
• u 2006 140 milijuna eura (80 mil. za PHARE, 35
  mil. za ISPA i 25 mil. za SAPARD)
• u 2007 otvaranje novog pretpristupnog
  instrumenta IPA uz postojeci PHARE, ISPA i SAPARD.

57
6.3. Pretpristupna strategija

• okvirni sporazum kojim se Hrvatskoj omogucuje
  sudjelovanje u programima i tijelima Zajednice
  trebao bi stupiti na snagu u prvoj polovici 2005.
  godine, nakon ratifikacije u institucijama EU-a i
  Hrvatskoj.
• Komisija smatra da je nužan intenzivniji
  politicki dijalog
• RH mora ostati predana regionalnoj suradnji u
  sklopu Procesa stabilizacije i pridruživanja

58
6.4. Okvir za pregovore

• Komisija predlaže da se okvir za pregovore
  izgradi na sljedecim nacelima
• Pregovori u skladu sa uvjetima za pristup
  utvrdenim na Europskom vijecu u Kopenhagenu 1993.
• Pregovori ce ovisiti o hrvatskoj regionalnoj
  suradnji i suradnji s Medunarodnim kaznenim sudom
• obustavu pregovora u slucaju ozbiljnog i
  ustrajnog kršenja nacela slobode, demokracije,
  poštovanja ljudskih prava te temeljnih sloboda i
  vladavine prava na kojima se temelji Unija.

59
6.4. Okvir za pregovore

• 4. Pregovori ce se voditi prema nacelu vlastitih
  zasluga.
• 5. Odmah nakon službenog otvaranja pregovora o
  pristupanju s Hrvatskom, Komisija ce provesti
  službeni postupak analize uskladenosti hrvatskog
  zakonodavstva s pravnom stecevinom Zajednice,
  tzv. screening.

60
7. Hrvatski pregovori o pristupanju

• 21. veljace 2003. u Ateni RH podnijela zahtjev
  za punopravno clanstvo
• Travanj 2004. EK donijela pozitivno Mišljenje o
  zahtjevu RH za punopravnim clanstvom u EU (avis)
• 18. lipnja 2004. RH dobila status kandidata za
  clanstvo
• Ožujak 2005 usvojen Pregovaracki okvir
• 03. listopad 2005. održana prva sjednica
  meduvladine konferencije ? formalno zapoceli
  pregovori

61
7.2. Što su pregovori?

• Pregovori o pristupanju - pregovori o uvjetima
  pod kojim država kandidatkinja pristupa EU
• nakon završetka pregovora uvjeti se utvrduju
  medunarodnim ugovorom izmedu država clanica EU i
  države kandidatkinje tzv. Ugovorom o
  pristupanju.
• Sudionici pregovora države clanice EU i država
  kandidatkinja
• Pregovori se vode u sklopu bilateralne
  meduvladine konferencije

62
7.2. Što su pregovori?

• Pristupanje u clanstvo EU uvjetovano je
  prihvacanjem svih prava i obveza na kojima se
  zasniva EU i njezin institucionalni okvir,
  obuhvacenih pod pojmom pravne stecevine Europske
  unije (franc. acquis communautaire).
• Najvažniji elementi a.c. su
• primarno zakonodavstvo,
• sekundarno zakonodavstvo,
• drugi izvori prava
• ostali akti

63
7.2. Što su pregovori?

• Pravna stecevina podijeljena je u 35 poglavlja
  poglavlja pregovora
• Država kandidatkinja ne pregovora o pravnoj
  stecevini EU, nego o uvjetima i nacinu njezina
  preuzimanja i primjene
• Pregovori su proces prilagodbe države
  kandidatkinje vrijednosnom, pravnom, gospodarskom
  i društvenom sustavu EU
• Do ulaska u clanstvo EU svaka država
  kandidatkinja dužna je preuzeti cijelu pravnu
  stecevinu EU i biti sposobna za njezinu
  ucinkovitu primjenu

64
7.3. Kako se vode pregovori?

• Nakon formalnog otvaranja pregovora slijedi
  screening
• Osnovna svrha screeninga utvrditi postojece
  razlike u svakom poglavlju pregovora
• Provodi se zasebno za svako poglavlje pregovora
  traje od jednog dana do nekoliko mjeseci
• Nakon završetka analitickog pregleda zapocinje
  sadržajna faza pregovora tijekom koje se
  pregovora o uvjetima prihvacanja, primjene i
  provodenja a.c.

65
7.3. Kako se vode pregovori?

• Sadržajni pregovori se vode na temelju
  pregovarackih stajališta EU i države
  kandidatkinje
• Nakon postizanja dogovora izmedu EU i države
  kandidatkinje o pojedinom poglavlju, uz
  ispunjenost preuvjeta, ono se smatra privremeno
  zatvorenim
• Kada su zatvorena sva poglavlja, rezultati
  pregovora se ugraduju u odredbe nacrta Ugovora o
  pristupanju

66
7.3. Kako se vode pregovori?

• Nakon postizanja dogovora izmedu EU i države
  kandidatkinje o tekstu nacrta Ugovora o
  pristupanju tekst se upucuje u odgovarajuci
  postupak u institucijama i državama clanicama EU,
  te državi kandidatkinji
• Na temelju nacrta Ugovora, EK mora donijeti
  konacno mišljenje o zahtjevu za clanstvo, EP
  suglasnost, aVijece jednoglasnu odluku
• ? Otada se država kandidatkinja smatra državom
  pristupnicom

67
7.4. Tko u Hrvatskoj vodi pregovore?

• kao nositelji i sunositelji pojedinog poglavlja
  pregovora odredena su tijela državne uprave i
  druga tijela.
• uspostavljena su ova tijela
• Državno izaslanstvo RH
• Koordinacija za pregovore
• Pregovaracka skupina za vodenje pregovora
• Radne skupine
• Ured glavnog pregovaraca
• Tajništvo Pregovaracke skupine

68
7.4. Tko u Hrvatskoj vodi pregovore?

• tijek pregovora nadgleda Nacionalni odbor za
  pracenje pregovora o pristupanju RH EU
• Nacionalni odbor za pracenje pregovora o
  pristupanju RH EU posebno je radno tijelo
  Hrvatskoga sabora koje nadgleda i ocjenjuje tijek
  pregovora
• Clanovi Odbora - zastupnici Hrvatskoga sabora,
  predstavnici Ureda Predsjednika RH, akademske
  zajednice, udruga poslodavaca i sindikata.

69
7.4. Tko u Hrvatskoj vodi pregovore?

• predvida se da ce svakih 6 mjeseci predsjednik
  Vlade podnositi izvješce Saboru o dosadašnjem
  tijeku pregovora.
• Taj je dogovor oporbe i vlasti nazvan Hrvatskim
  pregovarackim modelom, jer još ni jedna država
  kandidatkinja za ulazak u EU nije na celu
  Nacionalnog odbora imala oporbenog predstavnika.

70
7.4. Tko u Hrvatskoj vodi pregovore?
71
7.5. Kako teku dosadašnji pregovori?

• iako RH nije dobila tocan datum pregovora s EU,
  nema dvojbe da se nalazimo u intenzivnom
  razdoblju odnosa sa EU
• tako je prihvacen pregovaracki okvir RH, koji
  uvelike slijedi onaj koji je korišten u
  pregovorima s 10 novih država clanica
• tijekom pregovora, EU ce pažljivo motriti
  ispunjavanje politickih kriterija, poput
  poštivanja ljudskih prava i vladavine prava

72
7.5.1. Iskustva dosadašnjih pregovaraca

• traženjem što manje ustupaka država iskazuje vecu
  spremnost za prihvacanje europskih standarda
• kako kažu oni koji su prošli pregovore, nije
  kljucno insistirati na zakljucenju pregovora i
  traženju datuma pristupanja
• prilagodba standardima EU-a u interesu je države
  koja želi postati njezinom clanicom
• manjim se dijelom pregovara, a mnogo više se
  uskladuje i prilagoduje pravilima EU.

73
7.5.2. Što nakon pregovora?

• predvida se da bi pregovori trebali trajati do
  kraja 2007. godine, kada bi RH postala spremna za
  ulazak u EU
• nakon što se pregovori uspješno zakljuce, slijedi
  potpisivanje Ugovora o pristupanju, koje su nove
  države clanice potpisale u travnju 2003. godine u
  Ateni.
• taj se Ugovor zatim potvrduje u parlamentima svih
  država clanica
• pretposatvlja se da ce taj proces trajati oko 2
  godine.

74
(No Transcript)
75
HVALA NA PAŽNJI!!!

• Dr. sc. Alka Obadic
• E-mail aobadic_at_efzg.hr
• Katedra za makroekonomiju i gospodarski razvoj
• Ekonomski fakultet Zagreb