VOLONTERSTVO I CARITAS

1
VOLONTERSTVO I CARITAS

• s. Jelena Loncar,
• ravnateljica Caritasa Zagrebacke nadbiskupije

2
1. Što je volonterstvo ili volontarijat ? Pojam
volonterstva se cesto svodi na neplaceni rad ili
neplacenu službu, a ustvari ono prije svega
podrazumijeva nesebicnu, plemenitu nakanu koja
covjeka vodi do ostvarenja cilja. U postizanju
tog cilja covjek ulaže svoju energiju, svoje
vrijeme i znanje. Volonter je onaj koji ostajuci
vjeran svojim redovitim obavezama u školi,
obitelji ili poslu, pronalazi vremena dragovoljno
se angažirati za dobrobit zajednice ili druge
osobe.
3
1.1. Volonterstvo donosi obostranu
koristVolonterske aktivnosti uvijek su korisne
i za one koji ih poduzimaju i za one kome su
usmjerene. One uvijek ukljucuju i drugu stranu.
Volonter nije covjek bez svojih osobnih
problema ili koji je sve svoje probleme riješio,
nego covjek koji živi ljudsku stvarnost, ne samo
za sebe nego kroz trajni odnos s drugima. U
kršcanskom smislu volonteru u njegovom
dobrovoljnom služenju siguran oslonac pruža
njegovo vjernicko uvjerenje.
4
2. Definicije volonterstva Volonterstvo
(volontarijat, volontiranje, dragovoljni rad,
dobrovoljni rad) prema opcoj definiciji je
neprofitna i neplacena aktivnost kojom pojedina
osoba doprinosi dobrobiti svoje zajednice ili
cijelog društva. Volonterstvo može biti
samoinicijativno ili organizirano, unutar neke
organizacije. Pojam volonter dolazi od latinske
rijeci voluntarius, što znaci dobrovoljan.
5
2.1 Definicije volonterstva Prema opcoj
deklaraciji o volonterstvu dragovoljni rad se
predstavlja kao jedan od kamena temeljaca
civilnog društva, jer oživljava najplemenitija
stremljenja covjecanstva zauzimanje za mir,
slobodu, mogucnost izbora, sigurnost i pravicnost
za sve ljude. U razvijenim zemljama i zemljama
u razvoju volonterstvo igra važnu ulogu na polju
socijalnog i humanitarnog djelovanja.
6
2.2 Definicije volonterstva Europska povelja o
volonterstvu, iz 1998. godine, odreduje
volonterski rad kao- djelatnost u interesu
ljudi,- djelatnost koja nije motivirana
financijskim interesom,- djelatnost koja se
odvija na lokalnoj ili nacionalnoj razini,-
djelatnost koja je dragovoljna,- djelatnost koja
je miroljubiva,- djelatnost koja je utemeljena
na osobnoj motivaciji i slobodi izbora,-
djelatnost koja potice aktivnu gradansku ulogu na
dobrobit zajednice,- djelatnost koja potice
razvoj ljudskih potencijala,- djelatnost koja
poboljšava kvalitetu življenja na nacelima
solidarnosti,- traganje za predodžbama društva
nesigurne buducnosti,- poticaj iskorištavanju
poduzetnickih prigoda,- osnova razvoja
partnerskih odnosa izmedu aktera sustava
blagostanja,- poticaj samoorganiziranja ljudi
pri rješavanju problema.
7
2.3 Definicije volonterstva Volonterskim radom
smatra se onaj rad koji je- dobrovoljan
(slobodan, bez prisile)- neplacen (radi se
besplatno, bez želje za profitom)- solidaran
(motivacija za rad je želja da se nekome
pomogne)
8
2.4 Definicije volonterstva Hrvatski zakon o
volonterstvu kaže da su volonteri i volonterke
osobe koje dobrovoljno ulažu svoje osobno
vrijeme, trud, znanja i vještine obavljajuci
usluge ili aktivnosti za dobrobit druge osobe ili
za opcu dobrobit, a pritom ne traže novcanu
nagradu ili drugu imovinsku korist.
9
2.3 Definicije volonterstva U vjernickom,
kršcanskom smislu volonter (dobrovoljac) je onaj
koji nesebicno i bez koristoljublja daje svoje
slobodno vrijeme i sebe na raspolaganje drugima i
cini to redovito, prema svojim mogucnostima.
10
3. Volonterstvo u okrilju Crkve i Caritasa
Volonterstvo u okrilju Crkve i Caritasa
predstavlja služenje bez koristoljublja i davanje
sebe za potrebe drugih, te u kršcanskom smislu
ono za vjernika postaje životno opredjeljenje.
11
3.1 Volonterstvo u okrilju Crkve i Caritasa U
Crkvi se pojam volonter ili volontarijat i
dragovoljno služenje redovito koristi tek od
pocetka XX. stoljeca, ali je dobrovoljni rad
prisutan od samih pocetaka Crkve, medu Kristovim
ucenicima koji su temelj za svoj dragovoljni rad
pronalazili u njegovim rijecima Lijecite
bolesnike, uskrisujte mrtvace, cistite gubavce,
izgonite zle duhove! Badava ste primili, badava i
dajte! Ne pribavljajte sebi u pojase ni štapa,
radnik zaslužuje uzdržavanje (Mt 10,8-10)
12
3.2 Temelj karitativnog volonterstva Temelj
volonterstva u Caritasu predstavlja Isusova
zapovijed ljubavi''Zapovijed vam novu dajem
ljubite jedni druge kao što sam ja ljubio vas
tako i vi ljubite jedni druge. Po ovome ce svi
znati da ste moji ucenici ako budete imali
ljubavi jedni za druge." (Iv 13,34-36)
13
3.3 Temelj karitativnog volonterstva Ljubav
predstavlja temelj za volonterski angažman svakog
vjernika, pa tako i za svakog volontera u
Caritasu. Sama rijec caritas znaci ljubav, ona
je latinskog porijekla, a prijevod je grcke
rijeci agape koja oznacava djelotvornu ljubav,
ljubav kao dar drugome.
14
3.4 Tri dimenzije Caritasa Caritas ima tri
dimenzije- caritas kao ljubav prema Bogu-
caritas kao ljubav prema bližnjemu- caritas kao
organizirana djelotvorna ljubav (Caritas kao
institucija u okrilju Crkve)
15
3.5 Caritas je ljubavKad govori o zapovijedima
koje treba obdržavati, Isus prije svega govori o
ljubavi Ljubi Gospodina Boga svoga svim srcem
svojim, svom dušom svojom i svom pameti svojom!
To je najveca i prva zapovijed. Druga je toj
jednaka Ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe
(Mt 22, 36-40).
16
3.6 Bog je ljubavBog je Ljubav, uzviknuo je
ljubljeni ucenik Isusov (1 Iv 4,8) i odmah dodao
da Boga ljubimo onoliko koliko ljubimo jedni
druge (usp. 4,12) te cak izjavio Rekne li tko
Ljubim Boga, a mrzi brata svog, lažac je. Jer tko
ne ljubi svoga brata kojega vidi, Boga kojega ne
vidi ne može ljubiti (4,20).
17
3.7 Bog je ljubavS Bogom nikad nema racunice i
nema kalkuliranja jer Bog je ljubav, a gdje god
se radi racunica, tamo nema ljubavi Zaista,
kažem vam, što god uciniste jednomu od ove moje
najmanje brace, meni uciniste... Zaista, kažem
vam, što god ne uciniste jednomu od ovih
najmanjih, ni meni ne uciniste (Mt 25,40.45).
18
3.8 Božja ljubav upucena je svim ljudimaI
mnogobrojni drugi biblijski tekstovi govore nam o
važnosti dobrovoljnog služenja bližnjima u
potrebi. Prispodoba o milosrdnom Samaritancu,
govori nam o univerzalnosti ljubavi prema
potrebitome tko god on bio, vjernik ili
nevjernik, poznanik ili putnik namjernik.
Slicno nam govori i Pavao u Poslanici
Galacanima kad kaže ''Dakle, dok imamo vremena,
cinimo dobro svima, ponajpace domacima u vjeri''
(Gal 6,10).
19
4. Razvoj volonterstva u Crkvi4.1. Prva
kršcanska zajednicaKako se u prvoj Crkvi
povecavao broj novih ucenika, tako su nastajale i
potrebe za odredenim službama koje ce pojedinci
dragovoljno vršiti, obavljati ih na dobrobit
citave zajednice bez vlastite koristi. Tu
uzvišenu službu za druge izabranici primaju kao
dar odozgo, milost i pocast koja im je ukazuje
jer ih postavljaju oni koji su izabrani i poslani
apostoli, a primili su i dar Duha Svetoga koji
po njima posvecuje sve ljude.
20
4.2 Ustanovljenje dakonataTada dvanaestorica
dozvaše k sebi ucenike te rekoše Nije pravo da
mi ostavimo rijec Božju pa da služimo za
stolovima. Radije pronadite, braco, medu sobom
sedam ljudi na dobru glasu, punih Duha i
mudrosti, pa cemo njih postaviti nad tim poslom,
a mi cemo se potpuno posvetiti molitvi i službi
propovijedanja (Dj 6,2-4).Ovaj tekst koji se
uzima kao ustanovljenje dakonske službe u Crkvi
(dakon je poslužitelj, onaj koji služi i pomaže),
zapravo je i pocetak volontarijata koji se
ocituje u služenju citavoj zajednici.
21
4.3 Zajedništvo prve CrkveLukin tekst o prvoj
zajednici govori nam mnogo toga o njihovom
zajedništvu, euharistiji i dijeljenju
dobaraBijahu postojani u nauku apostolskom, u
zajedništvu, lomljenju kruha i molitvama.
Strahopoštovanje obuzimaše svaku dušu apostoli
su cinili mnoga cudesa i znamenja. Svi koji
prigrliše vjeru bijahu združeni i sve im bijaše
zajednicko. (Dj, 2, 42-44)
22
4.4 Zajedništvo dobaraPrva kršcanska zajednica
rješavala je problem siromašnih zajedništvom
dobara, od kojeg se ''dijelilo svakome koliko je
trebalo''. Time se vec u prvim vremenima
postizalo ono cemu danas, izmedu ostalog, teži
caritas da nitko medu nama ne oskudijeva.
Ovaj tekst ujedno je poziv svim vjernicima da i
u današnje vrijeme aktivno, prema svojim
mogucnostima pomažu potrebite. Svim ljudima, a
osobito vjernicima dužnost je boriti se protiv
socijalne nepravde i siromaštva.
23
4.5 Caritas kroz povijest Crkve Crkva je kroz
citavu svoju povijest gajila karitativnu i
volontersku dimenziju u životu vjernicke
zajednice. Navedena nam svjedocanstva iz Djela
apostolskih govore da se prva Crkva širila kroz
zajedništvo u ljubavi.
24
4.6 Caritas kroz povijest Crkve Razne su
redovnicke zajednice (muške i ženske) kroz svoje
postojanje i djelovanje na organizirani nacin
neprestano brinuli za potrebite. Vec od
cetvrtog stoljeca u Egiptu se razvijaju
''dijakonije'' posebne grupe (tijela) pri
samostanskim zajednicama cija je jedina zadaca
bila karitativno služenje. U okrilju župa i
biskupija kroz povijest takoder nastaju brojne
zajednice vjernika s organiziranim služenjem
25
4.7 Caritas kao organizirana djelotvorna ljubav
Iz takvih organiziranih oblika pružanja pomoci
u XIX. stoljecu razvio se socijalni nauk Crkve,
a paralelno s njime i Caritas kao organizacija,
kao institucija Katolicke Crkve (prvi Caritas
osnovan je u Frieburgu u Njemackoj 1897. godine).
U Hrvatskoj prvi osnovani Caritas bio je
Caritas Zagrebacke nadbiskupije koji je osnovan
20. listopada 1933. godine.
26
4.8 Caritas Zagrebacke nadbiskupijeCilj
osnivanja Caritasa Zagrebacke nadbiskupije bio je
povezivanje svih do tada postojecih karitativnih
inicijativa i nastojanja u jednu krovnu
organizaciju koja ce koordinirati i organizirati
karitativni rad na podrucju Zagrebacke
nadbiskupije.
27
4.9 Caritas Zagrebacke nadbiskupijeZoran
primjer poslanja Caritasa u životu crkve daje nam
i prekrasan tekst bl. Alojzija Stepinca u
uvodniku prvog broja Karitasa, vjesnika za
karitativnu akciju nadbiskupije zagrebacke
Šta hocemo? Ništa nova! Hocemo samo da
pokažemo, da u katolickoj crkvi još živi onaj
duh, koji je božanski Spasitelj ulio u nju.
Hocemo da pokažemo da u katolickoj crkvi još živi
duh djelotvorne ljubavi. Hocemo da ona lijepa
svjetiljka, što ima da gori u srcu svakoga
kršcanina a to je djelotvorna ljubav da ta
svjetiljka i dalje stoji pred licem Gospodnjim.
Ako bi se pak gdjegod pocela gasiti, da joj
nanovo prilijemo ulja. A ako bi se gdjegod
nesrecom sasvim ugasila, da ju nanovo zapalimo.
28
5. Mjesto Caritasa u Crkvi5.1 Što Caritas
razlikuje od humanitarnih organizacija?Caritas
je niknuo iz vjere, u krilu Crkve, i to je ono
što ga cini posebnim i drugacijim u odnosu na
druge organizacije, zajednice i udruge koje na
slicne nacine vode brigu o potrebitim ljudima u
društvu. Caritas ne pomaže potrebnome (bez
obzira na vjeru rasu ili spol) jer je to humano,
ljudski, nego zato što svi imamo zajednickog
nebeskog Oca i vjera nas uci da smo u duhu svi
braca i sestre.
29
5.2 Papa Benedikt XVI. o CaritasuVeliku potvrdu
važnosti karitativnog djelovanja i volonterskog
angažmana vjernika laika dao je i sam papa
Benedikt XVI., koji je svoju prvu, programatsku
encikliku Bog je ljubav (Deus Caritas est) iz
2006. godine posvetio kršcanskoj ljubavi
Caritasu, gdje u drugom dijelu enciklike osobito
naglašava ljubav prema bližnjemu kao zadacu
svakog vjernika, ali i kao zadacu Crkve u
cjelini.
30
5.3 Papa Benedikt XVI o CaritasuNa tom je tragu
i njegova prva socijalna enciklika Ljubav u
istini (Caritas in veritate) iz 2009. godine gdje
naglašava kako je upravo kršcanski humanizam koji
se ocituje kroz karitativno djelovanje najjaca
snaga u razvoju ljudskog društva.
31
5.5 Polazni temelji CaritasaTemeljem biblijskih
tekstova i vjernicke prakse možemo doci i do
polaznih temelja karitativnog djelovanja, koji su
okosnica Caritasa na svim razinama (na razini
župe, biskupije i citave Crkve)1) Caritas po
uzoru na Isusa Krista, pruža konkretnu
pomoc ljudima u nevolji2) Caritas se zauzima za
potrebne i solidarizira s njima3) Caritas je
temeljna zadaca svakog kršcanina, svake
kršcanske zajednice4) Caritas je vjera na djelu
32
5.6 Caritas kao sredstvo evangelizacijeUpravo
zato što Caritas predstavlja vjeru na djelu, on
postaje i najizvrsnije sredstvo
evangelizacije.Upravo onda kada svoju vjeru
živimo konkretnim djelima, pružamo primjer zdrave
vjere, one koja gradi bolji svijet u ljubavi i
zajedništvu, one koja privlaci ljude bliže Bogu.
33
6. Župni caritasSvaka župa, da bi egzistirala,
mora imati tri dimenzije slušanje Božje rijeci,
euharistija i služenje (diakonia). Karitativno
djelovanje ocituje se upravo kroz služenje, no
ono mora proizlaziti iz slušanja rijeci Božje i
zajednickog susreta s Bogom u sakramentalnom
životu, osobito u euharistiji. Tek tada
služenje dobiva dimenziju djelotvorne ljubavi
Caritasa.
34
6.1 Tko je volonter u župnom caritasu? Volonter
koji se daje u Caritas to cini redovito, jer ono
što radi, radi iz ljubavi a ne koristoljublja. On
u život provodi Isusove rijeci i nasljeduje
evandelje.On potrebitima nije servis za
pružanje pomoci, on ih cini svojim prijateljima.
Volonter svojim djelovanjem stvara osjecaj
odgovornosti i solidarnosti u zajednici. Njegovo
služenje izrasta iz želje da bude tu za drugoga.
35
6.3 Tko je volonter u župnom caritasu? On nije
socijalni radnik, niti to treba biti, on osjeca
potrebu djelovanja iz vjere. U središtu njegovog
djelovanja je konkretan covjek s konkretnim
potrebama kojemu on želi trajno poboljšati
kvalitetu života, a ne mu pružiti jednokratnu
pomoc. Volonter takoder mora biti svjestan da
ne može pomoci svima, ali svojim djelovanjem on
pomaže pojedincima te stvara svijest odgovornosti
i potrebe davanja u konkretnoj situaciji.
36
6.4 Uloga župnika u župnom caritasu Za uspješan
rad župnog caritasa od velike je važnosti uloga
župnika. Od njega se ne ocekuje konkretan
volonterski angažman, ali je važno da on
volonterima bude svakodnevna podrška u radu, da
prepoznaje važnost volonterskog i karitativnog
angažmana u župi, da ga povezuje s naviještanjem
i liturgijom i da potice sve župljane da svoju
vjeru žive konkretnim djelima ljubavi.
37
6.5 Zadace volontera u župnom caritasu Zadaca
je volontera upoznati širu župnu zajednicu s
konkretnim potrebama ugroženih župljana.
Volonteri župnog caritasa su tek predvodnici
karitativnog djelovanja u župi oni uocavaju
potrebe u svojoj zajednici i putem jasnih
smjernica, transparentnim radom i entuzijazmom
upozoravaju citavu zajednicu na konkretne
probleme i važnost njihovog rješavanja, kako bi
se što veci broj vjernika odazvao i sudjelovao u
karitativnom radu.
38
6.6 Zadace volontera u župnom caritasu
Volonteri takoder imaju zadacu animirati cijelu
župnu zajednicu i izgradivati u njoj osjecaj
odgovornosti za potrebe drugih. Ako u župi
postoji svijest da smo svi zajedno odgovorni za
potrebe onih koje je snašla neka nevolja, tada
cemo tom ljudima lakše i brže pomoci, ukljuciti u
akciju veci broj ljudi i podici kvalitetu života
u našoj sredini.
39
6.7 Zadace volontera u župnom caritasu Od
volontera se ne ocekuje da sami rješavaju sve
probleme koji postoje u župi. Važno je da oni
uvijek povezuju u župi one koji žele ''biti''
Caritas, koji mogu pružiti konkretnu pomoc,
strucnu ili materijalnu i da njihovu pomoc mogu
na kvalitetan nacin usmjeriti potrebitima.
Ukoliko je to moguce, poželjno je animirati i
lokalne vlasti, i kod njih razvijati svijest o
suodgovornosti za kvalitetu života u zajednici.
40
6.8 Zadace volontera u župnom caritasu Važno je
takoder da volonteri promicu volonterstvo kao
najpoželjniji nacin življenja vjere. Isus nas uci
kako je ljudska ljubav sebedarje sebe dajemo za
drugoga. Ljubav koja teži velikodušnosti i
dobroti drugoga slicna je Božjoj ljubavi. Kada
nam je dobro drugoga važno kao i naše vlastito
dobro, tada otkrivamo istinsko zajedništvo. Svi
mi možemo barem jednim dijelom dati sebe za
drugoga, i na taj nacin osloboditi sebe vlastitih
sebicnosti i izgradivati zajednicu na temeljima
ljubavi.
41
7. Važnost volonterstva u Caritasu i Crkvi
Ljubav je ''najizvrsniji dar'', a ipak se ''ne
hvasta, ne nadima'', ''ne traži svoje'', ''ne
pamti zlo''. Djelotvorna ljubav prisutna je kao
temeljna struktura Crkve vec u novozavjetno
vrijeme. Za Crkvu ljubav nije dušebrižništvo
ili dobrocinstvo koje se može prepustiti drugim
društvenim cimbenicima, ono je dio naravi Crkve,
po uzoru na Isusa Krista utjelovljenu ljubav
Božju.
42
7.1 Važnost volonterstva u Caritasu i Crkvi
Izborom sedmorice dakona (Djela 6,5-6) u
kršcanskim zajednicama zapocinje služenje ljubavi
prema bližnjemu na organiziran i ureden nacin.
I prvi dakoni, poslužitelji ljubavi, bili su
volonteri. Služili su zajednici iz ljubavi,
shvacajuci svoje služenje kao izraz pripadnosti
Kristu i njegovom ucenju.
43
7.2 Caritas je nezamisliv bez volonterskog
angažmana Cjeloviti karitativni rad bio bi
neizvediv bez volonterske zauzetosti vjernika
laika. Karitativno djelovanje zadaca je citave
župe ili kršcanske zajednice svi vjernici
pozvani su, po uzoru na Isusa Krista, pružati
konkretnu pomoc bližnjemu u nevolji i time na
vjerodostojan nacin svjedociti svoju vjeru.
44
7.3 Važnost volonterstva u Caritasu i Crkvi
Kršcansko volonterstvo ne smije se bazirati na
sažalijevanju nad osobama u potrebi. Žaljenje
vrijeda ljude i produbljuje njihovu muku. Ono
predstavlja solidarnost, zajedništvo u radosti i
nadi, žalosti i tjeskobi.
45
7.4 Volonteri župnog caritasa su predvodnici
zajednice Volonteri župnih caritasa tek su
oni koji u ljubavi predvode i poticu svoju
zajednicu - pomaganjem bližnjemu žive djelotvornu
kršcansku ljubav, zauzimaju se za potrebite,
solidariziraju se s njima te doprinose
poboljšanju kvalitete života u zajednici. Oni
su snaga župne zajednice jer, cineci dobra djela,
svojom žrtvom daju živi primjer nesebicne i
djelotvorne kršcanske ljubavi (caritasa)
slijedeci Isusovu zapovijed ljubavi.
46
Život Crkve ne može se zamisliti bez volontera.
Bez volontera nezamisliv je i rad Caritasa.
Volonter u Caritasu ne odvaja dio svoga
slobodnoga vremena, onda kad nema što raditi,
nego u svoj život ugraduje služenje potrebitima
te to postaje nacin na koji živi svoju vjeru.
Volonterstvo je stoga, u kršcanskom smislu
rijeci, životno opredjeljenje. Ono postaje
sastavni dio života vjernika, trajno povezano sa
sakramentalnim životom i slušanjem rijeci Božje.
47
Jedan od najvecih kršcanskih mistika, Ivan od
Križa, napisao je da cemo u predvecerje života
biti sudeni po ljubavi. Život nam cesto otvara
bezbroj konkretnih prilika u kojima na neki
nacin možemo iskazati djelotvornu ljubav prema
drugima, sebe dati za druge, saslušati ih,
ohrabriti ih i pomoci im. Upravo nas te
situacije odreduju kao vjernike - koliko smo puta
svoju vjeru potkrijepili konkretnim djelima.
48
Ljubav kao ideja nalazi svoj pravi smisao u
djelu, bez njega ona ostaje neostvarena.Ljubav
ne može postojati ako nije konkretna.