Izbor i teorija korisnosti

1
Izbor i teorija korisnosti

• Korisnost - oznacava zadovoljenje, subjektivni
  užitak ili korist koju potrošac ima konzumirajuci
  neko dobro ili uslugu.
• Granicna korisnost - dodatno ili pridodano
  zadovoljstvo koje steknemo od trošenja, uživanja
  1 dodatne jedinice nekog dobra uz uvjet da druge
  proizvode trošimo kao i prije.
• Zakon opadajuce granicne korisnosti - kolicina
  dodatne ili granicne korisnosti smanjuje se kada
  neka osoba troši sve više i više nekog dobra.
  Opadajuca granicna korisnost proizlazi iz
  cinjenice da se naše ukupno uživanje u potrošnji
  nekog dobra smanjuje u mjeri u kojoj ga sve više
  konzumiramo.

2
Zakon opadajuce granicne korisnosti
Kolicina Ukupna Granicna potr.dobara
korisnost korisnost 0 0 4 1 4 3
2 7 2 3 9 1 4 10 0 5 10
3
(No Transcript)
4
Povijest teorije korisnosti

• Daniel Bernoulli - 1700 godine, ljudi nisu skloni
  riziku i novi dolari njihovog bogatstva donose
  sve manje porasta korisnosti,
• Jeremy Bentham - društvo treba organizirati prema
  principu korisnosti a to je sposobnost bilo kojeg
  objekta da proizvede zadovoljstvo, dobro ili
  srecu ili da sprijeci bol, zlo ili nesrecu.
  Zakonodavstvo treba urediti tako da unapreduje
  najvecu srecu najveceg moguceg broja ljudi.
• William Stanley Jevons - ekonomska teorija
  predstavlja racun zadovoljstva ili patnje,
• Kardinalna korisnost - iskazivanje korisnosti u
  mjernim jedinicama i ordinalna korisnost - A se
  preferira B-u.

5
Teorija ponašanja potrošaca

• Racionalno ponašanje - prosjecni je potrošac
  racionalni pojedinac koji svoj dohodak nastoji
  alocirati tako da iz njega ostvari najvecu
  korisnost ili zadovoljstvo,maksimizirati
  korisnost,
• Preferencije - potrošaci imaju jasne
  preferencije, sklonosti prema odredenim dobrima i
  uslugama. Svaki potrošac zna ocekivanu granicnu
  korisnost koju može ostvariti kupnjom odredenog
  dobra,
• Proracunsko ogranicenje - potrošacev je dohodak
  ogranicen i stoga su svi potrošaci limitirani
  proracunskim ogranicenje, to jest, raspoloživim
  dohotkom,
• Cijene - potrošac ne može kupiti sve što želi
  kada svaka kupnja troši dio njegova raspoloživa
  dohotka, mora izvršiti izbor.

6
Maksimizacija korisnosti

• Potrošac s fiksnim dohotkom koji je suceljen s
  danim tržišnim cijenama postici ce maksimum
  zadovoljstva ili korisnosti kada je granicna
  korisnost zadnjeg dolara utrošenog za svako dobro
  jednaka granicnoj korisnosti zadnjeg dolara
  utrošenog za bilo koje drugo dobro.
• Viša cijena dobra 1, smanjuje se njegova
  optimalna potrošnja, raste GK dobra 1, na novoj
  smanjenoj razini potrošnje izjednacava se GK
  dobra 1, s GK dobra 2, GK dobra 3.

7
Budžetska krivulja
Dohodak 12
Cijena Cijena Ukupni dobra A dobra
B troškovi (1.50) (1.00) 8 0 120 6 3
93 4 6 66 2 9 39 0 12 012
Nagib pravca PB/PA 2/3
Neostvarivo
Ostvarivo
Budžetska krivulja - krivulja koja pokazuje
razlicite kombinacije dvaju dobara koje se mogu
kupiti uz dani raspoloživi dohodak.
8
Krivulja indiferencije
Nagib krivulje indiferencije mjera je relativnih
granicnih korisnosti dobara ili stopa
supstitucije po kojoj ce potrošaci biti voljni
promijeniti manje jednog dobra za nešto više
drugog dobra.
j
Komb. Dobro A Dobro B j 12 2 k
6 4 l 4 6 m 3 8
k
l
m
I
Krivulja indiferencije-prikazuje sve kombinacije
dobara A i B koje donose istu razinu korisnosti
za potrošaca.
9
Mapa krivulja indiferencije

• Mapa krivulja indiferencije cini skup krivulja
  indiferencije. Svaka krivulja indiferencije koja
  je udaljenija od ishodišta oznacava višu razinu
  korisnosti - Pareto superiornija.

j
k
U4
l
m
U3
U2
U1
10
Potrošaceva ravnoteža

• Potrošaceva ravnoteža postiže se u tocki u kojoj
  budžetska krivulja dodiruje najvišu krivulju
  indiferencije. U toj tocki potrošaceva stopa
  supstitucije (odnos relativnih granicnih
  korisnosti) upravo je jednaka odnosu cijene dobra
  A i B.

Potrošaceva ravnoteža
11
Izvodenje krivulje potražnje
Cijena dobra B
Raspoloživi dohodak 12
1.50
X
Cijena 1.0
X
1.0
3
6
Q dobra B
Cijena 1.50
12
Ima li pitanja?