Predavanja za srednju

1
Predavanja za srednju školu br. 15. Demencije

• mr.sc.Elvira Koic, dr.med.

2
SINDROM DEMENCIJE ukljucuje

• steceni gubitak inteligencije, kronicnog i
  progresivnog tijeka
• svijest (budnost) nije poremecena ni kvalitativno
  ni kvantitativno

• uglavnom se dokaže organski uzrok poremecaja
• (kortikalna atrofija, ozljede ili bolesti mozga)

3
SINDROM DEMENCIJE ukljucuje

• propadanje kratkorocnog i dugorocnog pamcenja
  (amnesticki sindrom, zaboravnost)
• oštecenje apstraktnog mišljenja, npr. definirati
  pojmove, sinonime, uociti slicnosti, siromaštvo
  govora, perseveracije
• propadanje intelektualnih funkcija
  (deterioracija, depravacija)
• gubitak kriticnosti i sposobnosti rasudivanja

4

• promjene osobnosti, potenciranje premorbidnih
  crta ili javljanje novih, dezinhibicija
• emocionalni poremecaji (anksioznost, depresija,
  socijalno povlacenje, izolacija, nemogucnost
  kontrole impulsa niti tolerancije frustracija,
  agitacija)
• radno i socijalno zakazivanje
• nesposobnost snalaženja u novim uvjetima i
  prostorima
• postepena dezorijentacija u svim smjerovima
• poremecaj dnevno-nocnih (cirkadijarnih) ritmova,
  budnost u vecernjim satima
• postojanje nekih neuroloških znakova i simptoma

5

• poremecaj viših kortikalnih funkcija kao što su
  pamcenje, mišljenje, orijentacija, razumijevanje,
  racunanje, sposobnost ucenja, prosudbe
• postoji amencija, tj. nemogucnost shvacanja
  cjeline zbivanja i opažanja jer nije moguce
  povezati dijelove koji su ispravno shvaceni
• apraksija (nemogucnost izvodenja nekih preciznijh
  radnji),
• afazija (neprepoznavanje rijeci),
• agnozija (neprepoznavanje objekata)

6
Vrste demencije

• kod Alzheimerove bolesti (degeneracija i difuzna
  atrofija moždane kore, nepoznate etiologije
  presenilna i senilna)
• vaskularna demencija (kortikalna i supkortikalna,
  miješana zbog infarkta mozga, hipertenzije,
  cerebrovaskularne bolesti, tromboze, embolije,
  krvarenja, prolaznih ishemickih kriza-TICA)

7
demencije kod ostalih bolesti

• (vecinom supkortikalne-u bijeloj supstanci mozga)
  npr. kod Pickove bolesti (ogranicena atrofija
  kore mozga u srednjoj dobi), kod
  Creutzfeldt-Jakobove bolesti (kravlje ludilo),
  kod Huntingtove bolesti (proširena degeneracija
  mozga), kod Parkinsonove bolesti, kod infekcije
  virusom HIV, kod epilepsije, Willsonove bolesti,
  hipotireoidizma, trovanja, multiple skleroze,
  neurosifilisa, pelagre (manjka niacina B5),
  sistemnog lupusa eritematozusa, tripanosomijaze,
  hiperkalcemije, poliarteritis nodosa, manjka
  vitamina B12 (perniciozna anemija
  ataxiaparanoiadepresia megaloblasticno ludilo
  (uz manjak i folne kis.B11).

8
organski duševni poremecaji uzrokovani fizickom
bolešcu ili disfunkcijom mozga

• organska halucinoza ne-alkoholna (uglavnom vidne
  halucinacije),
• organski uvjetovana sumanutost (paranoidna ili
  slicna shizofreniji),
• organski afektivni poremecaj, anksiozni,
  disocijativni, kognitivni..

9

• organski poremecaji licnosti i ponašanja sindrom
  frontalnog režnja, sindrom lobotomije,
  pseudopsihopatske ili pseudoretardirane licnosti
• postencefaliticni sindrom (nakon oporavka od
  encefalitisa) može uslijediti oporavak
• postkomocijski sindrom (nakon ozljede glave),
  postkontuzijski sindrom (encefalopatija)
• organski psihosindrom (neoznaceni)

10
Heteroanamneza

• Medu najvažnije heteroanamnesticke podatke ulazi
  nemogucnost tocnog vremenskog lociranja pocetka
  bolesti (obitelj najcešce uz pomoc egzaminatora
  retrogradno rekonstruira vrijeme pojave prvih
  promjena)
• te pocetak o postupnom, ali kontinuiranom
  pogoršanju kognitivnog (i konativnog) deficita,
  bez bitnih oscilacija u tijeku bolesti.
• Korisni su i podaci o promjeni ponašanja i
  gubitku ustaljenih navika i interesa, odsutnost
  težih somatskih bolesti (navedenih u izlaganju
  klinicke slike) te pozitivna anamneza na
  hereditet.
• Da bi se smjela postaviti dijagnoza demencije,
  promjene moraju trajati najmanje 6 mjeseci.

11

• Kompletna procjena gubitka pamcenja može
  ukljucivati prikupljanje informacija o prijašnjim
  bolestima, obiteljskim bolestima, lijekovima koje
  bolesnik uzima, informacije o prehrani.
• Dijagnozu potvrdujemo neuroradiološkim metodama,
  CT-om (kompjutoriziranom tomografijom) ili MRI-om
  (magnetnom rezonancijom) mozga, na kojima se vidi
  jaka atrofija moždane kore difuzno i hipokampalne
  regije.
• Analizom likvora, koja se iznimno radi, može se
  utvrditi povecanje proteinske komponente.
• U postavljanju dijagnoze može pomoci i EEG
  (elektroencefalografija)
• te PET (pozitronska emisiona tomografija).

12
NEUROIMAGING i patohistološke metode

• kod pacijenata s AB ili drugim demencijama mogu
  otkriti atrofiju mozga, razlicite morfološke
  promjene kao što su proširenje ventrikula i
  sulkusa, sužene girusa, premda te promjene ne
  moraju biti uvijek prisutne.
• Gubitak neurona je glavno neuropatološko zbivanje
  koje dovodi do simptoma AB.
• Patohistološki nalazimo kod AB senilne plakove i
  neurofibrilarne cvorove.
• Plakovi su ekstracelularni depoziti b-amiloida
• Neurofibrilarni cvorovi (NFT) se nalaze
  intracelularno a nastaju kao posljedica
  abnormalnog preuredenja mikrotubula udruženih
  proteina, kao što je tau.
• Senilni plakovi kao i cvorovi (NFT) iako
  karakteristicni za AB, postoje i kod odredenog
  broja zdravih starijih ljudi. Ali ipak plakovi u
  ranoj fazi bolesti ili kod zdravih ljudi su
  raspršeni s obzirom na kasnije stadije bolesti
  kada plakovi zauzimaju kompaktni tzv. b-pleated
  strukturu i postaju udruženi s distroficnim
  neuronima.

13
Psihometrijske metode

• Ishemijska ocjenska ljestvica po Hachinskom
• neposredno se nastavlja na prethodne
  heteroanamnesticke podatke i ucinjenu klinicku
  eksploraciju - psihijatrijsku, neurološku i
  internisticku, ujedinjujuci ih u zbroju velicina
  indeksa.
• Zbroj manji ili jednak 4 upucuje na AD, zbroj
  koji je jednak ili veci od 7 upucuje na
  vaskularnu etiologiju demencije, a zbrojevi 5 i 6
  na miješane oblike demencije.

• MMSE - Mini Mental State Exam
• predstavlja pokušaj sustavne osnovne
  kvantitativne i kvalitativne procjene kognitivnih
  funkcija.
• Stoga ga ne upotrebljavamo u svrhu diferencijalne
  dijagnostike tipa demencije vec kao orijentir
  (iako ne jedini) u procjeni stupnja demencije.
• U svakodnevnom klinickom radu nije poželjno
  aplicirati ga nepismenim ispitanicima zbog
  nerelevantnosti tako dobivenih rezultata. Neka
  pitanja formulirana su, naime, s pretpostavkom
  barem osnovne školovanosti ispitanika, dok je kod
  nas medu osobama starije životne dobi još uvijek
  visok postotak nepismenih osoba (taj problem
  nalaže u buducnosti prilagodbu upitnika našim
  potrebama, buduci da radimo upravo s onim dijelom
  populacije u kojem je najviše nepismenih).

14
HIS Hachinskijev ishemicni skor

• HIS 7 ili više VaD
• HIS 4 ili manje AD (SDAT)
• HIS 5 i 6 miješani oblici (MID)

15
Folstein MMSE - Mini Mental State Exam (Status
Examination)manje od 20 patološki
rezultat21-25 granican rezultatviše o 25
normalan nalaz

• Pitajte bolesnika za ime, tekucu godinu, godišnje
  doba, datum - dan i mjesec (5 bodova)
•  
• Pitajte bolesnika za zemlju, grad, bolnicu, kat i
  prostoriju u kojoj se nalazi (5 bodova)
•  
• Zamolite bolesnika da ponovi tri nepovezana pojma
  (Zbog pitanja br. 5 te mu pojmove možete ponoviti
  do ukupno šest puta, a boduje se njegov prvi
  pokušaj ponavljanja) ( 3 boda )
•  
• Zamolite bolesnika da od 100 oduzima 7 do ukupno
  pet puta (93, 86, 79, 72, 65) ili da pokuša
  jednostavniju rijec izgovoriti od kraja, slovo po
  slovo (5 bodova)
•  
• Zamolite bolesnika da ponovi tri pojma koja je
  prethodno naucio (3 boda )
•  
• Pokazati bolesniku rucni sat i pitati ga što  je
  to. Isto ponoviti sa olovkom (2 boda)
•  
• Zamoliti bolesnika da za nama ponovi tri vrlo
  jednostavne fraze. (npr. Dobro sam. Nema potrebe.
  Nemam pojma ili sl.) . (1 bod)
•  
• Naložiti bolesniku slijed jednostavnih radnji
  Uzeti papir sa stola u desnu ruku, saviti ga na
  pola i vratiti na stol (3 boda)
•  
• Napisati bolesniku Zatvorite oci i zamoliti ga
  da to procita i ucini (1 bod)
•  
• Zamoliti bolesnika da spontano napiše recenicu.
  (Ona mora biti razumljiva, sadržavati subjekt i
  predikat, prvenstveno mora imati smisla.) (
  1 bod)

16

• Dealing with Dementia