Title: Presentazione di PowerPoint
1Zdravo Marijo
Vatikan, 25. ožujka 2007. (Radio Vatikan) U
nedjeljnom podnevnom nagovoru Papa je govorio o
svetkovini Navještenja Blaženoj Djevici Mariji.
Navještenje, ispripovijedano na pocetku
Evandelja po sv. Luki, kazao je Benedikt XVI.,
dogadaj je obilježen poniznošcu, sakriven -
nitko ga ne vidi, nitko za njega ne zna, osim
Marije - no u isto je vrijeme i odlucujuci za
povijest covjecanstva.
2 Kad je Djevica Marija izrekla svoj "da kao
odgovor na andelovo navještenje, zacet je Isus,
a s njime je zapocela nova era povijesti, koja
ce biti potvrdena o Uskrsu kao "novi i vjecni
savez". Zapravo, Marijin "da" savršeni je odraz
onoga "da" Kristova što ga je izrekao ulazeci na
svijet, kao što piše Poslanica Hebrejima
tumaceci Psalam 39 "Evo dolazim! U svitku
knjige piše za mene Vršiti, Bože, volju
tvoju!'" (Heb 10,7). Poslušnost Sina odražava se
u poslušnosti Majke i tako je, u susretu ovih
dvaju "da", Bog mogao uzeti na sebe lik covjeka.
Eto zašto je Blagovijest i kristološki blagdan
jer slavi središnje otajstvo Krista - njegovo
Utjelovljenje.
Zdravo, Marijo
3"Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po
tvojoj rijeci!" Ovaj Marijin odgovor andelu
nastavlja se u Crkvi koja je pozvana
uprisutniti Krista u povijesti, nudeci svoju
raspoloživost kako bi Bog mogao i dalje
pohoditi covjecanstvo svojim milosrdem. Isusov
i Marijin "da" obnavlja se u onom "da što ga
izricu sveci, a osobito mucenici koji su
ubijeni poradi Evandelja.
4Isticem to spominjuci da je jucer, 24. ožujka,
bila obljetnica ubojstva mons. Oscara Romera,
nadbiskupa San Salvadora, te je obilježen Dan
molitve i posta za misionare mucenike biskupe,
svecenike, redovnike, redovnice i laike, koji su
tako sprijeceni u svome misijskom djelu
evangelizacije i promidžbe humanosti. .
5Oni, misionari mucenici, kao što to izrice i
ovogodišnja tema toga Dana, "nada su svijeta",
jer svjedoce da je Kristova ljubav snažnija od
nasilja i mržnje. Nisu oni tražili muceništvo,
nego su bili spremni dati svoj život kako bi
ostali vjerni Evandelju. Kršcansko je muceništvo
opravdano samo ako je rijec o najvišem cinu
ljubavi prema Bogu i prema braci.
milosti puna
6U ovo korizmeno vrijeme cešce razmišljamo o
Majci Božjoj koja na Kalvariji potvrduje ono
"da" izreceno u Nazaretu. Sjedinjena s Isusom,
svjedokom Oceve ljubavi, Marija je proživjela
muceništvo duše. Pouzdano zamolimo njezin
zagovor, kako bi Crkva, vjerna svome poslanju,
dala svijetu odvažno svjedocanstvo Božje
ljubavi, kazao je Papa.
Gospodin s tobom
7Marija se uplaši ugledavši andela. Gabrijel Ne
boj se, Marijo, jer si našla milost kod Boga.
Evo, ti ceš zaceti i roditi sina kojemu ceš
nadjenuti ime Isus. On ce biti velik i zvat ce
se Sin Previšnjega. Gospodin Bog dat ce mu
prijestolje Davida, oca njegova. On ce vladati
kucom Jakovljevom dovijeka, i kraljevstvo
njegovo nece imati svršetka.
8blagoslovljena ti medu ženama
Marija Kako ce se to dogoditi kad se ja ne
sastajem s mužem? Gabrijel Duh Sveti sici ce na
te. Sila Previšnjega zasjenit ce te. Zato ce se
dijete koje ceš roditi zvati svetim, Sinom
Božjim. Marija Evo službenice Gospodnje, neka
mi bude po rijeci tvojoj.
9Slavi duša moja Gospodina. Duh moj klice od
radosti. Odsad ce me blaženom zvati svi
naraštaji.
10i blagoslovljen plod utrobe tvoje, Isus
Ne, nije moglo tako ostati! Jednostavno, jer Bog
to nije htio. Palim se andelima nije smilovao,
covjeku da. Pali andeli su Boga gledali licem u
lice, a njihov ga je predstavnik, Lucifer, htio
detronizirati i sebe ustoliciti na njegovo
mjesto - takav im je grijeh bio neoprostiv!
Covjek je bio zaveden. Istjeran je stoga iz
raja zemaljskoga, ali ne i zauvijek odbacen od
svoga Stvoritelja od njegova ce ga grijeha, po
odluci milosrdnog Oca, otkupiti sam Sin Božji.
Bit ce to, za covjekovu sudbinu, preokret u
Božjem stilu, kako je samo On mogao i htio.
11Pripovijeda o tome evandelist sv. Luka "Bog
posla andela Gabrijela u galilejski grad imenom
Nazaret, k djevici zarucenoj s mužem iz
Davidove kuce, komu je bilo ime Josip. A djevici
bijaše ime Marija"
12Nakon što ju je andeo pozdravio i oslovio s
"milosti puna", rekao joj da ce "roditi Sina,
kome ce nadjenuti ime Isus". On ce biti "Bog s
nama", naš Otkupitelj, zacetnik novoga
kraljevstva, koje "nece imati svršetka". Covjeku
je vracen raj. Naravno, ako želi u nj uci, ne
sagriješiti više i ostati vjeran Bogu.
Sveta Marijo
13"Uzvišenim porodom ti vracaš što bi izgubljeno",
po Evi, tj. po zabranjenom plodu što ga Eva
bijaše ubrala i jela. Marija je nova Eva, koja
plodom svoje utrobe, susom, novim Adamom, vraca
izgubljeno.
14Ona je samo "službenica Gospodnja". I bit ce
prva od otkupljenih, na celu svih koji putuju
prema vratima kroz koja se ulazi u novi raj. Na
tom ih putu ona pomaže. Stoga je Crkva i naziva
"Pomocnica kršcana", "Vrata nebeska"... Pred
"Svetim vratima" pozdravimo je i mi "Zdravo,
milosti puna!" Moli za nas, grešnike, sada i na
casu smrti naše!
Majko Božja
15Andeo Gospodnji, Gabrijel, dolijece prema Mariji
i desnom joj rukom pruža cvijet, koji ce tijekom
vremena poprimati razne oblike i razna znacenja.
U starini su andela uvijek predstavljali kao
nositelja nekog dara svojoj kraljici. Stoljecima
je to bio "putnicki štap" carskog poklisara,
16moli za nas grešnike
s posebnim ukrasom na vrhu. S vremenom je taj
štap postao uvijek zelenom grancicom, simbolom
mira što ga je Bog pružao ljudima. Tek u
srednjem vijeku pretvara se u bijeli ljiljan,
znak cistoce i neporocnosti. U isto vrijeme
Crkva ce pjevati "Zacet ceš Sina i ostati
djevicom..." ljiljanom djevicanstva u svome
majcinstvu Djevica i Majka. Majkom postala,
djevicom ostala.
17Od 12. stoljeca pa dalje andeo Gabrijel
prikazivan je kako kleci pred Marijom sada je
ona i njegova kraljica! Na nekim prikazima i ona
je na koljenima poslušna rijeci Božjoj, ponizna
službenica, prva klanjateljica svoga Sina...
18Andeoski ce pozdrav kroz stoljeca Crkva,
vjernici, ponavljati u znak ljubavi prema Majci
Isusovoj, Spasiteljevoj ("Zdravo Marijo, milosti
puna..."), a poglavito po tri puta na dan,
ujutro, o podne i navecer ("Andeo Gospodnji
navijestio Mariji...") "Milost svoju, molimo
te, Gospodine, ulij u duše naše, da mi, koji smo
po Andelovu navještenju spoznali utjelovljenje
Krista, Sina tvoga, po muci njegovoj i križu k
slavi uskrsnuca privedeni budemo."
sada i na cas smrti naše
19Utjelovio se po Duhu Svetom od Djevice
Marije. Svetkovina Navještenja Gospodinova/ Danas
pokleknemo u Vjerovanju kod rijeci "I utjelovio
se po Duhu Svetom od Djevice Marije i postao
covjekom." Time na vanjski nacin ocitujemo vjeru
u ovu središnju vjersku istinu kršcanstva.
20Ova svetkovina sadržajno spada u božicni ciklus,
ali uvijek pada u korizmeno ili vazmeno vrijeme.
Sadržajno je ponajprije svetkovina Kristova i
zato joj je službeni naziv "Navještenje
Gospodina". Dakako da je Sin Božji postao pravi
covjek i imao zemaljsku Majku. Zato je ovo i
svetkovina one u kojoj je Rijec tijelom
postala. Kao posebni blagdan zapadni kršcani
slave je od 6. a istocni kršcani od 7. stoljeca.
Neki su je htjeli približiti Božicu pa su je
slavili na cetvrtu nedjelju došašca ili 18.
prosinca. Pretegnuo je datum devet mjeseci prije
Božica. Kao što datum Božica, kad dani opet
pocinju biti duži a noci krace, izražava vjeru
prvih kršcana da je Isus nepobjedivo Sunce koje
je obasjalo ljudski rod, tako i datum navještenja
Gospodinova ili Blagovijesti izrice vjeru u Boga
gospodara prirode prilikom utjelovljenja njegova
Sina u proljece.
sada i na cas smrti naše!
21Ton svetkovini daje zborna molitva u kojoj
priznajemo kako je Bog htio da njegova Rijec
uzme ljudsku narav u krilu Djevice Marije te
molimo da svoga Otkupitelja priznajemo Bogom i
covjekom i tako postanemo dionici božanske
naravi.
22Darovna istice da je utjelovljenje Sina Božjega
pocetak Crkve zato što se Sin Božji
utjelovljenjem "ušatorio" medu nama (usp. Iv 1,
14) i omogucio da Crkva bude znak i sredstvo
Božje prisutnosti medu ljudima. Za prvo citanje
imamo Izaijino prorocanstvo o Emanuelovoj majci
koje mi kršcani vidimo ispunjeno na Mariji. Za
drugo citanje imamo odlomak iz Heb 10, 4-10 o
Sinu kojemu je Otac prilikom utjelovljenja dao
tijelo da kao poslušni covjek izvršava njegovu
volju. Za evandelje imamo navještenje Mariji,
koju ce Duh Sveti osjeniti i ona ce bez
intervencije muškarca zaceti Sina Božjeg. Danas
poklecemo u Vjerovanju kod rijeci "I utjelovio
se po Duhu Svetom od Djevice Marije i postao
covjekom." Time na vanjski nacin ocitujemo vjeru
u ovu središnju vjersku istinu kršcanstva. Amen!
www.svetinikola.hr
http//www.ivanmerz.hr/liturgijski_kutic/liturgijs
ki_kutic_uvodna.htm
elaborato da Antonio Barone