Oneci

1
Onecišcenje oceana naftom
Sveucilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i
racunarstva Održivi razvoj i zaštita okoliša

• Goran Dumic
• Marko Stankovic
• Matteo Zovic

2
Zašto smo se odlucili za ovu temu

• htjeli smo se bolje upoznati sa problemima
  onecišcenja oceana jer smatramo kako ni naša
  zemlja, koja je prvenstveno turisticka zemlja,
  nije imuna na taj svekoliki problem
• upravo naš najveci problem sutrašnjice bit ce
  kako ocuvati okoliš pogodnim za život

3
O crnom zlatu

• nalazimo ga u sedimentnim slojevima Zemlje, a
  rjede i u metamorfnim i magnetskim stijenama
• po kemijskom sastavu nafta je smjesa velikog
  broja ugljikovodika
• može sadržavati i manje kolicine spojeva kisika
  (2), sumpora (0.15-6), i dušika (0.05-0.4),
  asfaltno smolaste tvari, mineralne tvari te
  tragove kovina

4
Rezerve nafte u svijetu

• 6 u Sjevernoj Americi, 9 u Srednjoj i Južnoj
  Americi , 2 u Europi, 4 u Pacifickoj Aziji, 7
  u Africi, 6 u bivšem sovjetskom savezu, 66
  svjetske rezerva nafta nalaze se u rukama
  srednje azijskim država
• Saudijska Arabija (25), Irak (11), Iran (8),
  Ujedini Arapski Emirati (9), Kuwait (9) i
  Libija (2).

5
Opasnost od zagadenja mora naftom

• bušotine na morskoj površini, transport nafte
  tankerima i podvodnim naftovodima samo su neki od
  potencijalnih opasnosti za svjetske oceane i mora
  
• 60 svjetskog transporta nafte ide morskim putem
  te zato su mora i oceani najugroženiji kada je
  rijec o takvoj vrsti zagadenja

6
O moru i oceanima

• oko 71 površine naše planete prekriva je more
• more je pokretac mnogih bioloških i fizickih
  zbivanja na Zemlji
• Zemljina buducnost je usko povezana upravo sa
  oceanima i zbivanjima u i oko njih
• izvor života, jer je more najveci opskrbljivac
  kisikom (fitoplankton u moru oslobada dvostruko
  više kisika od biljaka na kopnu!)

7
Glavni izvori zagadenja u oceanu

• najvidljivija i najpoznatija vrsta zagadenja mora
  je ona uzrokovana izlijevanjem nafte iz tankera
  ili kao posljedica nesreca na naftnim bušotinama
• ucinci takvih nesreca su cesto katastrofalni,
  višestruki i nažalost dugotrajni
• zornu ilustraciju što znaci nafta u moru daje
  slijedeci primjer samo 8 grama nafte dovoljno
  je da se onecisti kubicni metar mora

8
Glavni izvori zagadenja u oceanu

• kubicni metar ispuštene nafte iscrpljuje kisik iz
  400000 metara kubna mora
• zagadenje te vrste cini samo mali dio ukupnog
  zagadenja mora koje se svakodnevno odvija
• oko 80 svog zagadenja u morima i oceanima
  dolazi od aktivnosti na kopnu
• procijenjeno je da u svjetska mora godišnje
  dospijeva oko 2,3 milijuna tona nafte ili
  njezinih derivata

9
Poznatiji incidenti

• iako tankerski incidenti ne predstavljaju najveci
  izvor onecišcenja naftom u svjetskim morima, ipak
  su neke nezgode postale svjetski poznate zbog
  štete nanesene morskom ekosustavu
• Jedna od poznatijih katastrofa dogodila se u
  trecem mjesecu 1989. godine kada se tanker Exxon
  Valdez nasukao na otoke Princa Williama (Aljaska)
• tom prilikom je u more iscurilo 35 000 tona
  sirove nafte koja se ubrzo raširila na vece
  podrucje zbog jakih struja i neucinkovitog
  sustava intervencije
• uginulo je oko 4000 morskih vidri, nekoliko
  stotina tisuca morskih ptica, a uništeno je i
  nekad bogato ribolovno podrucje
• posljedice te katastrofe prisutne su još i danas
  nakon 5 godina cišcenja i 12 godina nakon tog
  dogadaja
• naftna kompanija Exxon potrošila je ukupno 8
  milijardi USD za cišcenje

10
Poznatiji incidenti
11
Poznatiji incidenti

• uz tu katastrofu poznate su i Brodolom tankera
  Torrey Canyon 1967. kada se izlilo 117 000 tona
  nafte u blizini Velike Britanije i Francuske
• izljev s tankera Amoco Cadiz 1978. kada se izlilo
  230 000 tona nafte u blizini Aljaske
• 1993. tanker Baraer udario je u sjevernu obalu
  Škotske. Izlilo se 84 000 tona nafte
• 1979. u Meksickom zaljevu dogodio se izljev iz
  naftnih platformi tamna mrlja bila je velika
  200 km.

12
Negativan primjer u Jadranskom moru

• na otoku Krku u Omišlju nalazi se naš najveci
  terminal za istovar sirove nafte i njezinih
  derivata kojim se opskrbljuju rafinerije u
  unutrašnjosti sve do Madarske
• puni tankeri plove u Omišalj, a prazni se vracaju
  spremni za utovar novih tereta
• nije rijetko da se u istim tankerima prevoze
  razlicite vrste tereta tako da ih je potrebno
  ocistiti od prijašnjeg sadržaja (npr. uvoz
  jestivog sjemenovog ulja iz SAD-a istim brodom
  kojim je prije prevožena sirova nafta)

13
Problem morskog transporta nafte

• nafta se uglavnom prevozi na dva nacina a to su
  tankeri i naftovodi
• više od 2/3 nafte se prevozi morem, a ostatak
  kopnom
• tankeri su omogucili lakši medunarodni transport
  nafte jeftiniji su, efikasniji i ekstremno
  fleksibilni

14
Kamo ide nafta?

• nafta koja se prevozi morem obicno sa sobom
  povlaci unaprijed odreden broj morskih puteva
• tankeri prolaze kroz nekoliko zemljopisnih
  tocaka gušenja ili uskih kanala
• kao što je tjesnac Hormuz koji vodi iz Perzijskog
  zaljeva ili tijesnac Malacca pored Indijskog
  oceana
• ostali važni tjesnaci su Panamski kanal, Sueski
  kanal te Bab el Mandabski prolaz kod Arapskog
  mora

15
Kamo ide nafta?

• tocke gušenja ili tjesnaci su važni za svjetsku
  trgovinu naftom jer tolika kolicina nafte prolazi
  kroz njih, a opet su vrlo uski i teoretski se
  mogu zagušiti, barem privremeno
• nadalje, takvi uski prolazi su prikladni za
  napade raznih odmetnika ali i tankerskih nesreca
  velikih razmjera
• svjetska flota trenutno broji 3500 brodova.
  Tankeri se dijele na ultra velike (više od 300
  000 tona), vrlo velike (200 000 tona), srednje
  (125 000 tona) i lake (75 000 tona)

16
Što se dogada nakon izlijevanja nafte?

• izvrgnuta je djelovanju razlicitih
  fizikalno-kemijskih procesa od kojih su
  najznacajniji procesi širenja naftne mrlje,
  evaporacije, otapanja, sedimentacije,
  biorazgradnje i fotooksidacije
• neke ce tvari ishlapiti, a neke se izgubiti
  fotokemijskom oksidacijom
• svaki od tih procesa ima svoj ritam i svi se oni
  odvijaju medusobno, slijedom svoje unutarnje
  dinamike. Pritom su glavni utjecajni cinitelji
  znacajke razlivene nafte i meteorološki uvjeti
  (vjetar, valovi, struje, okolna temperatura zraka
  i vode)

17
Nacin sprjecavanja incidenta

• dijele se na preventivne i operativne aktivnosti
• Preventivna aktivnost
• Internacionalna Maritimna Organizacija donijela
  je pravilo da svi tankeri moraju imati duplo dno
  i horizontalno podijeljene tankove tereta
• Operativna aktivnost
• pod ove aktivnosti razumijevaju se neposredni
  postupci cišcenja nastalog zagadenja

18
Metode cišcenja

• klasicne metode cišcenja nafte ukljucuju
  ogradivanje plutajucim ogradama nakon cega se
  nafta uklanja s površine vode raznim grabilima,
  mrežama i sl.
• ostaci se uklanjaju pomocu apsorbirajucih
  sredstava kao što su biljna ili sinteticka vlakna
• ta vlakna imaju sposobnost upijanja i zadržavanja
  kolicine nafte cak 150 puta vece od njihove
  vlastite težine

19
Metode cišcenja

• In-situ paljenje je tehnika paljenja velikih
  kolicina nafte, s površine vode, a ovisi o mnogim
  ciniocima potencijalna toksicnost, udaljenost od
  zagadenog podrucja, rezultata oblaka dima,
  sastavu nafte, sudbini nespaljenih ostataka
• za ovu je tehniku potrebno da debljina izljeva
  bude 2-3 mm zbog efekta hladenja vjetrom i vodom
• zbog dima koji se producira mogu doprijeti kiše
  sa istim sastojcima i do 80 km udaljenosti, a
  poznat je i slucaj masovne evakuacije ljudi zbog
  istih razloga
• veliku opasnost predstavljaju ostaci paljenja
  koji truju bentoske vrste i ribe.

20
Metode cišcenja

• danas je najucinkovitija metoda biorazgradnje
• naime, nafta se kao i mnoge prirodne tvari
  razgraduje u jednostavnije sastojke kao što su
  ugljikov dioksid, voda i biomasa
• pod terminom biorazgradnje podrazumijevamo
  sposobnost razgradnje pod utjecajem biološkog
  djelovanja tu sposobnost ima cak 21 rod
  bakterija, 10 rodova gljivica i 5 rodova plijesni
• potpuna razgradnja dogada se ako mikroorganizam
  koristi ugljikovodike kao izvor energije i
  ugljika
• miješana zajednica mikroorganizama može
  razgraditi cak 97 sirove nafte, s tim da se
  najprije razgrade alifatski ugljikovodici, zatim
  heterociklicki te na kraju asfalteni
• mikroorganizmi uglavnom razgraduju kompleksne
  spojeve do jednostavnijih oblika, što je vrlo
  važno jer su kompleksni aromaticni spojevi
  postojaniji te duže ostaju u okolišu
• danas postoje posebno modificirani sojevi
  bakterija koji se nacjepljuju na necišcene
  površine
• ti sojevi u relativno kratkom vremenskom roku
  gotovo u potpunosti razgrade naftu (dodaju se i
  nutrijenti), a nakon toga ugibaju zbog
  pomanjkanja supstrata
• nažalost mnoge naftne kompanije ne rabe ovakve
  metode jer su skuplje (iako ucinkovitije od
  klasicnih metoda)

21
Odgovornost svih nas

• briga za oceane povezana je sa brigom i sviješcu
  potrebe ocuvanja cijele Zemlje možda baš zbog
  cinjenice i predodžbe da je toliko veliko i
  prostrano svjetsko more postalo je odlagalište
  svega što ne treba covjecanstvu

22
Odgovornost svih nas

• pri tome se zaboravlja da sve što u njega
  ispustimo, pohranimo ili bacimo ne odlazi nigdje
  nego ostaje (i vraca nam se u obliku bolesti i
  prirodnih katastrofa) na trecem kamencicu od
  sunca

23
Literatura

• 1. Mason, C. F. Oil. Biology of freshwater
  polution, 3rd edition 210-220.
• 2. Terek, B. (2000) Tokovi odlucivanja pri
  intervencijama kod iznenadnih naftnih onecišcenja
  mora. Hrvatske vode 3043-55.
• 3. Bilan, J. (1991) Tankeri onecišcuju Jadran.
  Priroda 3-442.
• 4. Horvat, N. (2001) Nafta i naftni derivati,
  seminarski rad, Zagreb.
• 5. Essert, S. (2001) Onecišcenje naftom,
  seminarski rad, Zagreb.
• 6. http//www.epa.gov/oilspill/freshwat.htm
  20.11.2005
• 7. http//www.eia.doe.gov/emeu/security/choke.html
  20.11.2005