IGGG

1
AutoCAD Map u svakodnevnim geodetskim poslovima
Mario Mader, dipl. ing. geod. Baldo Stancic,
dipl. ing. geod.
2
Uvod
GEOREFERENCIRANJE

• Definicija Georeferenciranje je pridruživanje
  geografskih koordinata ili pravokutnih koordinata
  u odredenoj kartografskoj projekciji pojedinim
  tockama odredenog objekta.
• Georeferenciranje u AutoCAD Map-u se može obaviti
  pomocu alata Map/Tools/Rubber Sheet.
• Postupak zapocinje zadavanjem parova koordinata
• Base point tocka (piksel) na rasteru
• Reference point ciljna koordinata (unošenjem
  preko komandne linije ili snapiranjem na
  unaprijed ucrtan vektorski element)
• Nakon zadavanja parova koordinata pritisnemo
  Enter, zatim u komandnoj liniji upišemo slovo s
  (Select), potvrdimo sa Enter, oznacimo rasterski
  predložak kojeg georeferenciramo te ponovno
  potvrdimo sa Enter.

Napomena Za neko ozbiljnije georeferenciranje
bilo bi poželjno koristiti AutoCAD Raster Design
koji ima Rubber Sheet alat sa nekim dodatnim
opcijama. Nešto bolji rezultati georeferenciranja
dobit ce se u MicroStation Descartes-u
(proizvodac tvrtka Bentley).
3
Deformirani list katastarskog plana M12000 -
isjecak
GEOREFERENCIRANJE
Napomena U ovom je primjeru deformacija lista
plana znatno uvecana kako bi bila uocljivija.
Velicine deformacija su inace mnogo manje.
4
Dimenzije kvadrata decimetarske mreže u prirodi
GEOREFERENCIRANJE
5
Teoretske dimenzije i pozicija kvadrata
decimetarske mreže (crveno)
GEOREFERENCIRANJE
6
Vektori pomaka
GEOREFERENCIRANJE
7
Vektori pomaka
GEOREFERENCIRANJE
Napomena Tocka (piksel) koju smo odabrali na
rasterskom predlošku pomice se na ciljne
koordinate, ali se isto tako pomice i okolina te
tocke (u ovisnosti o smjeru i iznosu vektora
pomaka).
8
Georeferencirani list katastarskog plana M12000
- isjecak
GEOREFERENCIRANJE
Napomena, Nakon georeferenciranja, sadržaj plana
je u prozoru AutoCAD-a u mjerilu 11 (iako negdje
na rubu lista plana i dalje piše M12000) što
znaci da sva mjerenja (dist, area...) koja na
njemu obavljamo daju odmah rezultate u prirodi!
9
Ucitan georeferencirani list katastarskog plana
VEKTORIZACIJA

• Nakon ucitavanja georeferenciranog rasterskog
  predloška, može se poceti sa postupkom
  vektorizacije (u ovom slucaju radi se o rucnoj
  ekranskoj vektorizaciji).

10
Precrtavanje sadržaja
VEKTORIZACIJA

• Precrtava se sadržaj katastarskog plana u
  odgovarajuce slojeve AutoCAD-a, sukladno
  specifikacijama za vektorizaciju katastarskih
  planova.
• Ne precrtava se sadržaj koji više ne vrijedi
  (poništene mede cestica, poništeni brojevi
  cestica...)

11
Vektorizirani digitalni katastarski plan
VEKTORIZACIJA

• Umjesto šrafura zgrada, raznih simbola i vecine
  ostalog tematskog sadržaja koriste se
  odgovarajuce šifre propisane spomenutim
  specifikacijama.
• Brojevi cestica, šifre nacina uporabe zemljišta
  te šifre vrste zgrada su atributni blokovi cija
  je struktura takoder definirana specifikacijama.

12
Specifikacije za vektorizaciju katastarskog plana
VEKTORIZACIJA

• Unutar svakog poligona koji predstavlja
  katastarsku cesticu mora biti samo jedan broj
  cestice.
• Unutar svakog poligona koji predstavlja dio
  cestice takoder mora biti samo jedna šifra nacina
  uporabe zemljišta ili vrste zgrade.

13
Specifikacije za vektorizaciju katastarskog plana
VEKTORIZACIJA

• Ne smije biti duplih linija!
• Hijerarhija linija 1_kc_medja gt 2_zg gt 3_uporaba
• npr. ukoliko je zgrada nekim svojim bridom tocno
  na medi, onda se tu ne crtaju dvije linije (za
  medu i za zgradu) vec samo jedna linija u sloju
  1_kc_medja koji je hijerarhijski viši od sloja
  2_zg.

14
Uvod
TOPOLOGIJA

• U svrhu rješavanja zadatka bit ce potrebno
  kreirati 3 topologije
• DijeloviCestica
• Poligoni zatvoreni linijama iz slojeva
  1_kc_medja, 2_zg i 3_uporaba, a za centroide
  odabrani atributni blokovi iz slojeva 2_zg_broj i
  3_uporaba_broj
• Rezultat dijelovi cestica u topološkom modelu sa
  centroidama koje izmedu ostalog sadrže podatak o
  površini pojedinog dijela cestice i njegovom
  nacinu uporabe (dvorište, vocnjak, oranica...),
  odnosno vrsti zgrade (kuca, garaža, škola...)
• Cestice
• Poligoni zatvoreni linijama iz slojeva
  1_kc_medja, a za centroide odabrani atributni
  blokovi iz slojeva 1_kc_broj
• Rezultat cijele cestice u topološkom modelu sa
  centroidama koje izmedu ostalog sadrže podatak o
  površini pojedine cijele cestice te njenom broju
• Preklopljeno
• Ova se topologija dobiva preklapanjem prethodne
  dvije
• Rezultat dijelovi cestica u topološkom modelu sa
  centroidama koje izmedu ostalog sadrže podatak o
  površini pojedinog dijela cestice i njegovom
  nacinu uporabe (dvorište, vocnjak, oranica...),
  odnosno vrsti zgrade (kuca, garaža, škola...) te
  broju cestice kojoj taj dio cestice pripada

15
Kreiranje topologije
TOPOLOGIJA

• Topologija se u AutoCAD Map-u kreira pomocu alata
  Create Topology iz padajuceg izbornika
  Map/Topology/Create...
• Prije samog zapocinjanja postupka potrebno je
  odluciti se za neki prazni sloj (npr. u ovom
  slucaju to bi mogao biti sloj 0) te se on
  postavi aktvinim.
• To je bitno iz razloga što se tijekom postupka
  kreiranja topologije u trenutno aktivnom sloju
  ucrtavaju markeri koji ukazuju na eventualne
  pogreške.
• Njihovo ucrtavanje na neki sloj koji sadrži
  podatke bi samo dovelo do nepotrebnih
  komplikacija.

16
Kreiranje topologije vrsta i naziv topologije
TOPOLOGIJA

• Postupak kreiranja topologije zapocinje odabirom
  vrste i naziva topologije.
• Kako su dijelovi katastarskih cestica zatvoreni
  poligoni, ovdje cemo za vrstu topologije odabrati
  Polygon.

17
Kreiranje topologije izbor linija
TOPOLOGIJA

• U sljedecem cemo koraku odabrati linije koje
  ulaze u kreiranje topologije. Možemo ih
  filtrirati navodeci sve slojeve u kojima su one
  sadržane. U slucaju kreiranja topologije
  DijeloviCestica sve linije koje mogu zatvarati
  pojedine dijelove katastarskih cestica nalaze se
  u slojevima 1_kc_medja, 2_zg i 3_uporaba.

Napomena Koristiti tipke Shift i Ctrl za odabir
više slojeva...
18
Kreiranje topologije izbor tocaka
TOPOLOGIJA

• Naredna dva koraka možemo preskociti buduci nam
  nisu bitna za kreiranje poligonalne topologije i
  rješavanje zadatka.
• Bitna su kod kreiranja topologije za tockaste
  podatke, tj. podatke koje želimo/možemo prikazati
  tockom (npr. stabla, ulicne svjetiljke...).

19
Kreiranje topologije izbor centroida
TOPOLOGIJA

• Potom biramo centroide koje ce nakon kreiranja
  topologije sadržavati sve bitne informacije o
  zatvorenom poligonu unutar kojeg se nalaze. U
  slucaju kreiranja topologije DijeloviCestica sve
  potrebne centroide nalaze se u slojevima
  2_zg_broj i 3_uporaba_broj.

Napomena Koristiti tipke Shift i Ctrl za odabir
više slojeva...
20
Kreiranje topologije kreiranje centroida koje
nedostaju (opcionalno)
TOPOLOGIJA

• Automatsko kreiranje centroida na mjestima na
  kojima one nedostaju nam ovdje ne odgovara, stoga
  ovaj korak takoder preskacemo. Ukoliko negdje
  nedostaje centroida potrebno je pogledati o kojem
  se nacinu uporabe zemljišta ili vrsti zgrade radi
  te rucno upisati odgovarajucu šifru.
• Mjesta na kojima centroide nedostaju detektirati
  cemo markerima.

21
Kreiranje topologije postavke markera
TOPOLOGIJA

• U posljednjem koraku definiramo postavke markera
  koji ce ukazivati na eventualne pogreške.
• Topologija nece moci biti kreirana dokle god se
  ne isprave sve pogreške.
• Ukoliko nema pogrešaka, pritiskom na tipku Finish
  bit ce kreirana topologija DijeloviCestica.

Napomena Precac do kreirane topologije nalazi se
u Task Pane prozoru kartica Map Explorer. Task
Pane ukljucujemo/iskljucujemo u padajucem
izborniku View/Task Pane...
22
Kreiranje topologije lociranje markera
TOPOLOGIJA

• Ukoliko pogreške postoje, topologija nece biti
  kreirana, a AutoCAD Map ce nas o tome
  obavijestiti porukom.
• Najjednostavniji nacin za lociranje markera u
  crtežu je pomocu alata Tools/Quick Select...

• Njime provjeravamo postoji li na sloju 0 (ukoliko
  smo taj sloj postavili aktivnim na pocetku
  postupka) marker koji ukazuje na pogrešku, koju
  zatim popravljamo, a marker brišemo.
• Navedeni alat koristimo sve dok se u komandnoj
  liniji AutoCAD Map-a ne pojavi poruka '0 item(s)
  selected' što znaci da na tom sloju ne postoji
  više niti jedan marker.

23
Kreiranje topologije - kontrola
TOPOLOGIJA

• Broj poligona broj centroida
• Do ukupnog broja poligona u topološkom modelu
  moguce je doci pomocu alata Map/Topology/Administr
  ation/Statistics...
• Do ukupnog broja centroida moguce je doci pomocu
  alata Tools/Quick Select... kojim se prebroje sve
  centroide u nekom željenom sloju.

Napomena Ponavljanjem opisanog postupka, ali uz
biranje drugih, odgovarajucih slojeva s linijama
i centroidama kreirat ce se i topologija Cestice.
24
Kreiranje topologije dodatak
TOPOLOGIJA

• Kreiranjem topologije stvara se Object Data
  tablica naziva TPMCNTR_ltime topologijegt, vezana
  za centroide, a sadrži sljedece atribute
• ID (jedinstveni identifikator poligona u
  topološkom modelu)
• AREA (površina tog poligona)
• PERIMETER (opseg poligona)
• LINKS_QTY (broj linija koje zatvaraju poligon)
• Pomocu alata Map/Object Data/Edit Object Data...
  te klikom na pojedinu centroidu moguce je
  pogledati vrijednosti navedenih atributa za
  poligon unutar kojeg se ta centroida nalazi u
  okviru pojedinog topološkog modela.
• Upravo zahvaljujuci toj tablici, moguce je
  jednostavnim topološkim upitom izbaciti u ASCII
  datoteku npr. popis površina svih poligona s
  pripadajucim njihovim identifikatorima...

25
Preklapanje topologija
TOPOLOGIJA

• Buduci da smo kreirali dvije topologije od kojih
  svaka sadrži dio nama bitnih podataka, potrebno
  je te dvije topologije preklopiti i napraviti
  trecu topologiju koja ce sadržavati sve nama
  bitne podatke (broj katastarske cestice, nacin
  uporabe zemljišta ili vrstu zgrade, površine svih
  dijelova od kojih je cestica sacinjena).
• Za to cemo iskoristiti alat Map/Topology/Overlay..
  .
• U prozoru koji se potom otvara odabiremo prvu
  topologiju preko koje želimo preklopiti drugu.
• U ovom našem slucaju je svejedno koja nam je
  topologija prva tj. source topologija, a koja
  druga tj. overlay toplogija.
• Opcenito gledajuci, s obzirom na to koju vrstu
  preklapanja odaberemo, nije svejedno!

Napomena U ovom je primjeru odabrana
DijeloviCestica kao source topologija, a Cestice
kao overlay topologija.
26
Preklapanje topologija vrsta preklapanja
TOPOLOGIJA

• Prvi korak kod preklapanja topologija jest odabir
  vrste preklapanja.
• Buduci da u našem slucaju obje topologije
  zauzimaju identican ravninski dio prostora, dobit
  cemo isti rezultat bilo da koristimo Intersect,
  Union ili Identity.
• Opcenito gledajuci nije svejedno koju vrstu
  preklapanja odaberemo, te je stoga potrebno
  pažljivo odabrati odgovarajucu.

27
Preklapanje topologija odabir overlay topologije
TOPOLOGIJA

• U narednom se koraku s padajuceg izbornika bira
  topologija kojom se želi preklopiti prva
  topologija.

28
Preklapanje topologija odabir izlazne topologije
TOPOLOGIJA

• Zatim se zadaje ime izlazne topologije koja ce
  nastati kao rezultat preklopa dvije postojece
  topologije.
• Takoder je potrebno odabrati unaprijed kreiran
  sloj na kojem ce se ucrtati poligoni i centroide
  nove topologije.

29
Preklapanje topologija izlazni atributi
TOPOLOGIJA

• Biraju se atributi koje želimo u novoj
  topologiji, te se daje ime Object data tablici
  vezanoj za centroide nove topologije.

30
Preklapanje topologija nove centroide
TOPOLOGIJA

• U posljednjem se koraku odabire vizualna
  prezentacija nove centroide (tocka ili npr. neki
  blok kojeg smo ranije kreirali, a koji ce se u
  tom slucaju pojaviti na ovom padajucem
  izborniku).
• Odaberemo li ovdje tocku ili nešto drugo nije
  toliko bitno.
• Bitno je samo znati da ce za tu centroidu biti
  vezana Object Data tablica sa svim podacima prve
  dvije topologije.

31
Preklapanje topologija
TOPOLOGIJA

• Pritiskom na tipku Finish bit ce kreirana
  topologija Preklopljeno.
• Unutar svakog poligona, na sloju kojeg smo
  odabrali, pojavit ce se nova centroida (u našem
  slucaju tocka).
• Pomocu alata Map/Object Data/Edit Object Data...
  te klikom na pojedinu novu centroidu moguce je,
  uz neke ostale, pronaci i sve tražene podatke na
  jednom mjestu.

Napomena Opisanim postupkom nastala je Object
Data tablica koja za svaki zatvoreni poligon tj.
za svaki dio katastarske cestice sadržava
informaciju o broju katastarske cestice kojoj taj
dio pripada, o površini tog dijela te nacinu
uporabe zemljišta, odnosno vrsti zgrade. U toj ce
tablici, za onaj dio katastarske cestice koji je
pod zgradom, podatak o nacinu uporabe zemljišta
biti NULL vrijednost, a za ostale ce dijelove
cestice podatak o vrsti zgrade biti NULL
vrijednost!
32
Vježba 1
TOPOLOGIJA

• Zahvaljujuci kreiranoj topologiji Preklopljeno
  ispisati cemo u ASCII datoteku popis svih
  dijelova katastarskih cestica.
• Taj ce popis, za svaki dio katastarske cestice,
  sadržavati podatke o broju katastarske cestice
  kojoj pojedini dio pripada, površini tog dijela,
  nacinu njegove uporabe ili vrsti zgrade (ako se
  radi o dijelu katastarske cestice koji je pod
  zgradom).
• Navedeni atributi u toj ce datoteci biti
  odijeljeni onim odjeljivacem koji je postavljen u
  Control panel/Regional and Language
  Options/Customize Regional Options/List separator
  1.
• U ovom je primjeru za odjeljivac korištena
  tocka-zarez ().

Napomena Nakon promjene List separatora,
potrebno je restartati AutoCAD Map kao bi on
prihvatio promjenu.

• 1 vrijedi za XP operativni sustav

33
Vježba 1
TOPOLOGIJA

• Map/Query/Define Topology Query...

• Prvu stvar koju postavljamo jest podrucje
  pretraživanja cijeli crtež.

34
Vježba 1
TOPOLOGIJA

• Kao vrstu upita odaberemo Report, a u njegovim
  postavkama tipkom Expression... biramo, a tipkom
  Add dodajemo na listu redom
• KC_BROJ broj katastarske cestice
• KULTURA nacin uporabe zemljišta
• VRSTA vrsta zgrade
• AREA površina
• Takoder pod Output File Name dajemo ime ASCII
  datoteci u koju ce se podaci ispisati.

35
Vježba 1
TOPOLOGIJA

• Na kraju pritiskom na tipku Execute Query
  obavljamo ispis podataka u datoteku.

36
Vježba 2
TOPOLOGIJA

• U ovoj cemo vježbi napraviti izvoz podataka u MS
  Access.
• Iako podatke iz AutoCAD Map-a možemo ubaciti u MS
  Access posredno, uvozom datoteke proizvedene u
  vježbi 1, istu stvar možemo napraviti i direktnim
  izvozom podataka iz AutoCAD Map-a.
• Prvi korak je kreiranje Access baze (mdb ili
  accdb datoteka) izvan AutoCAD Map-a.
• U ovom je primjeru kreirana datoteka baza.mdb.

Napomena Kreiranje nove Access baze podataka
nije nužno, podatke je moguce izvesti i u neku
postojecu mdb ili accdb datoteku.
37
Vježba 2
TOPOLOGIJA

• Iz AutoCAD Map-a cemo se s tom bazom povezati
  korištenjem alata Map/Database/Data
  Sources/Configure. Pritom se otvara prozor u
  kojem pod Data Source Name zadajemo naziv
  konekcije, npr. AutoCad-Access.
• U narednom prozoru pod Provider biramo Microsoft
  Jet 4.0 OLE DB Provider, a pod Connection
  odaberemo kreiranu bazu.
• Time su stvoreni minimalni preduvjeti za
  kreiranje konekcije.

38
Vježba 2
TOPOLOGIJA

• Zatim pod Map/Database/Data Sources/Attach
  odaberemo stvorenu konekciju nakon cega ona tj.
  baza postaje vidljiva u Task Pane prozoru
  (kartica Map Explorer).

39
Vježba 2
TOPOLOGIJA

• Sljedeci korak je konverzija podataka iz Object
  Data tablica u oblik pogodan za prebacivanje u
  vanjsku bazu podataka korištenjem alata
  Map/Tools/Convert Object Data to Database Links...

• Nakon definiranja svih potrebnih parametara
  prebacivanje podataka pocinje pritiskom na tipku
  Proceed.

40
Vježba 2
TOPOLOGIJA

• Otvorimo li Access datoteku baza.mdb možemo u
  njoj pronaci tablicu DijeloviKatastarskihCestica
  sa željenim podacima o dijelovima katastarskih
  cestica.

41
Vježba 2
TOPOLOGIJA

• Do ukupne površine svake pojedine cestice
  (zaokružene na m2) možemo doci jednostavnim SQL
  upitom

SELECT BrojKatastarskeCestice, Sum(Round(Povrsina,
0)) AS UkupnaPovrsina FROM DijeloviKatastarskihCes
tica GROUP BY BrojKatastarskeCestice
Napomena Ukupnu površinu katastarskih cestica
mogli smo izvesti i direktno iz AutoCAD Map-a, iz
topologije Cestice.
42
Vježba 3
TOPOLOGIJA

• U ovoj ce vježbi zadatak biti obojiti u žutu boju
  sve dijelove katastarskih cestica koji su npr.
  vocnjaci, tj. na kojima je šifra nacina uporabe
  zemljišta 103.
• Postupak pocinje isto kao i u vježbi 1
  Map/Query/Define Topology Query...
• Najprije se definiraju uvjeti pretraživanja...

Napomena Query Mode Draw!
43
Vježba 3
TOPOLOGIJA

• Uz uvjete pretraživanja potrebno je još postaviti
  što želimo uciniti sa rezultatom pretraživanja...
• Pritiskom na tipku Execute Query pokrecemo
  definirani upit.

Napomena Moguce je zadati više uvjeta
pretraživanja uz korištenje And-Or-Not operatora.
44
Vježba 3
TOPOLOGIJA
45
Vježba 4
TOPOLOGIJA

• U ovoj ce vježbi zadatak biti izdvojiti u novu
  dwg datoteku sve kuce (šifra vrste zgrade 101)
  vece od 100 m2.
• Najprije otvorimo novi prazni crtež u AutoCAD
  Map-u.
• Zatim na taj crtež zakacimo crtež (u ovom
  primjeru IGGG.dwg datoteku) u kojem smo ranije
  kreirali topologiju Preklopljeno.
• To cemo uciniti pomocu alata Map/Drawings/Define-M
  odify Drawing Set...

46
Vježba 4
TOPOLOGIJA

• Kako bi vidjeli sadržaj zakacenog crteža možemo
  upotrijebiti alat Map/Drawings/Quick View
  Drawings...
• Cijeli zakaceni crtež, koji je sada vidljiv u
  našem novom crtežu, je ustvari jedan ADEPREVIEW
  objekt iz kojeg se topološkim upitom mogu
  precrtati pojedini rezultati upita.

47
Vježba 4
TOPOLOGIJA

• Zatim je u zakacenom crtežu korištenjem alata
  Map/Topology/Administration/Load... potrebno
  ucitati topologiju Preklopljeno.

48
Vježba 4
TOPOLOGIJA

• Sljedeci korak je kreiranje topološkog upita koje
  pocinje alatom Map/Query/Define Topology Query...
• Nakon zadavanja upita, pokrecemo ga pritiskom na
  tipku Execute Query.
• Zakaceni crtež nakon toga slobodno otkacimo u
  prozoru Map/Drawings/Define-Modify Drawing Set
  pomocu gumba Detach.

Napomena Query Mode Draw!
49
Kako poceti...?
ZADATAK

• Najprije preuzimate pripremljenu datoteku
  dkp.dwg.
• U njoj u sloju 7_podjela_2000 crtate kvadrat
  dimenzija 200m x 200m (jer cete vektorizirati
  sadržaj jednog decimetarskog kvadrata
  katastarskog plana mjerila 12000), tako da
  koordinate njegovog donjeg lijevog ugla budu
  5580200.45, 5077350.55.
• Zatim na sustavu za E-ucenje, sa linka Rasterski
  predložak, preuzimate resterski predložak
  (NAPOMENA rasterski predložak je za sve razlicit
  i prilikom preuzimanja morate osobno biti
  prijavljeni na sustav za E-ucenje!!!).
• Taj rasterski predložak ucitavate u dkp.dwg na
  sloj 9_Suma_Striborova_01 tako da po dimenzijama
  i položajem bude što bliže nacrtanom kvadratu.
• Zatim slijedi postupak georeferenciranja prema
  uputama s pocetka prezentacije, a nakon toga
  slijedi vektorizacija.

50
Kako poceti...?
ZADATAK

• Buduci se radi o školskom primjeru vektorizacije,
  usvojit cemo neke konvencije
• Sve cestice zatvarate na rubovima nacrtanog
  kvadrata.
• Svim cesticama (pretežno rubnim) kod kojih se ne
  vide brojevi cestica upisujete brojeve redom
  9999/1, 9999/2, 9999/3 itd.
• Ukoliko nemate barem 5 zgrada, sami ih negdje
  izmislite.
• Ukoliko nemate barem 5 cestica sa 2 ili više
  nacina uporabe zemljišta, sami izmislite granice
  nacina uporabe.
• Šifre za vrste zgrade stavljate proizvoljno, ali
  prema specifikacijama za vektorizaciju
  katastarskog plana (ne stavljati šifre koje ne
  postoje!).
• Šifre za nacin uporabe zemljišta stavljate
  proizvoljno, ali prema specifikacijama za
  vektorizaciju katastarskog plana (ne stavljati
  šifre koje ne postoje!).
• Nakon vektorizacije slijedi kreiranje topologije
  i topološki upiti prema uputama iz prezentacije.

51
Zadaci i predložena dinamika njihovog obavljanja
ZADATAK

• 1. tjedan
• Preuzimanje datoteke dkp.dwg sa pripremljenim
  slojevima i atributnim blokovima
• Georeferenciranje i vektorizacija isjecka lista
  katastarskog plana
• 2. tjedan
• Pripremanje crteža za njegovo prevodenje u
  topološki model
• Kreiranje topologije
• 3. tjedan
• Izvodenje topoloških upita objašnjenih kroz
  vježbe 1-4
• 4. tjedan
• Predaja zadataka
• 5. tjedan
• Kolokvij

52
Predaje se...
ZADATAK

• Predaje se jedna ZIP ili RAR arhiva naziva
  username.zip ili username.rar na sustavu za
  E-ucenje. Krajnji rok za predaju arhive je onaj
  trenutak (dan, sat, minuta, sekunda...) do kojeg
  ce biti omoguceno postavljanje (upload) datoteke.
  Arhiva mora sadržavati sljedece datoteke
• dkp.dwg - DWG datoteka (pohranjena kao verzija
  AutoCAD 2000 Drawing) sa vektoriziranim sadržajem
  isjecka lista katastarskog plana.
• popis.txt - ASCII datoteka proizvedena u vježbi
  1.
• baza.mdb - MDB datoteka proizvedena u vježbi 2.
• topoUpit1.dwg - DWG datoteka (pohranjena kao
  verzija AutoCAD 2000 Drawing) samo sa šrafurama
  proizvedenim u vježbi 3 (upit je proizvoljan).
• topoUpit1.txt - ASCII datoteka sa kratkim opisom
  upita.
• topoUpit2.dwg - DWG datoteka (pohranjena kao
  verzija AutoCAD 2000 Drawing) proizvedena u
  vježbi 4 (upit je proizvoljan).
• topoUpit2.txt - ASCII datoteka sa kratkim opisom
  upita.

53

• Na sva dodatna pitanja van termina vježbi
  odgovaramo putem poruka na sustavu za E-ucenje
• Mario Mader http//e-ucenje.geof.hr/message/disc
  ussion.php?id340
• Baldo Stancic http//e-ucenje.geof.hr/message/di
  scussion.php?id15