Metodologija izrade nastavnih programa

1
Metodologija izrade nastavnih programa

• Dr. Muriz Hadžikadunic, red.prof.

2
1. Uvod

• Bitna pretpostavka svakog uspješnog nastavnog
  procesa jeste njegova prethodna osmišljenost i
  pripremljenost.
• Planiranje i programiranje nastavnog rada, koje
  podrazumijeva sveukupno pripremanje nastavnika za
  realizaciju programskih zadataka u nastavi
  tjelesnog i zdravstvenog odgoja je zakonska
  obaveza svakog nastavnika.
• Planiranje i programiranje je dio njegove radne
  obaveze koja se i strucno i materijalno
  valorizuje.

3

• Programiranje je specifican intelektualno
  stvaralacki cin koji se temelji na nastavnikovim
  teorijskim znanjima i iskustvima prethodne
  prakse.
• Strucna osposobljenost nastavnika je znacajan
  cinilac uspješnog planiranja.
• Temeljito osmišljavanje sadržaja (tjelesnih
  vježbi i kretanja) i predvidanje
  didakticko-metodickih okvira u kojima ce se dati
  sadržaj realizovati, nužno pretpostavljaju,
  poznavanje ciljeva i zadataka koji se imaju
  ostvariti, mogucih sadržaja sa obzirom na
  mogucnosti ucenika, prostornih i materijalnih
  mogucnosti škole, metoda i oblika rada sa obzirom
  na uzrasne karakteristike ucenika i licne
  mogucnosti samog nastavnika.

4

• Jednom artikulisani planovi nisu nepromjenjivi.
  Oni se afirmišu kroz praksu i mijenjaju u skladu
  sa iskustvom prakse.
• U svakom slijedecem planiranju nastavnik se
  oslanja na koncepcijske osnove starog plana
  dogradujuci ga na osnovu iskustva. Samo tako
  planiranje nece biti formalno i samo sebi cilj.
• U pristupu oformljenja svakog novog plana
  nastavnik polazi od nekih koncepcijskih osnova i
  principa planiranja.

5
2. Osnove i principi planiranja i programiranja
u nastavi tjelesnog i zdravstvenog odgoja

• Oformljenje plana nastavnog rada uslovljeno je
  nizom prethodnih pretpostavki koje cine osnovu
  planiranja.
• Kao prvo, polazi se od nastavnog programa
  tjelesnog i zdravstvenog odgoja za odredeni
  razred i od cilja i zadataka utvrdenih u njemu,
  koji se moraju temeljito prouciti.
• Slijedeca pretpostavka planiranja, programiranja
  jeste poznavanje vremenskih okvira i materijalnih
  uslova za realizaciju programskih zadataka.
• Planiranje, programiranje je uslovljeno ukupnim
  godišnjim fondom casova u predmetu redovne
  nastave i drugim vidovima vannastavnog rada, a
  koje odreduje nastavni plan.

6

• Kod planiranja se mora uzeti u obzir i
  materijalna osnova za izvodenje nastave. Ona
  bitno utice na mogucnosti planiranja nekih
  sadržaja i primjenjenih nacina rada.
• Specificnosti uzrasta (uzrasne karakteristike),
  broj ucenika u odjeljenju, njihove motoricke
  sposobnosti i prethodna uvježbanost važni su
  elementi planiranja, programiranja.
• Da bi bi planiranje, programiranje bilo što
  uspješnije i da bi doprinosilo efikasnosti
  nastavnog rada, svi oni koji se njime bave,
  trebaju da se pridržavaju nekih opštih nacela,
  principa. Samo tako ce pristup planiranju,
  programiranju biti jedinstven bez obzira ko i
  gdje planiranje, programiranje vrši.

7
3. Definicija planiranja, programiranja

• (J. Reljic), Planirati znaci predvidjeti sredstva
  i metode za realizaciju odredenih zadataka u
  odredenim vremenskim segmentima. Planiranje
  zadatka i sadržaja nastave mora biti konkretno
  aplicirano za svaku školu, razred i ucenika.
• (Markovic), Programiranje je meduzavisni skup
  metodoloških i metodickih operacija utvrdivanja,
  cilja transformacijskih procesa, razlicitih
  stanja subjekta, faktora ogranicenja i modaliteta
  rada, kao i nacina realizacije i kontrole rada.

8
4. Struktura programiranja

• (Findak), struktura programiranja se dijeli u
  cetiri etape
• Eksplicitno definiranje cilja programa,
• Odredivanje sadržaja programa,
• Programiranje procesa vježbanja,
• Pracenje, provjeravanje, analiza dobijenih
  saznanja o efikasnosti programa.

9
5. Kriterij za programiranje

1. Procjena inicijalnog stanja, tj. procjena
   odredenih dimenzija psihosomatskog statusa,
   konativnih i kognitivnih sposobnosti ucenika, i
   podatci o zdravstvenom stanju ucenika. Procjena
   fonda motorickih informacija i motorickih
   dostignuca.
2. Postavljanje zadataka nastave tjelesnog odgoja,
   tj. na osnovu procjene inicijalnog stanja,
   nastavnik za svaki razred definira zadatke u
   skladu sa generalnim ciljem i zadacima nastave
   tjelesnog odgoja.

10

• Izbor sadržaja u nastavi, tj. na osnovu
  definiranih zadataka biraju se sadržaji u nastavi
  i metode rada na osnovu fonda sati, poznavanju
  vrijednosti razlicitih kinezioloških aktivnosti,
  na osnovu materijlanih uslova, na osnovu
  klimatskih uslova.
• Pracenje i provjeravanje efikasnosti nastave, tj.
  provjeravanjem finalnih efekata tjelesnog
  vježbanja putem pouzdanih mjernih instrumenata.

11
6. Faktori programiranja

• Prilikom programiranja treba maksimalno poštovati
  tz. unutrašnje i vanjske faktore koji u manjoj
  ili vecoj mjeri uticu na izradu i ostvarivanje
  programa.
• Kada je rijec o unutrašnjim faktorima, treba
  voditi racuna o zakonitostima razvoja i usvajanja
  motorickih znanja.
• Pod vanjskim faktorima se podrazumijeva izrada i
  ostvarenje programa, koji najviše zavise od
  raspoloživog vremena za vježbanje i materijalnih
  uvjeta rada.

12
7. Principi programiranja

1. Princip uspješnosti, podrazumijeva da program
   treba izraditi tako da osigura najbolje
   ispunjavanje ciljeva i zadataka tjelesnog i
   zdravstvenog odgoja.
2. Princip primjerenosti, podrazumijeva izradu
   programa koji poštuje aktuelno stanje i
   sposobnosti ucenika.
3. Princip realnosti, podrazumijeva izradu programa
   koji je uskladen sa autenticnim potrebama ucenika
   i stvarnim materijalnim uslovima rada.
4. Princip fleksibilnosti, podrazumijeva izradu
   programa koji se tokom realizacije može mijenjati
   shodno zahtjevima koji proizlaze iz rezultata
   dobijenih tranzitivnim provjeravanjem.

13

• Princip jednostavnosti, podrazumijeva izradu
  programa koji se može brzo i lako izraditi, a
  takoder, koji može da pretrpi odredene
  intervencije tokom realizacije.

14
8. Faze programiranja

• Dijagnosticka faza, sprovodi se na pocetku
  školske godine. U ovoj fazi utvrduje se dijagnoza
  aktuelnog stanja antropološkog statusa svakog
  ucenika.
• Analiticko prognosticka faza, sprovodi se sa
  ciljem analize rezultata koji su dobijeni
  prilikom dijagnosticiranja stanja svakog ucenika
  radi prognoziranja daljeg rada.
• Sinteticko programerska faza, provodi se nakon
  detaljne analize inicijalnog stanja svakog
  ucenika i realne prognoze sa ciljem izrade
  programa za svakog ucenika posebno.
• Verifikacijsko valorizacijska faza, provodi se
  tokom realizacije programa. Ova faza se provodi
  tokom cijele školske godine, s ciljem uvida u
  realizaciju programa i da se program po potrebi
  dopunjava ili mijenja.

15
9. Prva faza programiranja

• Prvu fazu programiranja cini eksciplitno
  definiranje cilja programa. Ova faza
  programiranja je jedna od najvažnijih operacija u
  metodologiji programiranja, jer sam program znaci
  operacionalizaciju tog cilja ili tih ciljeva.
• Da bi smo cilj programa definirali potrebno je u
  obzir uzeti
• Spol ucenika
• Zdravstveno stanje ucenika
• Rezultate završnog (finalnog) provjeravanja

16
10. Druga faza programiranja

• Drugi uslov programiranja, odnosno drugu fazu
  programiranja cini izbor sadržaja (nastavnih
  cjelina i nastavnih tema), izbor sadržaja,
  podjelu sadržaja.
• Da bi smo to mogli odrediti potrebno je
• Utvrditi godišnji fond sati nastave ( 2 sata x 35
  nedjeljno 70 sati godišnje)
• Obaviti inicijalno provjeravanje ( 6 sati 6
  sati na kraju godine, ostaje na raspolaganju 58
  sati.
• Potom treba godišnji fond sati pomnožiti sa
  brojem nastavnih tema koje se pojavljuju u
  glavnom dijelu sata
• Nakon toga, treba utvrditi koliko iznosi
  prosjecan broj ponavljanja svake nastavne teme
  (kada podijlimo ukupan broj frekvencija sa
  ukupnim brojem, programom predvidenih nastavnih
  tema.

17
Sastavljanje nastavnih jedinica predstavlja
visoko stvaralacki posao. Da bismo to postigli
moramo imati na umu slijedece

• Pri sastavljanju nastavnih jedinica treba voditi
  racuna o njihovom pozitivnom uticaju, posebno na
  osnovu rezultata inicijalnog provjeravanja.
• Prilikom sastavljanja nastavnih jedinica trebamo
  osigurati postupnost u radu.
• Nastavne jedinice treba sastavljati od onih
  nastavnih tema koje osiguravaju svestran uticaj
  tjelesnog vježbanja na organizam ucenika, i to na
  svakom satu.

18

• Pri sastavljanju nastavnih jedinica mora se
  voditi racuna o njihovoj raznovrsnosti, da
  ucenicima budu zanimljivije i da ih motivišu za
  rad.
• Pri sastavljanju nastavnih jedinica potrebno je
  voditi racuna o materijalnim i klimatskim
  uvjetima rada u kojima se škola nalazi.

19
11. Treca faza programiranja

• Na osnovu prve dvije faze programiranja dobili
  smo definirane ciljeve i zadatke programa,
  sistematizirane nastavne cjeline, nastavne teme i
  nastavne jedinice, poslije cega možemo
  pristupiti programiranju procesa tjelesnog
  vježbanja ili trecu fazu programiranja.

20

• Ova etapa programiranja podrazumijeva odredivanje
  volumena opterecenja (doziranje, podjelu i
  kontrolu opterecenja) i utvrdivanje uvjeta u
  kojima ce se programirani proces tjelesnog
  vježbanja ostvarivati, odnosno organizaciju tog
  procesa (metodicko organizacijske oblike rada,
  metode rada, metodicke postupke i drugo).
• Za uspješnu realizaciju nastavnog procesa moramo
  voditi racuna o izboru primjerenih sadržaja, kao
  i o odredivanju primjerenog opterecenja.

21

• Izbor primjerenih sadržaja i optimalnog
  opterecenja tokom procesa tjelesnog vježbanja
  obezbijeduje dosta jak uticaj na promjene
  funkcija organizma kao i stvaranje uvjeta za
  adaptacione promjene u organizmu.
• Sa kojim cemo intenzitetom i volumenom
  opterecenja poceti zavisi od cilja koji se
  programom želi ostvariti, kao i o aktualnom
  stanju antropološkog statusa.

22

• Da bi se tokom tjelesnog vježbanja osigurali
  adaptacioni procesi, moramo osigurati primjerene
  podražaje njihovim postupnim, odnosno
  progresivno - diskontinuiranim opterecenjem, jer
  kod covjeka ne postoji samo potreba za radom vec
  i za odmorom.
• Programirano vježbanje treba da osigura takav
  proces vježbanja za vrijeme kojeg ce znacaj i
  velicina primjenjenih opterecenja biti usaglašena
  sa stepenom adaptacionih sposobnosti svakog
  ucenika.

23

• Programirano vježbanje takoder treba da osigura
  primjerene sadržaje pomocu kojih cemo osigurati i
  postici (uz primjenu primjerenih opterecenja) ne
  samo željene nego i potrebne reakcije organizma
  na primjenjena opterecenja u cilju ocuvanja ili
  povecavanja sposobnosti prilagodavanja na ista
  ili slicna opterecenja.
• Primjena primjerenog volumena opterecenja najviše
  zavisi od nastavnika, jer je on zadužen za
  organizaciju nastavnog procesa. Uspješnost
  nastavnog procesa zavisi i o kvalitetu i
  kvantitetu sata tjelesnog i zdravstvenog odgoja.
  Ako se na satu želi dozirati i postici primjereno
  opterecenje, jedan od osnovnih uvjeta je dobra
  priprema i realizacija sata.

24

• To opterecenje treba biti usaglašeno sa
  sposobnostima i potrebama svakog pojedinog
  ucenika, što je temeljni uvjet za
  individualizaciju nastavnog procesa i savremenu
  realizaciju cjelokupne nastave tjelesnog i
  zdravstvenog odgoja.
• Veoma znacajno pitanje nastavnog procesa je
  kontrola o efektima doziranja i distribucije
  volumena opterecenja na antropološki status
  ucenika. Kontrola efekata jedan je od bitnih
  faktora ne samo ove faze programiranja nego
  cjelokupnog procesa programiranja.

25

• Organizacija nastavnog procesa vrlo je važna
  djelatnost nastavnika, ne samo sa stanovišta
  doziranja volumena opterecenja, nego i za
  cjelokupan uspjeh u radu. Nastavnik je potpuno
  samostalan, u izboru metoda rada, u izboru
  metodickih postupaka. Osnovni kriterij za izbor
  metodickih organizacijskih oblika rada, metoda
  rada i metodickih postupaka trebaju biti
• Cilj programa odnosno sata za koji se nastavnik
  priprema,
• Aktuelno stanje ucenika,
• Materijalni uvjeti rada.

26

1. Prvo treba poceti od operativnog cilja programa,
   odnosno sata tjelesnog i zdravstvenog odgoja za
   koji se nastavnik priprema, jer pojedini
   metodicki organizacijski oblici rada ili metode
   rada nisu podjednako prikladni za uspješnu
   realizaciju svih sadržaja.
2. Drugo, treba uzeti aktuelno stanje ucenika, kao
   daljnji važan kriterij tj. nastavnik treba da se
   odluci za one metode rada za koje se zna ili
   pretpostavlja da najviše odgovaraju pojedinim
   ucenicima ili homogeniziranim skupinama.

27

1. Trece, za izbor metodickih organizacijskih oblika
   rada, metoda rada ili metodickih postupaka treba
   uzeti u obzir i materijalne uvjete rada (prostor,
   oprema, sredstva), zatim raspoloživo vrijeme i
   licne mogucnosti, tj. spremnost svakog nastavnika
   da sve materijalne uvjete iskoristi na najbolji
   moguci nacin.

28
12. Cetvrta faza programiranja

• Cetvrtu fazu programiranja cini rad na pracenju,
  provjeravanju i analiziranju o toku i efektima
  tjelesnog vježbanja programa.
• Zato je potrebno stalno provoditi pracenje
  (tranzitivnim provjeravanjem), kako bi se
  utvrdilo da li je došlo do promijena odredenih
  osobina, sposobnosti, motorickih znanja i
  dostignuca u cilju utvrdivanja ciljanih efekata
  i, ako je potrebno, izvršiti korekciju programa,
  da bi se program realizovao u optimalnim
  uvjetima.

29

• Pratiti i provjeravati efikasnost programa možemo
  na osnovu uporedivanja kriterija, odnosno normi
  koje smo utvrdili za pojedine osobine,
  sposobnosti, motoricka znanja i motoricka
  dostignuca na pocetku školske godine.
• Norme se utvrduju u svakoj školi posebno. Ako su
  norme u nekoj školi za neki razred mnogo manje od
  prosjecnih vrijednosti, npr. u opcini, kantonu
  ili na nivou države, tada vece vrijednosti mogu
  biti korektor (vece norme se uzimaju kao ciljevi
  koje se trebaju postupno ostvarivati s ucenicima
  uz pomoc izradenih programa rada).

30

• Pracenje stanja antropoloških obilježja trebaju
  se provoditi tokom cijele školske godine putem
  periodicnih ili tranzitivnih provjeravanja. Ta
  provjeravanja provode se u takvim vremenskim
  razmacima za koje se pretpostavlja da su u
  normalnim uvjetima dovoljni da ostvare promijene
  stanja u pojedinim antropološkim dimenzijama.
• Koliko ce se puta tranzitivno provjeravanje
  izvoditi, odlucuje sam nastavnik. Motoricka
  znanja, odnosno motoricka dostignuca treba
  takoder provjeravati tokom cijele školske godine.
  Najbolje je da ih provjeravamo periodicno,
  odnosno nakon svake obradene nastavne cjeline.
  Tokom školske godine tranzitivnim provjeravanjem
  trebalo bi obuhvatiti sve programom predvidene
  nastavne cjeline.

31

• Proces pracenja i provjeravanja programa sastoji
  se u izboru, provodenju i razvijanju takvih
  kontrolnih postupaka pomocu kojih cemo provjeriti
  jesu li ucenici ostvarili postavljene ciljeve i
  zadatke programa, koji uz tranzitivno i finalno
  provjeravanje cini sastavni dio ove etape
  programiranja.
• Naime, rezultati finalnog provjeravanja nisu nam
  potrebni i korisni samo za objektivno
  sagledavanje ukupnih efekata rada u tekucoj
  školskoj godini vec i kao orijentacijske
  vrijednosti u odredivanju cilja programiranja u
  iducoj školskoj godini. Stalno pracenje i
  provjeravanje programa potrebno je u cilju
  dobivanja bitnih informacija, ne samo o efektima
  programa, nego i o njihovim ciljevima. O efektima
  programa potrebno je obavijestiti sve sudionike
  nastavnog procesa.

32

• Prednosti ovog nacina programiranja proizlaze
  zbog toga što ovaj nacin programiranja omogucava
  da se globalni, operativni i izvedbeni programi
  mogu modelirati na razlicite nacine (s obzirom na
  stvarne potrebe svakog ucenika u procesu
  uvježbavanja, s obzirom na stvarne materijalne
  uvjete rada, stepen obrazovanja i nivoa znanja
  strucnih kadrova).
• On istovremeno omogucava kontinuitet u radu,
  sistematsko rasporedivanje programskih sadržaja
  tokom cijele školske godine, sprecava
  improvizaciju u nastavi, stvaranje uvjeta za
  stvaralacki rad i pedagoško djelovanje
  nastavnika, kao i niz drugih prednosti.

33
PRIMJER GLOBALNOG PLANA I PROGRAMA
Broj nastavnih cjelina Opis sadržaja Broj nastavnih sati
1. Upoznavanje sa godišnjim programom rada 1
2. Inicijalno stanje tjelesni razvoj, motoricke sposobnosti 6
3. Rad na poboljšanju opceg zdravstvenog stanja i razvoju motorickih sposobnosti 8
4. Atletika 9
5. Sportska gimnastika 9
6. Ritmicko-sportska, korektivna gimnastika 9
7. Odbojka 9
8. Košarka 9
9. Snimanje stanja tjelesnog razvoja, sposobnosti i usvojenosti motorickog znanja 6
10. Rad u homogeniziranim skupinama 4
Ukupno sati Ukupno sati 70
34
Globalni plan tjelesnog i zdravstvenog odgoja
(model za IV razred)
Sedmicni fond sati 2
Fond sati za godinu 70
Ukupan broj nastavnih cjelina 10
Ukupan broj nastavnih tema 70
Broj frekvencija nastavnih tema 159
Broj frekvencija za homogenizirane skupine 20
Ukupan broj frekvencija 179
35
PLAN I PROGRAM TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA PO
CIKLUSIMA MODEL ZA IV RAZRED
Nastavna cjelina Broj nastavnih tema Sadržaj nastavnih jedinica za glavni "A" dio sata Broj frekvencija
1 1 Upoznavanje sa godišnjim programom rada redovne nastave, vannastavnih aktivnosti, takmicenjima, obavezama, dužnostima, ciljevima i zadacima 1
2 2 3 4 5 6 7 Inicijalno stanje tjelesnog razvoja i motorickih sposobnosti Baterija eurofit testova 1
36
3 8 9 10 11 12 13 14 15 Rad na opce zdravstvenom stanju i razvoju motorickih sposobnosti Kompleksi aerobnih vježbi sa i bez rekvizita Razvoj motorickih sposobnosti fleksibilnost Razvoj motorickih sposobnosti snaga, brzina Razvoj motorickih sposobnosti spretnost Razvoj motorickih sposobnosti ravnoteža Razvoj motorickih sposobnosti-preciznost Razvoj motorickih sposobnosti- izdržljivost Poligon razvoja motorickih sposobnosti 4 3 3 3 3 3 3 1
37
4 16 17 18 19 20 21 22 23 24 Atletika Tehnika trcanja Niski start Skok u dalj iz zaleta Skok u vis škare stredl Niske prepone Tehnika bacanja kuglesa lopticom Atletski poligon Provjeravanje usvojenosti motorickih znanja Provjeravanje motorickih sposobnosti 3 3 2 2 2 2 1 1 1
38
5 25 26 27 28 29 30 31 32 33 Sportska gimnastika Akrobatika - kolut naprijed Akrobatika kolut nazad Stav o šakama stoj na rukama Premet strance premet sa uporom Preskok zgrcka Preskok raznoška Osnovni elementi na gredi Gimnasticki poligon provjera Gimnasticki poligon provjera 4 3 4 4 4 4 4 1 1
39
6 34 35 36 37 38 39 40 41 42 Ritmicko sportska i korektivna gimnastika A Tehnika rada sa loptom djevojcice B Kompleksi vježbi sa medicinkama- djecaci A Tehnika rada sa obrucem djevojcice B Kompleks vježbi na ripstolu djecaci A Tehnika rada sa vijacom djevojcice B Razvoj eksplozivne snage sa vijacama djec. A Tehnika rada sa cunjevima djevojcice B Preciznost kuglanje djecaci A Tehnika rada sa trakom djevojcice B Poligon spretnosti 1 djecaci A Kratki sastavi sa loptom uz muziku djevoj. B Tehnika vodjenja lopte nogomet djec. A Kratki sastavi sa obrucem uz muziku djevoj. B Tehnika dodavanja nogomet djecaci A Kratki sastavi sa trakom uz muziku djevoj. B Poligon spretnosti 2. djecaci A Kratki sastavi sa vijacom uz muzikudjevoj. B poligon spretnosti 3 djecaci 4 4 4 4 4 3 3 3 3
40
7 43 44 45 46 47 48 49 50 51 Odbojka Gornje odbijanje lopte u mjestu prstima Donje odbijanje lopte cekic- u mjestu Odbijanje lopte sa valjanjem Donji školski servis Kombinacija gornje. donje odbijanje u kretanju Kombinacija donje, gornje odbijanje u kretanju Provjeravanje usvojenosti motorickog znanja Provjeravanje usvojenosti motorickog znanja iz ciklusa odbojka Provjeravanje usvojenosti motorickog znanja iz ciklusa odbojka 4 4 2 3 4 4 1 1 1
8 52 53 54 55 56 57 58 59 60 Košarka Košarkaško vodjenje lopte u mjestu Dodavanje lopte u košarci u mjestu u visini grudi, o tlo, iznad glave Dodavanje lopte u košarci u kretanju Tehnika šut skoka iz mjesta Kombinacija vodenja i dodavanja u košarci Kombinacija dodavanja vodenja i šut skoka u košarci Košarkaški poligon 1 Košarkaški poligon 2 Provjeravanje usvojenosti motorickog znanja u košarci 3 3 3 2 3 3 1 1 1
41
9 61 62 63 64 65 66 Snimanje stanja tjelesnog razvoja i motorickih sposobnosti Baterija eurofit testova Baterija eurofit testova Baterija eurofit testova Baterija eurofit testova Baterija eurofit testova Baterija eurofit testova 2 2 2 2 1 1
10 67 68 69 70 Rad u homogeniziranim grupama Rad u homogeniziranim grupama Rad u homogeniziranim grupama Rad u homogeniziranim grupama 2 2 1 1