ORGANSKI UVJETOVANI DU

1
ORGANSKI UVJETOVANI DUŠEVNI POREMECAJI
2
ORGANSKI UVJETOVANI DUŠEVNI POREMECAJI

• Uvijek su posljedica prolaznih ili trajnih
  disfunkcija mozga
• Njihova osnovna osobina je
• poremecaj svijesti ili poremecaj
• ponašanja
• Obojeni su licnošcu oboljelog

3
ORGANSKI VS. SIMPTOMATSKI

• Organski psihicki poremecaji u užem smislu
  patološki proces je smješten u mozgu.
• Simptomatski psihicki poremecaji mozak je
  sekundarno zahvacen metabolickim poremecajem
  primarno smještenim drugdje u tijelu.

4
PODJELA PREMA KLINICKOJ SLICI

• Delirij i demencija globalno oštecenje
  kognitivnih funkcija
• Amnesticki sindrom i organske halucinoze
  selektivna redukcija kognitivnih funkcija
• Organska sumanutost i organski afektivni sindrom
  nalik funkcionalnoj psihozi
• Organski poremecaji licnosti psihopatološke
  promjene u obilježjima licnosti
• Poremecaji prouzroceni uzimanjem ili naglim
  prestankom uzimanja toksicnih tvari
• Sindrom organske anksioznosti, organski
  disocijativni sindrom, postkomocijski sidrom i
  postinfekcijski sindrom.

5
PREDISPONIRAJUCI CIMBENICI

• Manje vrijedan SŽS zbog
• -  smanjenog broja neurona,
• -  oštecenja mijelinskih ovojnica,
• -  oštecenja cerebralne cirkulacije,
• -  oštecenja cerebralnog metabolizma,
• -  usporene cerebralne elektricne
• aktivnosti,
• -  slaboumnosti.

6
LOKALIZACIJA PATOLOŠKOG PROCESA

• Talamus preosjetljivost na osjete, poremecaj
  svijesti, talamicka demencija, psihoticna stanja.
• Frontalni mnesticke disfunkcije, površni afekt,
  morija, nemogucnost odgadanja reakcija.
• Temporalni poremecaji memorije, nominalna
  disfazija, formalni poremecaj mišljenja.
• Parijetalni agnozija, apraksija, nominalna
  disfazija, disleksija, diskaklkulija, poremecaj
  sheme tijela.
• Parijetalni nedominantni apraksija, poremecaj
  pažnje.
• Okcipitalni režanj vidna agnozija, mikropsije,
  makropsije, v. halucinacije, kortikalno sljepilo.

7
DELIRIJI

• Delirij je akutna nespecificna psihoza, organski
  uvjetovana funkcionalnim poremecajem u SŽS-u.
• Karakterizira ga
• - fluktuirajuci poremecaj svijesti,
• - poremecaj poercepcije,
• - formalni poremecaj mišljenja (inkoherentno)
• - poremecaj ciklusa budnost-spavanje,
• - halucinacije,
• - poremecaj vegetativnih funkcija,
• - poremecaj posihomotorike (nemir),
• - poremecaj orijentacije i pamcenja.

8
SINONIMI ZA DELIRIJ

• Akutni moždani sindrom (Akutni Brain-sindrom)
• Akutno smeteno stanje
• Toksicna psihoza
• Metabolicka enccefalopatija
• Akutni egzogeni reakcijski tip po Bonhoefferu

9
ETIOLOGIJA

• Metabolicki poremecaj metabolizma mozga
  (hipoksija, hipoglikemija, deficit vitamina B).
• Uzimanje ili prestanak uzimanja psihoakt. tvari.
• Traumatski ozljeda SŽS-a
• Upale intrakranijalnih struktura (encefalitisi,
  meningitisi, apscesi, encefalopatije, AIDS)
• Somatske bolesti tireotoksikoza, uremija,
  kronicne kardiopatije, kron. plucne i zar. bol.
• Cerebrovaskularne bolesti CVI (ishem., hemor.)
• Primarni i metastatski tumori mozga.
• Epilepsija postiktalno smeteno stanje.
• Plucna, renalna, hepatalna insuficijencija.

10
UZROCI DELIRIJA PREMA DOBI

• Djetinjstvo febrilna stanja, intoksikacije,
  traume glave, epilepsije.
• Adolescencija traume glave, infekcije,
  intoksikacije ili apstinencijski sindromi,
  postoperativna stanja, anemije.
• Srednja životna dob alkoholizam tabletomanija i
  nagli prekid uzimanja tih sredstava, razlicite
  somatske, endokrinološke i neurološke bolesti,
  industrijske toksicne tvari.
• Starija životna dob cerebrovaskularne bolesti,
  kardijalne bolesti, predoziranje lijekovima,
  nagli prestanak uzimanja lijekova.

11
KLINICKA SLIKA

• Fluktuirajuci poremecaj svijesti (zbunjenost,
  delirantna svijest, somnolencija, sopor, koma)
• Poremecaj pažnje
• Poremecaj opažanja (vidne i slušne halucin.)
• Poremecaj mišljenja (usporeno, inkoherentno
  mišljenje nema ciljne tendencije)
• Poremecaj ciklusa bbudnost-spavanje
• Poremecaj psihomotorike (stalni nemir)
• Poremecaj afektiviteta (strah, razdražljivost,
  agresivnost)
• Neurovegetativni poremecaji (tremor, profuzno
  znojenje, tahikardija, hipertenzija)

12
TIPICNE KLASICNE SLIKE DELIRIJA

• Halucinantna slika nemir, iluzije, halucinacije,
  intenzivan strah (opasnost od nekontroliranog
  bijega)
• Anksiozno-panicna slika nemogucnost kognitivne
  kontrole s posljedicnom anksioznošcu i panicnim
  reakcijama na beznacajne podražaje (nemir,
  tahikardija, crvenilo lica znojenje,
  hiperventilacija, ucestalo mokrenje)
• Slika smetenog stanja miran, smješka se,
  usporenost, površnost, konfabulacije, zbunjenost,
  opceniti odgovori.

13
DIFERENCIJALNA DIJAGNOZA

• Demencija (svijest ocuvana, ali moguca su
  tranzirtorna delirantna stanja, osobito nocu)
• Shizofrenija (nema kvantitativnog poremecaja
  vijesti)
• Histerija (disocijativna stanja, pseudodemencije)

14
TERAPIJA

• Ne postoji kauzalna terapija.
• Koriste neurotropni lijekovi (Piracetam) i noviji
  lijekovi za Alzheimerovu demenciju (Aricept).
• Kod nemira se daju benzodiazepini i neuroleptici.
• Kod popratne depresije daju se antidepresivi.

15
VASKULARNE DEMENCIJE (SEKUNDARNE)

• Vaskularnoj demenciji je uzrok cerebrovaskularna
  bolest.
• Pocinje naglo, obicno u sklopu cerebrovaskularnog
  incidenta.
• Osim oštecenja kortikalnih funkcija (mišljenje,
  pamcenje itd), postoje i subkortikalna oštecenja
  u vidu emocionalne labilnosti do inkontinencije,
  sklonosti placu, ali i manicnim stanjima.
• Prije se javljaju od primarnih. Rjede su od
  primarnih.

16
DIFERENCIJALNA DIJAGNOZA

• Demencija u sklopu drugih neuroloških bolesti.
• Primarne demencije.
• Afektivni poremecaji (pseudodemencija)

17
PRIDRUŽENI SIMPTOMI

• Akutna smetenost
• Depresivno raspoloženje
• Agitiranost
• Agresivnost

18
DRUGE DEMENCIJE

• Demencija u sklopu
• -         Pickove,
• -         Huntingtonove,
• -         Jakob-Creutzfeldtove bolesti i
• -         HIV-infekcije.

19
AMNESTICKI SINDROM

• Organski uvjetovan psihicki poremecaj u kojem su
  pretežno oštecene funkcije pamcenja uz ocuvanu
  trenutacnu memoriju i ocuvanu svijest.
• Javlja se u kronicnom alkoholizmu, poslije CVI i
  sl.
• Ošteceno je pamcenje i sjecanje s anterogradnom i
  retrogradnom amnezijom i dezorijentacijom u
  vremenu i prostoru. Sjecanje na svježe dogadaje
  najteže ošteceno.

20
DIFERENCIJALNA DIJAGNOZA

• Demencija,
• Delirij,
• Disocijativna stanja,
• Ganserov sindrom,
• Simulacija.

21
ORGANSKA HALUCINOZA

• Trajne ili prolazne halucinacije koje se javljaju
  uz ocuvanu svijest, a uvjetovane su nekim
  organskim cimbenikom i njegovim poremecenim
  metabolickim djelovanjem na SŽS.
• Dominantni simptom su vidne i slušne
  halucinacije. Mogu se javiti sumanute ideje
  povezano s halucinacijama.
• Obicno se javlja u kronicnom alkoholizmu.

22
DIFERENCIJALNA DIJAGNOZA

• Delirij
• Demencija
• Shizofrenija
• Narkolepsija

23
SINDROM ORGANSKE SUMANUTOSTI

• Obilježen je sumanutim idejama uz ocuvanu svijest
  i postojanje organskog uzrocnog faktora.
• Posljedica je oštecenja mozga u nedominantnoj
  hemisferi.
• Diferencijalno-dijagnosticki dolaze u obzir
  Shizofrenija, Paranoja, Organska halucinoza.

24
ORGANSKI AFEKTIVNI SINDROM

• Poremecaj afektiviteta po depresivnim ili
  manicnom tipu prouzrocen toksicnim, metabolickim
  ili drugim organskim faktorom.
• Postoje dvije osnovne klinicke slike depresivna
  i manicna.
• Najcešci etiološki faktori a) endokrine bolesti
  (tireoidea, suprarenalka, ca pankreasa), b)
  virusne infekcije, c) toksicne tari i lijekovi.
• Diferencijalno dijagnosticki dolaze u obzir
  delirij, demencija, sindrom organske sumanutosti,
  organska halucinoza.

25
ORGANSKE PROMJENE LICNOSTI

• Izrazito mijenjanje osnovnih karakternih osobina
  uvjetovano organskim faktorom.
• Klinickom slikom dominiraju afektivna
  nestabilnost, raptusi bijesa, ošteceno
  prosudivanje, paranoidnost i ideje odnosa, moguce
  je asocijalno ponašanje.
• Za razliku od pravih psihopatskih licnosti, takvi
  bolesnici nisu svjesni socijalnih implikacija
  svojeg ponašanja. Najcešci uzroci su trauma mozga
  i temporalna epilepsija.

26
PSIHICKI PORREMECAJI PROUZROCENI BOLESTMA MOZGA I
POREMECAJA FUNKCIJE MOZGA KAO POSLJEDICAMA
TJELESNIH BOLESTI

• Sindrom organske anksioznosti trajna ili
  paroksizmalna anksioznost (generalizirana ili
  panicne atake). Javlja se kod intoksikacije
  kofeinom, odvikavanja od pušenja, uzimanja
  stimulatora SŽS-a, feokromocitoma, hipertireoze,
  hipoglikemije, MS, tumora mozga itd.
• Organski disocijativni sindrom oslabljeni
  procesi integracije memorije, orijentacije,
  kontrole motorike i obrade informacija (amnezija,
  fuge, poremecaj motorike)
• Postkomocijski sindrom niz subjektivnih smetnji
  nakon traume glave pracene gubitkom svijesti
  glavobolja, vrtoglavica, nesigurnost, smetnje
  koncentracije, nesanica, niska tolerancija
  stresa, osjetljivost na svijetlo, buku i alkohol.
  
• Postinfekcijski organski sindrom