Title: Pamcenje
1Pamcenje
2Pamcenje
- Pamcenje je sposobnost registracije, zadržavanja
i korištenja informacija stecenih iskustvom ili
aktivnim ucenjem. - U pamcenje su ukljuceni i kontrolni procesi
pažnja, ponavljanje, kodiranje, pronalaženje i
dosjecanje. - Kontrolni procesi usmjeravaju kretanje
informacija.
3Pamcenje
- Pamcenje najcešce dijelimo na senzorno,
kratkorocno i dugorocno - 1. SENZORNO PAMCENJE vrlo kratko zadržavanje
ulaznih informacija - 2. KRATKOROCNO PAMCENJE - u novijoj literaturi
RADNO PAMCENJE - 3. DUGOROCNO PAMCENJE
4Pamcenje
- što se fiziologije pamcenje tice u mozgu ne
postoji niti jedan centar koji bi pohranjivao
informacije, vec pamcenje ukljucuje razlicite
kortikalne i subkortikalne strukture. - Radi se o difuznoj sposobnosti i bilo koje
organsko oštecenje i neki psihicki poremecaji
dovode do deficita nekog segmenta pamcenja. - Zbog toga je tijekom obrade pacijenta potrebno
proci kroz sva podrucja pamcenja verbalno
pamcenje, neverbalno, vizualno, kratkorocno,
dugorocno itd.
5VRSTE PAMCENJA OBJAŠNJENJE
MOTORICKO ova se podjela osniva na razlikama u ulaznim informacijama
VERBALNO ova se podjela osniva na razlikama u ulaznim informacijama
PROSPEKTIVNO pamcenje onog što treba napraviti, pamcenje namjera, znacajno za cilju usmjereno ponašanja i izvršne funkcije
RETROSPEKTIVNO pamcenje prošlih dogadaja
NEPOSREDNO ova se podjela odnosi na pohranjene informacije u posljednjih nekoliko sati, dana ili tjedana i stare informacije. Nemoguce je povuci jasnu granicu izmedu recentnog i odgodenog pamcenja
ODGOÐENO ova se podjela odnosi na pohranjene informacije u posljednjih nekoliko sati, dana ili tjedana i stare informacije. Nemoguce je povuci jasnu granicu izmedu recentnog i odgodenog pamcenja
EKSPLICITNO postoji namjera da se ulazne informacije pohrane kako bi ih se mogli namjerno dosjetiti (npr. u zadacima dosjecanja i prepoznavanja)
IMPLICITNO nema namjere za pohranjivanje i dosjecanje informacija (npr. usvajanje lingvistickih pravila tijekom razvoja govora)
AUTOMATSKO ova je podjela koja se odnosi na cinjenicu da se informacije pamte automatski, bez posebnog obracanja pažnje (npr. podaci o mjestu gdje se nešto nalazi) ili je za pamcenje potrebna znacajna aktivacija pažnje i napor (npr. ucenje liste rijeci)
PAMCENJE KOJE ZAHTJEVA NAPOR ova je podjela koja se odnosi na cinjenicu da se informacije pamte automatski, bez posebnog obracanja pažnje (npr. podaci o mjestu gdje se nešto nalazi) ili je za pamcenje potrebna znacajna aktivacija pažnje i napor (npr. ucenje liste rijeci)
PROCEDURALNO informacije o tome kako nešto uciniti (navike i vještine)
DEKLARATIVNO a) epizodicko b) semanticko znanje cinjenica a) odnosi se na informacije o iskustvima u odredenom trenutku i na odredenom mjestu b) odnosi se na opcenita naucena znanja i cinjenice o svijetu
6Zaboravljanje i poremecaji pamcenja
- zaboravljanje je kontinuiran proces kod zdravih
osoba, a ukljucuje gubitak ili smanjen pristup
informacijama koje su ranije bile naucene i
pohranjene. - Do vecih deficita pamcenja dolazi uslijed
starenja ili organskih oštecenja. - Starenje
- pogada epizodicko pamcenje, a semanticko ostaje
ocuvano - odgodeno pamcenje je bolje nego neposredno
- nikad ne ukljucuje nepristupacnost ili
nemogucnost bilježenja velikih blokova
informacija (kao kod amnezija)
7Zaboravljanje i poremecaji pamcenja
- Amnezije
- najcešce se javljaju uz donekle ocuvano
kratkorocno - pamcenje, a ukljucuju potpuno zaboravljanje za
odredeni period - javljaju se nakon razlicitih bolesti ili trauma
mozga (o prirodi poremecaju ovisi vrsta i
intenzitet amnezije) - sve amnezije ukljucuju i epizodicko i semanticko
pamcenje - proceduralno pamcenje najcešce ostaje ocuvano
8Zaboravljanje i poremecaji pamcenja
- anterogradne amnezija
- nemogucnost dosjecanja dogadaja nakon ozljeda
mozga - nemogucnost novog ucenja i pamcenja ili zbog
- poremecaja pohrane novih informacija ili
nemogucnosti njihovog vracanja u kratkorocno
pamcenje - oštecenje hipokampusa
- retrogradna amnezija
- gubitak pamcenja za dogadaje koji su prethodili
ozljedi mozga - cesto se javlja i razmjerno je kratka (30
minuta), a nekad - se izgubi cijela osobna povijest
- oštecenje diencephalona (thalamus, mamilarna
tijela) -
- psihogeno uvjetovane amnezije
- reakcija na jake stresove
- ukljucuje nemogucnost dosjecanje nekih dogadaja,
a - ocuvano je dosjecanje manje emocionalno nabijenih
dogadaja
9Test auditivno verbalnog ucenja (AVLT) (Rey,
1964Taylor, 1959)
- NAMJENA
- mjera neposrednog pamcenja verbalnog nepovezanog
materijala, - dobiva se krivulja ucenja,
- otkrivaju strategije ucenja i njihovo postajanje
ili nepostojanje, - pokazuje retroaktivnu i proaktivnu
interferenciju, - tendenciju ka konfabulacijama i konfuziji i
- zaboravljanje.
10Test auditivno verbalnog ucenja (AVLT) (Rey,
1964Taylor, 1959)
- MATERIJAL Sastoji se od dviju lista s 15 rijeci
(A i B). Kako bi se izbjegli efekti ucenja za
ponavljanje testiranja dostupne su i paralelne
liste rijeci. - Ispitanik uci listu od 15 rijeci kroz 5 pokušaja.
- Nakon toga sluša listu B i ponavlja rijeci koje
je zapamtio. - Nakon toga se od njega traži da ponovi rijeci iz
liste A (šesti pokušaj). - Ponovno dosjecanje ove liste traži se uobicajeno
nakon 30 minuta, ali može i nakon nekoliko sati
ili dana (sedmi pokušaj).
11Test auditivno verbalnog ucenja (AVLT) (Rey,
1964Taylor, 1959)
- OCJENJIVANJE rezultat u svakom pokušaju je broj
tocno reproduciranih rijeci. - Iako ne postoje norme za našu populaciju, prema
nalazima iz literature (Lezak, 1983) uradak na
testu je ovisan o dobi i obrazovanju. Test je
posebno osjetljiv na organska oštecenja. - Osobe mlade od 70 godina u prvom pokušaju
uspijevaju ponoviti od 6,3 do 7,8 rijeci. - Promjene u broju ponovljenih rijeci kroz pet
pokušaja rezultiraju krivuljom ucenja. Vecina
zdravih ljudi, mladih od 60 godina, u petom
pokušaju uspijevaju ponoviti 12 do 14 rijeci. - Razlika izmedu petog i šestog ponavljanja veca od
tri rijeci smatra se znacajnom za utvrdivanje
deficita u pamcenju.
12Test verbalne fluentnosti (FAS)(Benton, 1968
Benton i Hamsher, 1976)
- NAMJENA mjera verbalne fluentnosti koja je
osjetljiva na organske disfunkcije - MATERIJAL zadatak ispitanika je da kroz jednu
minutu govori sve imenice koje zapocinju slovom
"F", potom kroz minutu sve koje zapocinju slovom
"A", te na kraju sve koje zapocinju slovom "S". - Ova tri slova su odabrana prema frekvenciji
rijeci u engleskom jeziku koje zapocinju
pojedinim slovom. Kod nas je potrebno provesti
provjeru adekvatnosti upravo ovih slova.
13Test verbalne fluentnosti (FAS)(Benton, 1968
Benton i Hamsher, 1976)
- OCJENJIVANJE rezultat je moguce izraziti ukupnim
zbrojem svih rijeci (postoje strane norme za dob
i obrazovanje). - Takoder ga je moguce izraziti i prosjecnom
vrijednošcu (ne bi trebala biti manja od 9). - Test se pokazao dobrim u klinickim uvjetima, ali
ga je potrebno temeljito provjeriti i doraditi za
hrvatsko govorno podrucje.
14Wechslerove ljestvice za ispitivanje pamcenja
(Wechsler, 1945, 1946)
- NAMJENA najpoznatiji test za ispitivanje
pamcenja. Ispituje neposredno pamcenje, ali
novije verzije testa omogucuju i provjeru
odgodenog pamcenja.
15Wechslerove ljestvice za ispitivanje pamcenja
(Wechsler, 1945, 1946)
- MATERIJAL Skale pamcenja WB-sp I i II sastoje se
od 7 subtestova - OPCA POUCENOST subtest sadrži 6 jednostavnih
pitanja koja se odnose na opce informacije i
podatke o ispitaniku. Korisnost subtesta je
upitna jer gotovo svi postižu maksimalne
rezultate. - ORIJENTACIJA subtest je sastavljen od 5
jednostavnih pitanja koja obuhvacaju neposrednu
vremensku i prostornu orijentiranost ispitanika.
Korisnost subtesta ja upitna jer gotovo svi
postižu maksimalne rezultate. - MENTALNA KONTROLA subtest sadrži tri zadatka
brojanje od 20 prema unatrag ponavljanje abecede
i brojanje u razmacima po 3 od 1-40. Test je u
znacajnoj mjeri test pažnje i koristan je u
otkrivanju psihoorganskih poremecaja koji nisu
toliko izraženi da bismo ih mogli utvrditi pomocu
jednostavnih zadataka pamcenja. - PAMCENJE BROJEVA subtest mjeri sposobnost
neposrednog pamcenja brojeva unaprijed i unatrag.
Dva razlicita zadatka u osnovi imaju razlicite
mentalne procese i fiziološku osnovu. U zadatku
pamcenja brojeva unaprijed ispituje je pažnja, a
zadatkom pamcenja brojeva unatrag kratkorocno
pamcenje. Rezultate u ovim zadacima preporuca se
promatrati odvojeno i to narocito ukoliko postoji
nesklad izmedu rezultata u ova dva zadatka.
16Wechslerove ljestvice za ispitivanje pamcenja
(Wechsler, 1945, 1946)
- LOGICKO PAMCENJE subtest se sastoji od dvije
kratke price koje ispitivac cita ispitaniku, a
kojima se mjeri neposredno pamcenje logicki
povezanog materijala. Nakon citanja pojedine
price od ispitanika se traži da ponovi sve cega
se može sjetiti. Moguce je uvesti i odgodeno
dosjecanje nakon 20 minuta ili jednog sata. - Rezultati na ovom subtestu u starijoj dobi
pocinju opadati, a na rezultate utjece
obrazovanje. - 6. ASOCIJATIVNO PAMCENJE 10 parova rijeci, od
kojih je 6 lakih i 4 teška koja se uce u tri
pokušaja. Moguce je uvesti i provjeru nakon 30
minuta. Kako ovaj test ukljucuje novo ucenje
smatra se dobrim pokazateljem organskog
oštecenja. Dobar je u otkrivanju ispitanika koji
svjesno snižavaju svoje rezultate, što se vidi u
neuobicajenom odnosu izmedu rezultata na lakim i
teškim zadacima. - 7. VIZUALNA REPRODUKCIJA primarno je namijenjen
za ispitivanje neposrednog dosjecanja. Sastoji
se od tri crteža koje ispitanik crta prema
sjecanju, nakon što ih je promatrao 10 sekundi.
Subtest je vrlo osjetljiv na deterioraciju
kognitivnih funkcija, cak i u vrlo ranim fazama
demencije.
17Wechslerove ljestvice za ispitivanje pamcenja
(Wechsler, 1945, 1946)
- OCJENJIVANJE ukupan rezultat u svim ljestvicama,
kvocijent pamcenja, nije se pokazao osobito
upotrebljivim. Rezultati u pojedinim
subtestovima, narocito u novijim oblicima testa,
gdje su ukljuceni i pokušaji odgodenog
dosjecanja, mogu biti važni pokazatelji oštecenja
pojedinih aspekata pamcenja.
18Receptivne i ekspresivne funkcije
19RECEPTIVNE FUNKCIJE
- sposobnost da se odabire, stjece, klasificira i
integrira informacije. - Ukljucuju osjete i percepciju.
- Osjeti aktivnost primarnih osjetnih podrucja
kore velikog mozga - Percepcija aktivacija sekundarnih senzornih
kortikalnih podrucja, u kojima se integriraju i
obraduju jednostavni percepti. - U tercijarnim multimodalnim podrucjima odvija se
supramodalna integracija perceptivnih funkcija.
20RECEPTIVNE FUNKCIJE
- AGNOZIJA oznacava poremecaj koji se ocituje u
nemogucnosti strukturiranja osjetnih informacija
i prepoznavanja objektivnih struktura uz sacuvanu
mogucnost doživljavanja pojedinih osjeta, a
nastaje kao posljedica disfunkcije sekundarnih
senzornih podrucja u mozgu.
21RECEPTIVNE FUNKCIJE
- VIZUALNA AGNOZIJA nemogucnost prepoznavanja
predmeta i oblika na osnovi vidnih informacija.
Iako osoba može dobro vidjeti pojedine dijelove
predmeta, ne može ih strukturirati u jednu
cjelinu. - VIZUOSPACIJALNI POREMECAJI ILI VIZUOSPACIJALNA
AGNOZIJA - pogrešno zamjecivanje spacijalnih
aspekata vizualnog iskustva
22EKSPRESIVNE FUNKCIJE
- služe komunikaciji i djelovanju.
- Ukljucuju govor i praksiju.
- Praksija složena psihomotoricka aktivnost koja
je svjesna, odredena motivacijom i prilagodena
cilju, dakle, svrhovita. - crtanje, pisanje, facijalna ekspresija, razlicite
fizicke geste i pokreti
23EKSPRESIVNE FUNKCIJE
- APRAKSIJA - poremecaj izvodenja naucenih,
voljnih, svrhovitih pokreta unatoc adekvatnoj
inervaciji mišica, senzomotorickoj koordinaciji
kompleksnih akata izvedenih bez svjesne namjere i
ocuvanom razumijevanju elemenata i ciljeva
željene aktivnosti.
24EKSPRESIVNE FUNKCIJE
- KONSTRUKTIVNI POREMECAJI - poremecaji aktivnosti
sastavljanja razlicitih elemenata i poremecaji
grafomotoricke izvedbe, odnosno crtanja, kada je
konacni rezultat ove aktivnosti nezadovoljavajuci
iako ne mora postojati apraksija bilo kojeg
pokreta. Deficit nije sam po sebi ni perceptivni
ni motoricki, vec je oštecen prijenos informacija
iz vidne percepcije u prikladnu akciju.
25REY-OSTERRIETHOV TEST SLOŽENOG LIKA(Osterrieth,
1944., Meyers i Meyers, 1995.)
- Namjena ispitivanje vizuoperceptivnih,
vizuospacijalnih konstruktivnih funkcija i
vizualnog pamcenja. - Autor navodi kako je potrebno poznavati
razvijenost perceptivnih funkcija kako bi mogli
zakljucivati o mnestickim funkcijama. - Perceptivna obrada je ovisna o intelektualnom
razvoju i obrazovanju. - Kada percepcija nije u skladu s obrazovnim ili
intelektualnim statusom tada možemo zakljucivati
da je, iz nekog razloga (organskog ili
funkcionalnog), došlo do opadanja perceptivnih
sposobnosti. - Mnesticke funkcije mogu pri tome biti ocuvane.
- S druge strane, moguce je da je perceptivna
obrada adekvatna, ali da do deficita dolazi na
mnestickoj razini. Ovaj test omogucuje takve
analize.
26REY-OSTERRIETHOV TEST SLOŽENOG LIKA(Osterrieth,
1944., Meyers i Meyers, 1995.)
- Materijal Crtež složenog geometrijskog lika koji
ima sljedeca svojstva nemogucnost uvidanja
znacenja, lako graficko ostvarenje, složenu
strukturu koja zahtjeva perceptivno-analiticku i
organizacijsku aktivnost. - Crtež se pred ispitanika postavlja vodoravno (ne
dopušta se okretanje). - Zadatak ispitanika je precrtavanje crteža, pri
cemu ispitivac mijenja boje kojima se crta kako
bi kasnije mogao reproducirati redoslijed. - Bilježi se ukupno vrijeme precrtavanja.
- Nakon precrtavanja (nakon pauze ne duže od tri
minute), na drugom listu papira se crta lik po
sjecanju. Moguce je tražiti i odgodenu
reprodukciju nakon 30-tak minuta.
27REY-OSTERRIETHOV TEST SLOŽENOG LIKA(Osterrieth,
1944., Meyers i Meyers, 1995.)
- Ocjenjivanje Ocjenjuje se tip precrtavanja,
brzina precrtavanja i broj bodova koji donosi
svaki dobro precrtani i dobro smješteni detalj. - Kod prisjecanja nije bitan podatak o brzini
crtanja. - Ne postoje norme za našu populaciju, ali u
literaturi se susrecu norme prema dobi. - Postoje i prakticni napuci koji se odnose na
diferencijalno-dijagnosticko znacenje pojedinih
karakteristika precrtavanja ili dosjecanja.
Klinicko iskustvo govori da je uradak osjetljiv
na testnu anksioznost.
28TEST VIZUALNOG ZANEMARIVANJA
- Namjena vrlo jednostavan i kratak test za
otkrivanje vizualnog zanemarivanja najcešce
povezanog s lezijama desne hemisfere, koji u vrlo
maloj mjeri ukljucuje i motoricku komponentu. - Materijal sastoji se od 40 linija, dugih 2,5 cm,
nacrtanih pod razlicitim kutovima na papiru
velicine 2026. - Od ispitanika se traži da precrta sve linije.
- Osobe u kojih je izraženo vizualno zanemarivanje
ostavit ce neprecrtanim linije na strani koju
zanemaruju.
29TEST RASPOLOVLJAVANJA LINIJA
- Namjena vrlo jednostavan test kojim se ispituje
jednostrano prostorno zanemarivanje. - Materijal sastoji se od 20 vodoravnih linija
razlicite velicine koje ispitanik treba precrtati
na polovici. Test daje dva rezultata broj i
položaj neprecrtanih linija i postotak
odstupanja.
30(No Transcript)
31- Test vizualnog zanemarivanja i Test
prepolovljavanja linija predstavljaju dva
jednostavna, vremenski ekonomicna i klinicki
upotrebljiva postupka za utvrdivanje jednostranog
prostornog zanemarivanja. - Medutim i neki testovi, koji nisu prvenstveno
namijenjeni za utvrdivanje ovog odstupanja,
ponekad mogu ukazati na ovaj poremecaj (Ravenove
progresivne matrice i Rey-Osterriethov test
složenog geometrijskog lika).
32BENTONOV TEST VIZUALNE RETENCIJE (BVRT) (Benton,
1974., Sivan, 1992.)
- Namjena najpoznatiji i najcešce korišten test za
ispitivanje vizualnog pamcenja, vizualne
percepcije i vizuokonstruktivnih sposobnosti kod
djece (od 8 godina) i odraslih.
33BENTONOV TEST VIZUALNE RETENCIJE (BVRT) (Benton,
1974., Sivan, 1992.)
- Materijal Test sadrži tri paralelna oblika C,
D, i E, svaki sa po 10 predložaka. - U prva dva predloška u svakom je obliku po jedan
geometrijski lik, a na ostalih 8 po dva velika i
jedna mali, periferni lik. - Postoje cetiri razlicita nacina primjene
- standardni postupak u kojem ispitanik promatra
crtež deset sekundi i odmah ga potom crta po
sjecanju - postupak slican standardnom, samo ispitanik gleda
crtež 5 sekundi - postupak za ispitivanje vizualne percepcije i
vizuokonstruktivnih sposobnosti ispitanik
precrtava crteže - modificirani postupak za ispitivanje pamcenja
ispitanik gleda crtež 10 sekundi, a crta ga po
sjecanju nakon intervala od 15 sekundi.
34BENTONOV TEST VIZUALNE RETENCIJE (BVRT) (Benton,
1974., Sivan, 1992.)
- Ocjenjivanje Rezultati se interpretiraju na
kvalitativnoj i kvantitativnoj razini. - Bodovanje serija C, D i E ukljucuje dva razlicita
sustava uzima se u obzir broj tocnih odgovora i
broj i vrsta pogrešaka. - Postoji šest vrsta u pogrešaka izostavljanje,
distorzija, perseveracije, rotacije, pogrešna
lokalizacija i pogreške u velicini.
35BENTONOV TEST VIZUALNE RETENCIJE (BVRT) (Benton,
1974., Sivan, 1992.)
- Rezultati neuspjeha mogu biti vrlo razliciti.
- Iako je najcešci razlog organsko oštecenje mozga,
treba uzeti u obzir cinjenicu da depresivni i
shizofreni bolesnici mogu postizati niske
rezultate. - Uz regresiju vezanu uz razlicite anksiozne
poremecaje takoder se mogu javiti niski
rezultati. - U obzir valja uzeti obrazovanje i socijalno
iskustvo, motivaciju ispitanika, cilj ispitivanja
i sl.
36BENDER GESTALT VIDNO-MOTORICKI TEST (Bender,
1938.)
- Namjena jedan od najpoznatijih testova koji
zauzima visoko mjesto na rang listi najcešce
korištenih testova, kako u svijetu, tako i kod
nas. - Koristi se za ispitivanje vizuomotoricke
percepcije u djece i odraslih. - Test je namijenjen za procjenu razvojnog stupnja
ili razvojnih karakteristika djece, analizu
licnosti djeteta ili odraslog, procjenu metalne
retardacije djece i odraslih, procjenu deficita
povezanih s razlicitim cerebralnim oštecenjima
ili bolestima. - Moguce je, uz modifikacije, test koristiti i za
ispitivanje vizuospacijalnog pamcenja.
37BENDER GESTALT VIDNO-MOTORICKI TEST (Bender,
1938.)
- Materijal Test se sastoji od devet podražajnih
karata s likovima koje ispitanik treba precrtati.
- Sve crteže crta na jedan A-4 list papira, i to mu
se na pocetku i kaže kako bi mogao isplanirati
velicinu i prostor na papiru.
38BENDER GESTALT VIDNO-MOTORICKI TEST (Bender,
1938.)
- Ocjenjivanje razvili su se razliciti sustavi za
ocjenjivanje i bodovanje uratka ispitanika. - Jedan od najpoznatijih sustava za bodovanje testa
uz standardizirani nacin primjene razvili su
Pascal i Suttellova (1951). Prema njihovom nacinu
bodovanja postoji više od 100 karakteristika koje
se boduju. - Lezak (1995) smatra da za neuropsihologijsku
procjenu formalni sustavi ocjenjivanja ovog testa
nisu nužni. Ipak ih je nužno poznavati, kao i
vrste odstupanja koje se javljaju uz
vizuospacijalne deficite i organska oštecenja
mozga, da bi se jednostavno pregledom protokola
utvrdilo ima li ih u protokolu odredene osobe.
39HOOPEROV TEST VIZUALNE ORGANIZACIJE
(HVOT)(Hooper, 1983.)
- Namjena kratki test namijenjen za ispitivanje
sposobnosti organizacije vizualnih podražaja,
koja je osobito osjetljiva na neurološka
oštecenja. - Moguce je test primijeniti na ispitanicima u dobi
od 13-69 godina. - HVOT ukljucuje razlicite funkcije vizualnu
analizu i sintezu, formiranje koncepata,
kratkorocno i dugorocno pamcenje, pisano ili
verbalno oznacavanje poznatih objekata. - Neka su istraživanja pokazala da je HVOT mjera
globalne vizuospacijalne inteligencije.
40HOOPEROV TEST VIZUALNE ORGANIZACIJE
(HVOT)(Hooper, 1983.)
- Materijal test se sastoji od 30 zadataka koji
prikazuju fragmentirane slike (npr. ribe,
svijece, knjige itd.) u nekoliko dijelova. - Zadatak je ispitanika da pogleda razbacane
dijelove i odgovori što bi pokazivala slika ako
bi ti dijelovi bili skupljeni zajedno. - Vrijeme za odgovore nije ograniceno.
41HOOPEROV TEST VIZUALNE ORGANIZACIJE
(HVOT)(Hooper, 1983.)
- Ocjenjivanje Interpretacija rezultata moguca je
na kvalitativnoj i kvantitativnoj razini. - Kvantitativna interpretacija osniva se na ukupnom
broju tocnih odgovora, korigiranom bruto
rezultatu, a rezultati se mogu pretvoriti i u
T-vrijednosti. - Postoji granicna vrijednost ispod koje se
rezultati smatraju odstupajucima. - Kvalitativna interpretacija se osniva na cetiri
razlicita tipa odgovora izoliranim,
perseverativnim, bizarnim i neologizmima. - Vecina istraživanja pokazuje da zdrave osobe
imaju manje od 7 pogrešaka.