Nepromjenjive vrste rijeci

1
Nepromjenjive vrste rijeci
2
Prijedlozi

• Prijedlozi su nepromjenjiva vrsta rijeci,
  izražavaju odnos izmedu bica, stvari i pojava te
  utjecu na padež rijeci uz koju stoje. Najcešce se
  odnose na imenice i imenicke zamjenice, ali se
  mogu odnositi i na pridjeve i brojeve.
• Jedino su nominativ i vokativ samostalni padeži
  bez prijedloga, a svi se ostali padeži nazivaju
  nesamostalnim ili kosim padežima te uz njih
  dolaze prijedlozi.
• I neki prijedlozi mogu dobiti navezak (s - sa, k
  - ka, pred - preda itd.).

3
Prijedlozi uz kose padeže

• Genitiv
• od, do, iz, s(a), ispred, iza, izvan, van,
  unutar, iznad, ispod, više, poviše, niže, prije,
  uoci, poslije, nakon, za, tijekom, tokom, dno
  (podno, nadno, odno), vrh (povrh, navrh, uvrh,
  zavrh), celo, nakraj, onkraj, krajem, potkraj,
  sred (nasred, posred, usred), oko, okolo, blizu,
  kod, kraj, pokraj, pored, nadomak, nadohvat, i,
  u, mimo, duž, uzduž, širom, diljem, preko, bez,
  osim, mjesto (umjesto, namjesto), uime, putem,
  (s) pomocu, posredstvom, izmedu, (na)spram, put,
  protiv, nasuprot, usuprot, usprkos, unatoc, zbog,
  uslijed, radi (zaradi, poradi), glede, prigodom,
  prilikom, povodom

4

• Dativ
• k(a), prema, naprama, nadomak, nadohvat,
  nasuprot, usuprot, usprkos, unatoc, protiv
• Akuzativ
• kroz, niz, uz, na, o, po, u, mimo, medu, nad,
  pod, pred, za
• Lokativ
• na, o, po, prema, pri, u
• Instrumental
• s(a), pred, za, nad(a), pod(a), medu

5

• Cestice ili partikule nepromjenjiva su vrsta
  rijeci kojima se izražava stav govornika prema
  sadržaju iskaza.
• - nemaju znacenje, ali mogu
  promijeniti znacenje recenice
•                  - služe za oblikovanje
  recenicnog ustrojstva
•                   upitne - li, zar
•                   potvrdne i nijecne - da, ne
•                   zapovjedne - neka
•                   ostale - evo, eto, cak, god,
  put, puta

6
Veznici

• Veznici su nepromjenjiva vrsta rijeci, jezicni
  pomocni element (najcešce jedna ili dvije
  rijeci).
• Služe medusobnom povezivanju pojedinih rijeci,
  skupina rijeci i recenica.

7

• Pravi veznici
• I, pa, te, ni, niti, a, ali, ili, jer, ako,
  premda, iako
• Veznicke rijeci rijeci koje u recenici mogu
  imati i druge uloge osim povezivanja odnosne,
  imenicke i pridjevne zamjenice te neki prilozi
• Tko, što, ciji, koji, kolik, kakav, gdje, kada,
  zato, stoga

8
Prilozi

• Prilozi su nepromjenjiva vrsta rijeci koje se
  najcešce prilaže ispred glagola.
• mjesni, vremenski, nacinski, uzrocni, kolicinski
• - prilažu se glagolu i oznacuju uvjete vršenja
  glagolske radnje

9

• Vremenski prilozi
• Pitanja kada? otkada? dokada?
• kada?
• danas, veceras, jucer, sinoc, preksinoc, danas,
  sutra, preksutra, ljetos, proljetos, jesenas,
  zimus, preklani, obdan, obnoc, odmah, smjesta,
  sada, tada, onda, ikada, nikada, nekada, ponekad,
  katkad, uvijek, svagda, cesto, rijetko, rano,
  kasno, prije, poslije, potom, nedavno, skoro,
  uskoro, napokon... otkada?
• odsad, otad, oduvijek, odavna, odmalena...
  dokada?
• dosad, dotad, dogodine, dovecer...

10

• Mjesni prilozi
• Pitanja gdje? kamo? kuda? odakle? dokle? otkuda?
  dokud?
• gdje?
• ovdje, tu, ondje, negdje, igdje, nigdje, onegdje,
  gore, dolje, unutra, vani, sprijeda, straga..."
  kamo?
• ovamo, onamo, tamo, nekamo, nikamo, ikamo,
  naprijed, natrag... kuda?
• ovuda, onuda, tuda, nikuda, nekuda, ikuda,
  kojekuda... otkuda? odakle?
• odavde, otud, odatle, odonud, niotkuda, odozgo,
  odozdo, odostraga, izdaleka, izvana, izbliza...
  dokle? dokud?
• donekle, dovle, dotle, donle

11

• Uzrocni prilozi
• Pitanja zašto? zbog cega?
• zašto? zbog cega?
• zato, stoga

12

• Posljedicni prilozi
• Pitanja s kojom posljedicom/ishodom?
• s kojom posljedicom?
• uzalud, uzaman, utaman

13

• Kolicinski prilozi
• Pitanja koliko? koliko puta?
• koliko?
• ovoliko, toliko, onoliko, nekoliko, malo,
  premalo, više, manje, dosta, odvec, opet, još,
  sasvim, potpuno, previše koliko puta?
• jedanput, dvaput, triput, stoput

14

• Nacinski prilozi
• Pitanja kako? na koji nacin?
• kako?
• ovako, onako, tako, nikako, nekako, ikako,
  svakojako, jedva, svejedno, odjednom, sjedecke,
  ležecke, potrbuške, naglas, napamet, nabolje,
  kriomice. Nacinski prilozi mogu nastati i od
  pridjeva
• brzo, brže, najbrže, više, najviše, lijepo,
  veselo, najveselije... bratski, sestrinski,
  gospodski, ljudski' (Pozdravio me bratski.) Za
  razliku od pridjeva, odgovaraju na pitanje kako?,
  a ne kakav?

15

• Usklici ili uzvici nepromjenjive su rijeci kojima
  se izražava neki doziv, osjecaj ili zvuk.
• Osjecaji i raspoloženja
• ah, oh, hehe, he, hura, jao, joj, oho, uh, uf,
  ijuju, haj, eh, ehe...
• Dozivanje, poticaji
• iš, dija, mic, ej, de, hej, oj, ej, hej, o,
  hajde, na, halo...
• Onomatopeje
• bum, tras, pljus, hop, mljac, zum, klik, krc,
  škljoc, kukuriku, vau, bla, mu, mjau, kva-kva...'
  
• Ovdje se mogu ubrojiti i prezentativi za
  pokazivanje
• evo, eto, eno