NJEGA BOLESNIKA

1

DEFINIRANJE ZDRAVSTVENE NJEGE
Cesto se kaže da svaka žena može biti dobra
medicinska sestra. Ja naprotiv, smatram da i
osnovni elementi zdravstvene njege zahtjevaju
znanje. Florence Nightingale
Osnove zdravstvene njege Studij
sestrinstva I.G. 2011.
2

• Edukacijski ciljevi
• Objasniti i kriticki analizirati tumacenje njege
  
• bolesnika kao osnovne djelatnosti medicinske
  sestre
• Objasniti i potkrijepiti primjerima definicije
• zdravstvene njege Florence Nightingale,
  Hildegard
• Peplau, Ernestine Wiedenbach, Dorothy E.
  Johnson,
• Virginia Henderson, Nancy Roper, Winfred W.
  Logan
• Alison J. Tierney, Dorothy E. Orem, Calista
  Roy,
• American Nurses Association i suradnika te
• komentirati mogucnosti njihove primjene u
  sestrinskoj praksi
• Usporediti njegu bolesnika i zdravstvenu njegu
• Objasniti odnos izmedu zdravstvene njege i
  medicine

3
NJEGA BOLESNIKA

• (sedam zadataka medicinske sestre)
• njega bolesnika
• briga za prehranu
• primjena terapije
• sudjelovanje u dijagnostici
• promatranje stanja bolesnika
• prepoznavanje alarmantnih stanja i
• pružanja prve strucne pomoci
• zdravstveni odgoj

4
DEFINICIJA NJEGE BOLESNIKA

• briga i skrb za lijecenje bolesnih bez
  ljekovitih sredstava, a lijekovima samo pod
  nadzorom lijecnika. Svrha je njege bolesnika
  ponovno postizanje zdravlja. Medutim, i
  bolesnicima koji boluju od neizljecivih bolesti i
  bolesnicima pred smrt ukazuje se do posljednjeg
  casa pažljiva njega da se izbjegnu sve pojave
  koje se mogu sprijeciti (dekubitus, i dr.) i da
  se podrži kolikogod je moguce subjektivno
  relativno dobro osjecanje, zadovoljstvo i osjecaj
  sigurnosti bolesnika. Prema tome, u takvim je
  slucajevima njega bolesnika neophodna ne samo
  zbog medicinskih i estetskih nego i zbog etickih
  razloga.
• (Medicinska enceklopedija)

Osnove zdravstvene njege Studij
sestrinstva I.G. 2011.
5

• TEORIJE I DEFINICIJE
• ZDRAVSTVENE NJEGE

Osnove zdravstvene njege Studij
sestrinstva I.G. 2011.
6

• teorija (grcki theoria gledanje, razmatranje,
  znanost) logicko uopcavanje iskustva i prakse,
  cista spoznaja, sustav logickih ideja, znanstveni
  temeljni pojmovi neke discipline...
• (Klaic)

Osnove zdravstvene njege Studij
sestrinstva I.G. 2011.
7
Definicija

• Teorija skup povezanih tvrdnji koje opisuju ili
  objašnjavaju pojave na sistematski nacin
• Koncept umna predodžba pojave
• Zamisao pojava koje ne mogu biti opažene nego
  moraju biti zakljucene
• Stav - tvrdnja o povezanosti koncepta
• Konceptualni model sastavljen od koncepata i
  stavova

8
Teoreticari sestrinstva

• Florence Nightingale Hildegard Peplau
• Ernestine WiedenbachDorothy E. JohnsonVirginia
  HendersonNancy Roper, Winfred W. Logan Alison J.
  TierneyDorothy E. Orem
• Calista RoyAmerican Nurses Association

9
Osnove teorijskih modela sestrinstva
10
Osnove teorijskih modela sestrinstva

• Osoba
• Primatelj (korisnik) njege ukljucujuci fizicku,
  duhovnu, psihološku i društveno kulturološku
  komponentu
• Pojedinac, obitelj i/ili zajednica

11
Osnove teorijskih modela sestrinstva

• Okolina
• Svi unutarnji i vanjski uvjeti, okolnosti i
  utjecaji koji djeluju na osobu

12
Osnove teorijskih modela sestrinstva

• Zdravlje
• Stupanj stanja zdravlja ili bolesti prisutan kod
  osobe

13
Osnove teorijskih modela sestrinstva

• Sestrinstvo
• Aktivnosti, karakteristike i svojstva osobe koja
  pruža njegu

14
Teorije i definicije zdravstvene njege

• pojam šireg znacenja od njege bolesnika
• njega bolesnika zadovoljavanje fizioloških
  potreba
• zdravstvena njega - primjena znanosti i umjeca
  koja se bavi praksom, istraživanjem i teorijom
• teorije zdravstvene njege

15

• Utjecaji na razvoj zdravstvene njege
• Pedesetih godina 20.st. ponovno se afirmira
  holisticki pogled na covjeka,
• znanstvena istraživanja usmjerena na covjeka kao
  duhovnu i tjelesnu jedinku.
• W. B. Cannon (proces samoregulaacije
  homeostaza),
• H. Selye (teorija stresa i adaptacionog sindroma)
• A. Maslow, C. Rogres humanisticka psihologija
• došlo se do mnogih spoznaja koje su bitno
  utjecale na razvoj medicine i zdravstvene njege

16

• Prenošenje filozofske antropologije oznacene kao
  egzistencijalizam u proucavanju bolesnog covjeka,
  a na cijim je temeljima uspostavljena
  humanisticka psihologija imala je snažan utjecaj
  na V. Henderson i N. Roper i razvoj teorije i
  prakse zdravstvene njege.
• Najveci utjecaj imaju radovi A. Maslowa
• Maslow je na osnovu svoje klinicke prakse i
  ostalih spoznaja razvio teoriju potreba za koju
  kaže Ova teorija je, po mom mišljenju, dana u
  duhu funkcionalisticke tradicije Djemsa i Djuija
  i stapa se sa holizmom Verthajemera i Goldštajna,
  geštalt psihologijom, kao i sa dinamizmom Frojda,
  Froma, Hornajeve, Rajha, Junga i Adlera. Ta
  integracija, odnosno sinteza, može se nazvati
  holisticko-dinamickom teorijom.

17

• Teorije zdravstvene njege (pojedinih autora)
• razlikuju se pod utjecajem
• vremena u kojem su autorice živjele,
• njihovog specificnog obrazovanja,
• stavova,
• iskustava,
• okruženja

18

• Florence Nightingale zbrinjavanje
• ranjenika u Krimskom ratu
• Virginia Henderson razgaranicenje medicine i
  zdravstvene njege
• Ernestine Wiedenbach altruisticko
• stanovište
• Dorothy E. Johnson ponašanje bolesnika
• bihevioralna teorija
• Dorothy E. Orem ideja samozbrinjavanja tj.
  individualisticka orjentacija

19

• Teorije se
• radaju u praksi,
• potvrduju kroz istraživanja i
• opet vracaju u praksu
• E. Wiedenbach

20
DEFINICIJE ZDRAVSTVENE NJEGE
AUTOR DEFINICIJA GODINA
Florance Nightingale Zdravstvena njega je stvaranje najpovoljnijih uvjeta da bi prirodne snage mogle djelovati 1859.
Ernestine Wiedenbach Zdravstvena njega je pomoc pojedincu, obitelji ili grupama kojima je ta pomoc potrebna, a utemeljena je na suosjecanju, znanju, umijecu i razumijevanju. 1964.
Dorothy E. Johnson Zdravstvena njega je vanjski regulacioni utjecaj usmjeren poticanju i održavanju pozitivnog zdravstvenog ponašanja u zdravlju i bolesti 1980.
V. Henderson Uloga medicinske sestre je pomoc pojedincu, bolesnom ili zdravom, u obavljanju aktivnosti koje doprinose zdravlju ili oporavku (ili mirnoj smrti), a koje bi obavljao samostalno kada bi imao potrebnu snagu, volju i znanje 1966.
21
DEFINICIJE ZDRAVSTVENE NJEGE
AUTOR DEFINICIJA GODINA
Nancy Roper Zdravstvena njega je pomoc pacijentu u sprecavanju, rješavanju, ublažavanju i suceljavanju s problemima u svezi s svakodnevnim životnim aktivnostima. 1985.
Dorothy E. Orem Zdravstvena njega je pomoc ili intervencija medicinske sestre usmjerena uspostavljanju ravnoteže izmedu mogucnosti i odredenih zahtjeva (opcih i zdravstvenih) kojima pojedinac mora trajno udovoljavati radi održavanja života i zdravlja, oporavka od bolesti i ozljeda te suceljavanja s njihovim ucincima. 1980.
ANA Zdravstvena njega je dijagnosticiranje i tretiranje reakcija (odgovora) na aktualne i potencijalne zdravstvene probleme. 1980.
22
Teorija okoline F. NIGHTINGALE
23
TEORIJA OKOLINE F. NIGHTINGALE

• Prvi teoreticar sestrinstvaNotes on Nursing,
  1859.
• Nije dovoljno biti žena
• Razgovor s bolesnikom je važan
• Nehigijenski uvjeti stvaraju opasnost za zdravlje
  
• Pet komponenta okoline prozracivanje, svjetlo,
  toplina, isparavanja/otpadne vode, buka
• Vanjski utjecaji mogu sprijeciti, potisnuti ili
  doprinjeti bolesti ili smrti

24
Koncept F. NIGHTINGALE

• Osoba
• Pacijent kojega sestra njeguje
• Pacijent trpi djelovanje okoline
• Pacijent ima sposobnost ozdravljenja
• Okolina
• Temelj teorije. Ukljucuje sve fizicko,
  psihološko, društveno oko pacijenta

25
Koncept F. NIGHTINGALE

• Zdravlje
• Ocuvanje stanja zdravlja upotrebom osobnih
  snaga/sposobnosti
• Ocuvano zdravlje kontrolom okoline
• Zdravstvena njega
• Ima zadatak osigurati svjež zrak, toplinu,
  cistocu, dobru prehranu, tišinu kako bi se
  omogucio proces ozdravljenja

26
MODEL ZDRAVSTVENE NJEGE F. NIGHTINGALE
ZDRAVSTVENA NJEGA
BOLESNIK
OKOLINA
ZDRAVLJE
27
Bertha Harmer
28
Berta Harmer

• Rodena u blizini Toronta, gdje joj je otac bio
  stolar željeznicke tvrtke.
• Po završetku srednje škole radila je kao
  blagajnik i knjigovoda u tvrtki u Torontu koja je
  bila u vlasništvu predsjednik Opce bolnice u
  Torontu.
• U dobi od 30 g. odlucila je postati medicinska
  sestra, 1913 g. je diplomirala
• 1915 g. postala prvostupnik
• 1923-1927 g. bila docent na Sveucilištu te u isto
  vrijeme prvi pomocnik u upravi New Haven bolnice
• 1922.g. izdala prvu knjigu, 1926.g. drugu knjigu
• Zatim poslala ravnatelj škole za medicinske
  sestre,1933 g. se razboljela i godinu iza toga
  podnijela ostavku
• Umrla 14.12.1934.g. Ja cu prebivati u kuci
  Gospodnjoj zauvijek

29
(No Transcript)
30

• Bertha Harmer 1922. godine
• opisuje sestrinstvo
• Sestrinstvo ima korijene u potrebama
  covjecanstva
• i temelji se na idealu pružanja usluge.
• Njegov cilj nije samo lijecenje bolesnih i
  ozdravljenje ranjenih osoba nego i sprijecavanje
  bolesti
• postizanje zdravlja i mira, olakšanje i utjeha
  duši i tijelu, pružanje zaštite, njege i drugih
  oblika prakse, te
• pomaganje svima onima koji su bespomocni ili
  hendikepirani, mladi, stari ili nezreli.
• Cilj sestrinstva je sprecavanje bolesti i
  ocuvanje zdravlja, a nacelo briga ne samo o
  pojedincu vec i o cijelom narodu
• Stoga je ono vezano uz svaku društvenu
  instituciju koja djeluje na sprecavanje bolesti i
  ocuvanje zdravlja.
• Sestra ne brine samo o njezi pojedinca vec o
  zdravlju naroda.

31
Harmer, Bertha. Text-Book of the Principles and
Practice of Nursing revised 2nd edition,
illustrated. New York MacMillan,
32
Hildegard PeplauModel interpersonalnih odnosa(1)

• Rodena 1909.g.,-Pensylvania
• 1931.g. Diploma medicinske sestre
• 1943.g. Diploma iz interpersonalne psihologije
• 1947.g. Magisterij iz psihijatrijske zdravstvene
  njege
• 1953.g. Doktorat na razvoju kurikuluma
  zdravstvene njege
• Profesor emetitus
• 1952.g. Publicitana teorija
• 1999.g. umrla

33
Model interpersonalnih odnosa(2)radila je kao
medicinska sestra u vojscineuropsihijatrijskoj
bolnici u Engleskoj, te privatnoj psihijatrijskoj
bolnici
34
Hildegard PeplauModel interpersonalnih odnosa

• Temeljen na psihodinamskim odnosima/sestrinstvu
• Kljucan je razvoj odnosa sestra-bolesnik
• Primjenjuje principe ljudskih odnosa
• Sposobnost shvacanja vlastitog ponašanja kako bi
  se pomoglo drugima da prepoznaju poteškoce i da
  se primjene principi ljudskih odnosa na probleme
  na svim razinama iskustava

35
Hildegard PeplauModel interpersonalnih odnosa

• Osoba
• Pojedinac, organizam u razvoju koji pokušava
  smanjiti tjeskobu uzrokovanu potrebama
• Živi u nestabilnoj okolini, cija nestabilnost
  nosi rizike za zdravlje i utjece na zdravstveni
  status (siromaštvo)
• Okolina
• Shvaca kao snage izvan pojedinaca, ali unutar
  kulturalnog konteksta, a koji utjecu na medusobni
  odnos

36
Hildegard PeplauModel interpersonalnih odnosa

• Zdravlje
• Oznacava razvijanje osobe i ljudskih procesa
  prema kreativnom, konstruktivnom, produktivnom
  življenju, sposobne za samostalan život i život u
  zajednici
• Naglasak je na osobi koja sazrijeva, više nego na
  fiziološkim i biološkim aspektima zdravlja

37
Hildegard PeplauModel interpersonalnih odnosa

• Zdravstvena njega
• Interpersonalni proces, terapeutski, edukativni
  instrument koji djeluje suradnicki s drugima kako
  bi ostvario zdravlje
• Cilj zdravstvene njege je razvoj kreativne,
  konstruktivne, produktivne osobe, sposobne za
  samostalan život i život u zajednici
• Ukljucuje rješavanje problema

38
H.Peplau Filozofija o pacijentima i njihovoj
skrbi

• 6 vjerovanja o pacijentima
• Svako ponašanje je svrsishodno, ima znacanje i
  može se razumijeti
• Sestra mora uociti što se dogada, mora to
  protumaciti i zatim znati što poduzeti na temelju
  svojih tumacenja
• Sestra ispunjava potrebe bolesnika
• Interakcija sestra-bolesnik, verbalana i
  neverbalna jako utjece na oporavak bolesnika
• Osobnost bolesnika na neki nacin ima veze s
  njegovom bolešcu
• Postoje neke ideje o zdravstvenoj njezi koje se
  odnose na rijec tjeskoba

39
MODEL ZDRAVSTVENE NJEGE ERNESTINE WIEDENBACH
40
MODEL ZDRAVSTVENE NJEGE ERNESTINE WIEDENBACH

• Rodena 18.08.1900.g. u Hamburgu, Njemacka, u
  bogatoj obitelji
• Obitelj se preselila u New York 1909.g.
• Dobila certifikat medicinske sestre-primalje
• Radila je i kao profesionalni pisac za American
  Journal of Nursing
• Predavala u školi primalja od 1946-1951, a zatim
  od 1952 g. na fakultetu kao instruktor za
  primalje
• 1954.g. imenovana docentom, a 1956 g. izvanrednim
  profesorom
• Umrla 8.ožujka, 1998.g.

41
ERNESTINE WIEDENBACH(1900-1996)

• Zdravstvena njega je
• pomoc
• pojedincu, obitelji ili grupama
• kojima je ta pomoc potrebna,
• a utemeljena je na
• suosjecanju, znanju, umijecu i razumijevanju.
• (1964.g.)

42
MODEL ZDRAVSTVENE NJEGE Erenestine Wiedenbach
zdravstvena njega
POMOC
Drugoj osobi
suosjecanje, znanje, vještine i razumijevanje
realnost
svrha
plan
43
MODEL ZDRAVSTVENE NJEGE ERNESTINE WIEDENBACH

• Djelatnost medicinske sestre odvija se u tri faze

Utvrdivanje potreba
Pružanje potrebne pomoci prema planu
Provjera je li pomoc pružena i je li djelotvorna
.
44
MODEL ZDRAVSTVENE NJEGE ERNESTINE WIEDENBACH

• Ernestine Wiedenbach zastupa altruisticko
  stajalište, u kojem je osnova zdravstvene njege
  pomoc drugoj osobi koja je utemeljena na
  suosjecanju, znanju, vještini i razumijevanju
  osobe kojoj je pomoc potrebna
• Istice tri osnovna elementa svrha, plan i
  realnost

45
MODEL ZDRAVSTVENE NJEGE Dorothy E. Johnson
46
MODEL ZDRAVSTVENE NJEGE Dorothy E. Johnson
C O V J E K
47
MODEL ZDRAVSTVENE NJEGE Dorothy E. Johnson

• Zdravstvena njega je
• usmjerena na
• smanjivanje stresa,
• podržavanje prirodene obrane i
• proces prilagodbe

48
Dorothy E. Johnson

• Zdravlje
• svrsishodno i adaptivno,
• tjelesno, mentalno, emocionalno i socijalno
  reagiranje na
• unutrašnje i vanjske podražaje,
• s ciljem
• održavanja ravnoteže i ugode.

49
Dorothy E. Johnson

• Bihevioralni sustav
• Podsustavi
• afilijativni
• ovisnicki
• nutritivni
• eliminacijski
• seksualni
• agresivni
• afirmativni

50
MODEL ZDRAVSTVENE NJEGE Dorothy E. Johnson

• Osoba
• Bihevioralni sistem koji se sastoji od podsistema
  koji stalno nastoje održati stabilno stanje
• Okolina
• Nije posebno odredena
• Ali kaže da postoji unutarnja i vanjska okolina

51
MODEL ZDRAVSTVENE NJEGE Dorothy E. Johnson

• Zdravlje
• Ravnoteža i stabilnost
• Zdravstvena njega
• Vanjski regulacioni utjecaj usmjeren poticanju i
  održavanju pozitivnog zdravstvenog ponašanja u
  zdravlju i bolesti
• Indicirana samo u slucaju nestabilnosti

52
MODEL ZDRAVSTVENE NJEGE Dorothy E. Johnson

• Sestra utjece na pacijentovo ponašanje s ciljem
  da smanji stres i uspostavi unutarnju ravnotežu
• Zdravstvena njega je usmjerena smanjivanju stresa
  i podržavanju prirodne obrane organizma i procesa
  prilagodbe

53
MODEL ZDRAVSTVENE NJEGE Dorothy E. Johnson

• Problemi se javljaju kad je ponašanje pacijenta
• Insuficijentno
• Neadekvatno
• Inkompatibilno
• Dominantno

54
TEORIJA POTREBAVIRGINIA HENDERSON
55
TEORIJA POTREBAVIRGINIA HENDERSON

• Poznata kao prva dama sestrinstva
• Najistaknutija sestra u 20. stoljecu
• Pohadala vojnu školu za medicinske sestre u
  Washingtonu gdje su sestre tretirane kao kadeti
• Diplomirala 1921.g. a zatim i magistrirala na
  podrucju sestrinske edukacije

56
TEORIJA POTREBAVIRGINIA HENDERSON

• Uvela prakticnu nastavu u obrazovanje sestara
• Bavila se istraživanjem zdravstvene njege, a ne
  medicinskih sestara
• Dala najpoznatiju definiciju zdravstvene njege
• Prva jasno odvojila zdravstvenu njegu od medicine

57
VIRGINIA HENDERSON

• Uloga je medicinske sestre pomoc
• pojedincu, bolesnom ili zdravom, u
• obavljanju aktivnosti koje
• doprinose zdravlju ili oporavku (ili mirnoj
  smrti), a koje bi obavljao samostalno,
• kada bi imao potrebnu snagu, volju ili znanje.
• Pomoc treba pružiti na nacin koji ce doprinjeti
  što bržem postizanju njegove samostalnosti.
• Henderson - aktivnosti - usmjerene na
  zadovoljavanje potreba

Disanje Hranjenje Eliminacija Kretanje Odmor i spavanje Odijevanje Temperatura Održavanje higijene Sigurnost Komunikacija Religija Rad Rekreacija Ucenje
58
A. Maslow pet hijerarhijskih razina potreba
59
Teorija motivacije

• 1943.g.
• Covjek nikad nije zadovoljan
• Proucavao najnaprednije ljude Albert Einstein

60
VIRGINIA HENDERSON (odgovara na sedam pitanja)

• medicinska sestra
• zdravom ili bolesnom pojedincu
• zadovoljavanju osnovnih (14) ljudskih
  potreba
• - kada osoba nema potrebnu snagu, volju ili
  znanje
• - pruža nekoliko vrsta pomoci
• ocuvanje zdravlja, oporavak ili mirna smrt
• što brže osamostaljenje

• Tko pomaže?
• Kome pomaže?
• Pri cemu pomaže?
• Kada pomaže?
• Kako pomaže?
• Koja je svrha pomoci?
• Koje je nacelo pomoci?

61
MODEL ZDRAVSTVENE NJEGE V. HENDERSONzdravstvena
njega
POMOC
bolesnoj osobi
zdravoj osobi
kada nema snagu, volju ili znanje
Fizicka, psihološka, edukacija
Pri zadovoljavanju Osnovnih ljudskih potreba
Radi ocuvanja zdravlja, Oporavka ili mirne
smrti
62
MODEL ZDRAVSTVENE NJEGE V. HENDERSON

• Sestra je privremeno
• svijest osobe bez svijesti,
• ljubav prema životu osobe sklone samoubojstvu,
• noga osobe kojoj je amputirana,
• oci slijepe osobe,
• sredstvo kretanja dojenceta,
• znanje i samouvjerenost mlade majke,
• glasnogovornik onih koji su preslabi ili
  povuceni u sebe, ...

63
FAYE GLLENN ABDELLAHSvrstavnje problema (21) u
zdravstvenoj njezi
64
FAYE ABDELAAH

• Popis problema (21) u zdravstvenoj njezi
• Stanja koja pokazuju ili s kojima se susrecu
  pacijent i/ili obitelj
• Tri kategorije problema
• Fizicki, socijalni i emocionalni
• Medicinska sestra mora biti dobra u rješavanju
  problema

65

• Abdellahs problemi (21) u zdravstvenoj njezi
• održati dobru higijenu i fizicki komfor
• Promicati optimalnu aktivnost vježbe, odmor, san
• Promicati sigurnost prevencijom za slucaj
  povrede, ili traume i širenja infekcije
• Podržavati pravilno držanje tijela prevenciju i
  korekciju deformiteta
• Olakšati i/ili održavati opskrbu svih stanica
  tijela kisikom
• Olakšati i/ili održavati prehranu svih stanice
  tijela
• Olakšati i/ili održavati eliminaciju
• Olakšati i/ili održavati balans tekucine i
  elektrolita
• prepoznati fiziološke odgovore tijela na bolest,
  kondiciju patološku, fiziološku i kompenzatornu
• Olakšati i/ili održavati regulaciju mehnizama i
  funkcija

66

• Olakšati održavanje osjetilnih funkcija
• Utvrditi i uvažiti izražavanje pozitivnih i
  negativnih osjecaja i reakcija
• Utvrditi i uvažiti meduodnose emocija i organske
  bolesti
• Olakšati održavanje verbalne i neverbalne
  komunikacije
• Unaprijediti razvoj meduljudskih odnosa
• Olakšati napredovanje prema osobnim duhovnim
  ciljevima
• Stvoriti ili održati okolinu koja ima terapeutski
  ucinak
• Olakšati prihvacanje samoga sebe kao individue s
  razlicitim fizickim emocionalnim i razvojnim
  potrebama
• Prihvatiti optimalne moguce ciljeve bez obzira na
  fizicka i emocionalna ogranicenja
• Koristiti izvore u zajednici kao pomoc u
  rješavanju problema koji se pojavljuju usljed
  bolesti
• Razumjeti ulogu socijalnih problema kao cimbenika
  koji utjecu na uzroke bolesti

67
FAYE ABDELAAH

• Sestrinstvo
• Profesija koja pomaže
• Opsežna usluga koja udovoljava potrebama
  pacijenata
• Poboljšava ili obnavlja sposobnost samopomoci
• Koristi 21 problem kao vodic u zdravstvenoj njezi
• Zdravlje
• Iskljucuje bolest
• Nema potreba koje nisu zadovoljene, niti stvarnog
  ili
• ocekivanog škodenja zdravlju

68
MODEL ZDRAVSTVENE NJEGE Nancy Roper, Winifred
W.Logan i Alison J, Tierney

• Zdravstvena njega
• pomoc pacijentu u sprecavanju, rješavanju,
  ublažavanju i suceljavanju s problemima u svezi
  sa svakodnevnim životnim aktivnostima

• Izbjegavanje štetnih utjecaja
• okoline
• Komunikacija
• Disanje
• Uzimanje hrane i tekucine
• Eliminacija otpadnih tvari
• Održavanje higijene i odjevanje

• Kretanje
• Rad i rekreacija
• Seksualne potrebe i
• aktivnosti
• Spavanje
• Umiranje

69
MODEL ZDRAVSTVENE NJEGEDorothea E. Orem

70
Dorothea E. Orem

• Zdravstvena njega je
• pomoc ili intervencija
• medicinske sestre usmjerena
• uspostavljanju ravnoteže izmedu mogucnosti i
• odredenih zahtjeva (opcih i zdravstvenih)
• kojima pojedinac mora trajno udovoljavati
• radi održavanja života i zdravlja,
• oporavka od bolesti i ozljeda te
• suceljavanja s njihovim ucincima.

71
MODEL ZDRAVSTVENE NJEGEDorothea E. Orem

• Teorija zdravstvene njege utemeljena na ideji
  samozbrinjavanja
• Samozbrinjavanje aktivnosti koje pojedinac
  potice i izvodi u vlastitom interesu zbog
  održavanja života, zdravlja i dobrobiti.
• Deficit samozbrinjavanja sustav zdravstvene
  njege

72
Zahtjevi za samozbrinjavanje
iz gubitka zdravlja
Univerzalni

• Zajednicki svim ljudima
  javljaju se u slucaju bolesti, ozljeda
• Prisutni u svim razvojnim fazama
  ili u svezi s medicinsko-tehnickim
• Odrasle osobe sposobne odgovoriti
  zahvatima
• Meduzavisne i odnose se na
  obuhvaca
• zrak, vodu, hranu
• eliminacijske procese (kontrola
• i regulacija
• aktivnosti i odmor/uravnoteženost
• ravnotežu u interakciji s drugim
• osobama
• izbjegavanje opasnosti
• težnju za normalnim u odnosu na
• razvojne, kulturne i socijalne kriterije

• Traženje potrebne medicinske pomoci
• Adekvatne postupke u svezi s
• patološkim stanjem
• Pridržavanje medicinskih uputa
• Adekvatne postupke u svezi s
• neugodnim ucincima medicinskih
• postupaka
• Promjenu nacina života koja ce
• doprinjeti razvoju licnosti u vrijeme
• bolesti i unatoc bolesti
• Ocuvanje samopouzdanja i
• samopoštovanja

73

• Pomoc
• medicinske sestre
• potrebna je u slucaju
• neravnoteže
• izmedu zahtjeva i mogucnosti.
• D. Orem

74
M O D E L D. O R E M
opci zahtjevi
sposobnosti
Pojedinac u stanju ravnoteže
Opci zahtjevi
Zdravstveni zahtjevi
sposobnosti rezervne sposobnosti
Unatoc povecanim zahtjevima održana je ravnoteža
sposobnosti
rezervne sposobnosti
Zdravstveni zahtjevi
opci zahtjevi
Zahtjevi su preveliki u odnosu na sposobnosti
Pomoc medicinske sestre
sposobnosti rezervne sposobnosti
Opci zahtjevi Zdravstveni zahtjevi
Uz strucnu pomoc, ponovno uspostavljena ravnoteža
75

• Pružajuci zdravstvenu njegu
• medicinska sestra
• uspostavlja i održava interakciju s pojedincem,
  obitelji i grupom, sve dok im je pomoc potrebna
• odreduje je li se i kako može pomoci pojedincu,
  obitelji i grupi
• udovoljava realnim zahtjevima, željama i
  potrebama za pomoc te osigurava vezu sa sustavom
  zdravstvene zaštite
• ordinira, provodi i regulira sve vrste pomoci
  bolesniku, obitelji i grupi, iz podrucja
  zdravstvene njege
• integrira i uskladuje zdravstvenu njegu s
  bolesnikovim svakodnevnim životom, te ostalim
  oblicima zdravstvene i socijalne skrbi

76
SUSTAV ZDRAVSTVENE NJEGE D.E. OREM

• Kompenzatorni
• Djelomicno kompenzatorni
• Suportivno - edukacijski

77
SUSTAV ZDRAVSTVENE NJEGE D.E. OREM

• U svakom sustavu bitna su dva elementa
• Komplementarnost specificnih uloga i odgovornosti
  pojedinaca i medicinske sestre
• Specificne vrste pomoci koje pruža medicinska
  sestra (ciniti za i umjesto pojedinca,
  usmjeravanje, fizicka i psihološka podrška,
  poducavanje, osiguravanje adekvatne okoline)

78
Calista Roymodel adaptacije
79
Calista Roymodel adaptacije

• zdravstvena njega je - teoretski sustav znanja
• bolesnik - biosocijalno bice.
• medicinska sestra pomaže bolesniku u procesu
  prilagodbe
• Sestrinstvo pridonosi zdravlju, kvaliteti
  života i dostojanstvenoj smrti

80
Calista Roymodel adaptacije

• Pet medusobno povezanih osnovnih elementa
• Pacijent osoba koja dobiva njegu
• Cilj zdravstvene njege adaptacija na promjenu
• Zdravlje biti i postati cjelovita osoba
• Okolina - sva stanja, okolnosti i utjecaji koji
  su važni za razvoj i ponašanje osoba ili skupina
  te bilo koja situacija vezana za zdravlje
• Smjer zdravstvene njege olakšavanje prilagodbe

81
Calista Roymodel adaptacije

• Osoba je otvoren prilagodljiv sustav koji se može
  prilagoditi s inputom (stimulus-podražaj), i koja
  se prilagodava procesima ili kontrolnim
  mehanizmima
• Sestrinstvo potice razinu prilagodbe pomaže da
  se umanje neucinkoviti odgovori ili ojacaju
  ponašanja koja olakšavaju prilagodbu

82

• Da bi se korisnost jedne teorije razumjela,
  potrebno je znati
• kada je nastala,
• tko je njen nosilac,
• iz koje je kulturne i socijalne sredine,
• koja su saznanja drugih znanosti korištena,
• kolika je njena primjenjivost u praksi,
• postoje li pozitivna ili negativna iskustva,
• koliki broj radova slijedi iz iskustva odredene
  teorije

83

• Najveca vrijednost jedne teorije je njena
  primjenjivost u praksi i tu karakteristiku
  naglašava najveci broj sestara.
• SZO objašnjava i predlaže Indeks korisnosti za
  izbor modela njege
• prema Marian NcGee Indeks sadrži pet kriterija
• društvenu vrijednost,
• kompatibilnost,
• potpunost,
• zahtjeve struke,
• provedivost.

84

• Svaki od kriterija sadrži nekoliko elemenata
• Društvena vrijednost sastoji se od cetiri dijela
• Upotrebljivosti modela i njegovog doprinosa
  društvu (npr. Doprinos teorije Virginie Henderson
  sastoji se u identifikaciji poslova sestre.)
• Model treba odrediti jasne vrijednosti za
  specificne upute,
• Objašnjenja i propisa (Abdellah 21 problem
  njege pokazuje i vrijednost jasnoce)
• Model treba biti vodic sestrama u etickim odlukama

85

• Kompatibilnost, se sastoji iz dva dijela.
• Model je korisniji ako je
• u vecem skladu i sa sustavom zdravstvene njege i
  s
• kulturnim vrijednostima sredine u kojoj sestre
  rade.

86

• Potpunost ima pet dijelova.
• Koristan model je potpun, što znaci da
• nudi vodenje u nacinu donošenja odluke za
  unapredenje zdravlja, kontrolu rizika, briga za
  morbiditet i krizna stanja,
• je primjereno logican-kritican prema korisnosti,
• postavlja prioritete njege u kojima se susrecu
  prakticni zahtjevi odredene situacije,
• dobro funkcionira u praksi,
• popunjava postavljena objašnjenja, predvidanja i
  propise

87

• Zahtjevi struke
• Provodenje zdravstvene njege bazira se na
  teorijskom pristupu koji je zavisan o
• - vrijednostima, koje se temelje na struci i
• ocekivanjima i
• potrebi trenutne situacije.
• Korisnost modela zdravstvene njege zavisi
  djelomicno od stupnja kompleksnosti koju struka
  zahtijeva.

88

• Izvedivost
• Kriterij izvedivosti sastoji se od dva dijela
• odgovarajucih resursa
• Najveci zahtjevi izvedivosti su ljudski
  resursi i spremnost, znanje, vrijeme i prostor.
• mogucnosti modela
• Model izvedivosti ima mogucnost za
  efikasnost, efektivnost, adekvatnost i
  prilagodbu.
• Teoretski model, može doprinjeti - povecati
  korisnost, ne samo sustava zdravstvene i uslužnih
  organizacija vec i društvu u cjelini.

89

• Indeks Korisnosti služi sestrama kao pomocno
  sredstvo u izboru teorije njege koja odgovara
  njihovim potrebama, da ju primjene i prema
  potrebama mijenjaju.
• Izmedu postojecih modela njege postoje
  razlicitosti, medutim sve imaju zajednicko
  orijentiranost prema pacijentu.

90
ODNOS NJEGE BOLESNIKA I ZDRAVSTVENE NJEGE
91
KOMPLEMENTARNI ODNOS IZMEÐU MEDICINE I
ZDRAVSTVENE NJEGE

• MEDICINA ZDRAVSTVENA NJEGA

Dijagnosticiranje problema pri zadovoljavanju
osnovnih ljudskih potreba
Dijagnosticiranje bolesti
Pružanje razlicitih vrsta pomoci pri
zadovoljavanju potreba i osamostaljivanju
Lijecenje
maksimalni stupanj samostalnosti pri
zadovoljavanju osnovnih ljudskih potreba
Izljecenje