Opca dentalna radiografija i radiologija

1
Opca dentalna radiografija i radiologija Prevencij
a i zaštita od zracenja
Prof. dr. sc. Stipan Jankovic
PREDAVANJE 2 2012./2013.
2
Zaštita od zracenja
UMJETNI IZVORI ZRACENJA

• svi oni izvori koje je u bilo koje svrhe proizveo
  covjek
• umjetni izvori zracenja dijele se na medicinske i
  nemedicinske

• medicinski izvori zracenja su dijagnosticki i
  terapijski rentgenski uredaji, te radionuklidi u
  nuklearnoj medicini (dijagnosticka i terapijska
  primjena)
• nemedicinski izvori nuklearne elektrane,
  akceleratori, talog pokusnih nuklearnih
  eksplozija, katodne cijevi (u gospodarstvu,
  istraživackim laboratorijima i kucanstvu)

3
Zaštita od zracenja
4
Zaštita od zracenja

• izloženost prirodnim i umjetnim izvorima zracenja
  je bitno razlicita u razlicitim zemljama svijeta,
  a ovisna je pored razlicitih prirodnih uvjeta i o
  tehnološkom stupnju razvoja zemalja
• u našoj zemlji racuna se da od ukupne kolicine
  zracenja kojoj je izloženo pucanstvo na prirodne
  izvore radijacije otpada 49, a na umjetne izvore
  oko 51. Medu umjetnim izvorima, najvece je
  zracenje pucanstva (80-99 cak!) od uporabe
  razlicitih dijagnostickih rentgenskih uredaja.
• u najrazvijenijim zemljama svijeta zracenje iz
  medicinskih izvora je znatno manje nego iz
  prirodnih izvora zracenja. U prosjecno razvijenim
  zemljama svijeta racuna se da na medicinske
  izvore zracenja otpada 20 - 40 doze zracenja
  koju prima pucanstvo iz prirodnih izvora

5
Zaštita od zracenja
Izloženost ionizirajucim zracenjima u SAD (podaci
iz 2000. god.)
6
Zaštita od zracenja
Medicinski izvori zracenja

• medicinski izvori zracenja su dijagnosticki i
  terapijski rentgenski uredaji, te radionuklidi u
  nuklearnoj medicini (dijagnosticki i terapijski)
• medicinska radiološka dijagnostika 80-90 ukupne
  doze koju pucanstvo prima iz svih umjetnih izvora
  zajedno
• u Republici Hrvatskoj izloženost gonada
  prosjecnog stanovnika je podjednaka iz prirodnih
  i medicinskih izvora zracenja

7
Zaštita od zracenja

• Koji su medicinski izvori zracenja stanovništva?

• sve radiološke dijagnosticke metode u medicini i
  stomatologiji (u Hrvatskoj je 2000. godine
  ucinjeno preko 4.500.000 radioloških pretraga u
  SAD- 2000. godine ucinjeno je oko 200 miliona
  radioloških pretraga u medicini i oko 100 miliona
  pretraga u stomatologiji, aplicirano je oko 10
  miliona doza radiofarmaka)
• intervencijska radiologija (sve više zastupljena)
• radionuklidna dijagnostika (izotopske metode)
• radioterapija

8
Zaštita od zracenja
KOLICINA APSORBIRANOG ZRACENJA U TIJELU BOLESNIKA
PO POJEDINIM VRSTAMA PRETRAGA PRETRAGA

APSORBIRANO ZRACENJE RTG snimka pluca (PA)
0.02
mSv LS kralježnica
120 X gt Snimka
abdomena
75 X gt Pasaža gastroduodenuma
250 X
gt Irigografija- irigoskopija
450 X gt CT prsiju ili
abdomena
400 X gt Intraoralna snimka zubi (komplet)
5 X
Panoramaska
radiografija
1 X CT maksile
5-50
X CT mandibule
35-175 X

• Rtg snimka prsiju trodnevnoj dozi zracenja iz
  prirodnih izvora
• Pasaža gastroduodenuma 2,5 godišnjoj dozi
  zracenja iz prirodnih izvora
• Irigografija irigoskopija 4,5 godišnja doza
  prirodnih izvora zracenja

9
Zaštita od zracenja
PREVENCIJA I ZAŠTITA OD ZRACENJA PREVENCIJA
izbjegavanje izlaganja pucanstva nepotrebnom
zracenju

• DOBRA INDIKACIJA (narocito žena i mladih osoba u
  generativnom razdoblju)

• REDOSLIJED PRETRAGA

• anamneza i klinicki pregled
• laboratorijski nalazi
• ultrazvuk i MR
• alternativne metode pretraga, koje ev. nisu
  povezane s ionizirajucim zracenjem
• razlicite metode dentalne radiografije

RAZUMAN- LOGICAN ODABIR RADIOLOŠKIH METODA !
10

• U prevenciji nepoželjnog djelovanja zracenja na
  bolesnike najodgovorniji su lijecnici stomatolozi
  koji upucuju bolesnike na radiološka pretrage i
  inženjeri medicinske- dentalne radiografije.

11
Uloga stomatologa

• postavljanju pravilne indikacije za radiološku
  pretragu,
• izboru metode pregleda s najmanjim dozama
  zracenja,
• izbjegavanju ponavljanja nepotrebnih rendgenskih
  
• pretraga zubi i celjusti.

12
Uloga inženjera medicinske- dentalne radiografije

• provjerava valjanost uputnice za radiološku
  pretragu ( je li ispravno popunjena, itd.),
• posvecuje posebnu pozornost ženama u generativnom
  razdoblju (mogucnost trudnoce u oko 20 žena
  mladih od 30 godina!),
• posebnu pažnju iskazuje prema djeci obaju spolova
  i mladim ljudima (osobe mlade od 30 godina),
• upucuje na oprez u ophodenju s osobama
  profesionalno izloženim zracenju (profesionalno
  radiološko osoblje),
• maksimalno smanjuje ponovljena snimanja kod
  radiografskih pretraga,
• sužava snop rentgenskih zraka na najmanju
  potrebnu širinu (kod pretraga gdje je to moguce),
• potice dobru uvježbanost u radu.

13

• Stomatolozi uvijek trebaju imati na umu da je
  izlaganje bilo kojoj vrsti ionizirajuceg zracenja
  štetno za bolesnika i pucanstvo u cjelini.
• Sve radiološke pretrage (povezane s ionizirajucim
  zracenjem) podliježu vrlo strogoj i kompliciranoj
  zakonodavnoj regulativi, a kolicina zracenja mora
  biti u skladu s principima ALARA (As Low As
  Resonably Achievable), što znacni treba
  primjeniti najmanju dozu zracenja za najvecu
  dijagnosticku dobit bolesnika.
• Kad je potrebno primijeniti više razlicitih
  radioloških pretraga za rješenje odredenog
  stomatološkog problema, treba odabrati
  najlogicniji redoslijed pretraga (ili pretragu)
  na temelju vlastite prosudbe, te konzultacija s
  radiolozima i specijalistima razlicitih grana
  stomatologije.

14
Zaštita od zracenja
ZAŠTITA OD IONIZIRAJUCIH ZRACENJA

• skup svih mjera i postupaka kojima se može
  smanjiti izlaganje zracenju u tijeku njegove
  poželjne ili potrebne primjene

15
Zaštita od zracenja

• Problematiku zaštite od zracenja prati cijeli niz
  strucnih medunarodnih organizacija, koje redovito
  ili periodicki izdaju svoje preporuke.
• Posebno su znacajne preporuke nekoliko
  najvažnijih organizacija (International
  Commission on Radiological Protection,
  International Atomic Energy Agency, European
  guidelines on radiation protection in dental
  radiology, itd.), koje su prihvatile zemlje
  Europske unije i obvezale sve zemlje clanice na
  njihovo strogo pridržavanje.
• U skladu s tim preporukama donesen je i naš Zakon
  o zaštiti od ionizirajucih zracenja s
  odgovarajucim popratnim Pravilnicima za
  provodenje zaštite od zracenja.

16
Zaštita od zracenja
17
Zaštita od zracenja
OBLICI ZAŠTITE OD ZRACENJA

• zakonodavna zaštita

• fizikalno-tehnicka zaštita

• kemijska zaštita

• biološka zaštita

• znanstvena istraživanja

18
ZAKONODAVNA ZAŠTITA

• Zakonodavna zaštita je veoma važna jer vrlo
  strogim zakonskim propisima i podzakonskim aktima
  ureduje cjelokupnu problematiku zaštite od
  ionizirajucih zracenja.
• Temeljni akti zakonodavne zaštite od
  ionizirajucih zracenja u Republioci Hrvatskoj su
  Zakon o zaštiti od zracenja i Pravilnik o zaštiti
  od zracenja doneseni 1999. godine, te Pravilnik
  o uvjetima i mjerama zaštite od ionizirajucih
  zracenja za obavljanje djelatnosti s rentgenskim
  uredajima, akceleratorima i drugim uredajima koji
  proizvode ionizirajuca zracenja (Narodne
  novine, br. 125/06.), kao i Pravilnik o uvjetima
  za primjenu izvora ionizirajucih zracenja u
  medicini i stomatologiji (Narodne novine, br.
  125/06.).
• Sve navedeno je uskladeno sa preporukam ICRP te
  zahtjevima Europske zajednice.

19
Zaštita od zracenja

• Clanak 11.
• ozracenje osoba koje rade s izvorim ionizirajucih
  zracenja tijekom rada ne smije biti iznad 100
  milisiverta u razdoblju pet uzastopnih godina,
  odnosno 20 milisiverta prosjecno u svakoj godini,
  uz uvjet da ni u jednoj godini petogodišnjeg
  razdoblja ozracenje ne smije biti iznad 50
  milisiverta
• uvažavajuci gornje granice ozracenja ocne lece ne
  smiju biti ozracene iznad 150 milisiverta u
  jednoj godini, a koža, podlaktice, šake i stopala
  ne smiju biti ozracena iznad 500 milisiverta u
  jednoj godini

20
Zaštita od zracenja

• Clanak 14.
• ozracenje osoba koje ne rade s izvorima
  ionizirajucih zracenja ne smije biti iznad 1
  milisiverta u jednoj godini
• uvažavajuci gornju granicu ozracenja ocne lece
  osoba koje ne rade s izvorima ionizirajucih
  zracenja ne smiju biti ozracene iznad 15
  milisiverta u jednoj godini, a koža osoba koje ne
  rade s izvorima ionizirajucih zracenja ne smije
  biti ozracena iznad 50 milisiverta u jednoj
  godini

21
FIZIKALNO-TEHNICKA ZAŠTITA

• Zakonom je definirana i fizikalno-tehnicka
  zaštita koja ukljucuje
• nadzor nad izvršavanjem zakonskih propisa u svezi
  s projektiranjem i izgradnjom radioloških
  ustanova, odjela i prostorija u kojima ce se
  raditi s izvorima ionizirajucih zracenja,
• projektiranje i izgradnju dijagnostickih
  prostorija,
• zaštitu zidova, prozora i vrata radioloških
  prostorija,
• zaštitu podova.

22
Zaštita od zracenja
Zaštita na dentalnom radiografskom uredaju

• sloj olova u oklopu (zracniku) rentgenske cijevi
• filtri na prozoru rentgenske cijevi
• višeslojni sužavajuci zastor (kolimator)
• zaštita u rentgenskoj prostoriji (razlicite
  pregrade, zaštitni paravani),
• osobna zaštitna sredstva, narocito za bolesnike.

23
Zaštita od zracenja
Zaštita od raspršenog zracenja raspršeno
zracenje je ono zracenje koje nije nastalo u
izvoru zracenja (rentgenskoj cijevi) vec pri
sudaru rentgenskih zraka s cesticama materije.
Najveci izvor raspršenog zracenja je tijelo
bolesnika, odnosno zracenju izloženi dio tijela
bolesnika

• zaštitne naprave na rentgenskom uredaju
  (sužavajuci prednji zastor-kolimator, ekran
  rentgenskog uredaja, ispod ekrana ili
  elektronskog pojacala dugacke i široke ploce od
  olovne gume- zaštitna vrijednost ovih ploca je 2
  - 2,5 mm Pb)
• zaštitne naprave u rentgenskoj prostoriji
  (zaštitni stolac, zaštitna kabina za bolesnika,
  zaštitne pregrade i paravani u prostoriji)
• osobna zaštitna sredstva (povijesno olovne
  maske, olovne cizme, štitnici za potkoljenice
  itd., zaštitne pregace, zaštitne rukavice,
  štitnik za vrat, zaštitne naocale)

24
Zaštita od zracenja

• Drugi oblici (mogucnosti) zaštite od zracenja

• skracenje trajanja izlaganja

• udaljavanje tijela od izvora zracenja

• nacin rada

25
Zaštita od zracenja
26
Zaštita od zracenja
Osobna zaštitna sredstva za zaštitu
profesionalnog osoblja i bolesnika

• zaštitne pregace

• štitnik za vrat

• zaštitne kecelje i pregace (zaštitne
  vrijednosti 0,25 mm olova) za bolesnike i odrasle
  osobe koje pridržavaju djecu i osobe s posbnim
  potrebama.

27

• Pucanstvo je u cijelosti (zbog velikog broja
  pretraga izvedenih svake godine) izloženo velikim
  dozama zracenja pri snimanjima zubi, pa je u
  cilju provodenja što bolje zaštite od zracenja
  potrebno znati
• nisu dopuštena "rutinska" snimanja zubi, osobito
  ne zubi koji ne pokazuju klinicke znakove
  bolesti,
• treba izbjegavati precesta snimanja i ponavljanja
  snimanja zubi,
• nužan je odabir valjane tehnike snimanja
  (suradnja stomatologa i ing. dentalne
  radiologije!),
• posebnu pozornost posvetiti zaštiti djece pri
  snimanju zubi, te osoba s posebnim potrebama
  (pridržavanje majke ili oca, oboje zašticeni
  olovnim pregacama!),
• obvezatna primjena zaštitne pregace,
• profesionalno osoblje nikad ne smije pridržavati
  djecu ili osobe s posbenim potrebama za vrijeme
  snimanja, a isto se odnosi i na trudnice.

28
Zaštita od zracenja
29
Zaštita od zracenja
30
Zaštita od zracenja
31
Zaštita od zracenja
32
Zaštita od zracenja
33
Zaštita od zracenja
34
Zaštita od zracenja
35

• Rutinska snimanja zubi nisu dopuštena.
• Osobe kojima se snimaju zubi moraju imati
  klinicku indikaciju, a pri snimanjima biti
  zašticene (vrat i prsa) pregacom ili štitnikom za
  vrat cija je zaštitna moc jednaka ucinku olova
  najmanje 0,25 mm debljine ( Clanak 31. Zakona o
  zaštiti od ionizirajucih zracenja).
• Na zracenje su osjetljivije osobe mlade životne
  dobi (djeca do deset godina su nekoliko puta
  osjetljivija od odraslih osoba), a žene su nešto
  osjetljivije od mušakaraca neovisno o životnoj
  dobi.
• Zaštiti djece od zracenja pri izvodenju
  rendgenskih pretraga treba posvetiti najvecu
  pozornost zbog njihove povecane
  radiosenzibilnosti i prevencije genetskih
  oštecenja!
• Nijedna osoba pri snimanjima ne smije biti u
  smjeru centralne zrake rendgenskog snopa, niti
  ona smije biti usmjerena prema vratima
  dijagnosticke prostorije.

36
Zaštita od zracenja
Zaštita žena od ionizirajucih zracenja

• pravilo deset dana

• pravilo 28 dana

• pravilo 90 dana za muškarce

• zaštita trudnica (prva 4 tjedna trudnoce, 8-15
  tjedana trudnoce, 15-32 tjedna i preko 32 tjedna
  trudnoce, kriticna doza zracenja za pobacaj,
  pretrage koje dovode do doze zracenja za pobacaj)

37
Zaštita od zracenja
Kriticna doza zracenja za pobacaj, pretrage koje
dovode do doza zracenja za medicinski opravdani
pobacaj

• svjetska iskustva ukazuju na dozu od 50 mGy kao
  dozu ozracenja fetusa kod koje se još ne
  savjetuje arteficijelni pobacaj
• veci broj u svijetu relevantnih strucnjaka tu
  granicnu dozu pomice na 100 mGy
• dužnost je radiologa savjetovati trudnicu koja je
  izložena vecim dozama zracenja koje bi mogle
  uzrokovati oštecenje ploda

38
Zaštita od zracenja

• dijagnosticke pretrage trudnica koje mogu
  ozraciti fetus dozama koje su rizicne za normalni
  razvoj fetusa su irigografija, intravenska
  urografija, pregled gastroduodenuma, CT male
  zdjelice i abdomena te angiografija.
• kad je ozracenje fetusa dozama ispod 50 mGy
  trudnica može biti posve mirna glede razvoja
  fetusa!

39

• Što se pak tice dozvoljenih doza ozracenja
  profesionalnog osoblja u dentalnoj
  radiografiji/radiologiji, prema preporukama
  National Commission for Radiation Protection
  (NCRP) u Sjedinjenim državama dozvoljena
  prosjecna godišnja doza za profesionalno osoblje
  je 0,2 mSv.
• Ta doza je za profesionalno osoblje u Ujedinjenom
  kraljevstvu (Engleska) prema preporukama National
  Radiological Protection Board (NRPB) još i manja
  te iznosi do 0,1 mSv godišnje.

40

• Zbog u pravilu malih individualnih doza zracenja
  u dentalnoj radiografiji zonom zracenja smatra
  se dijagnosticka dentalna jedinica u kojoj se
  tjedno ucini do 100 intraoralnih i 50 panoramskih
  filmova.
• Ukoliko profesionalno osoblje pri tome nema
  razloga biti u prostoriji za vrijeme snimanja,
  ono nije u obvezi nositi osobne dozimetre.

41

• Ukoliko se u takvoj dijagnostickoj jedinici ucini
  tjedno više od ranije navedenog broja rentgenskih
  filmova (bilo u pojedinoj skupini ili kombinaciji
  pretraga) obvezatna je osobna dozimetrija i
  tromjesecno ocitanje primljenih doza zracenja.
• Valja napomenuti da se snimanje u dentalnoj
  radiografiji/radiologiji mora obavljati s
  udaljenosti od najmanje 2 metra od rentgesnke
  cijevi (iza pregrade sa zaštitnim slojem olova),
  ili još bolje izvan prostorije u kojoj je
  smješten dentalni rengenski uredaj.

42

• Citat Clanka 11. Zakona o zaštiti od zracenja
  Ozracenje osoba koje rade s izvorima
  ionizirajucih zracenja tijekom rada ne smije biti
  iznad 100 milisiverta u razdoblju pet uzastopnih
  godina, odnosno 2o milisiverta prosjecno u svakoj
  godini, uz uvjet da ni u jednoj godini
  petogodišnjeg razdoblja ozracenje ne smije biti
  iznad 50 milisiverta (mSv).
• Uvažavajuci gornje granice ozracenja, ocne lece
  ne smiju biti ozracene iznad 150 milisiverta u
  jednoj godini, a koža, podlaktice, šake i stopala
  ne smiju biti ozracena iznad 500 milisiverta u
  jednoj godini. Navedeno se ne odnosi se na
  pacijente koji imaju prave medicinske indikacije
  za rendgenske pretrage!
• U dentalnoj radiografiji godišnja efektivna doza
  ozracenja profesionalnog osoblja nikada ne smije
  premašiti dozu od 1 mSv, odnosno godišnju
  dozvoljenu dozu ozracenja stanovništva.