Odnos religije i filozofije

1
Odnos religije i filozofije
2
Religija i filozofija

• U historiji ljudskog mišljenja postojala je i
  uvijek ce postojati raznovrsna i kompleksna
  interferencija.
• Pitanja kojima se bave gotovo su ista,
• Ali su odgovori na njih uglavnom razliciti
• Rijec je o tzv. vjecitim pitanjima o smislu
  ljudskog postojanja, o Bogu, praiskonu smrti,
  grijehu, dobru i zlu

3
Filozofija

• Filozofija je ljubav prema mudrosti (grc.filo,
  ljubav, sofia, mudrost).
• U ovom smislu, mudrost je aktivna uporeba
  intelekta
• Vecina ljudi imaju neku vrstu filozofije cim
  imaju svoj pogled na život.

4
Religija i filozofija

• U svakoj kulturi filozofija ima posebnu ulogu
• tako se npr. umnogome razlikuje uloga koju
  filozofija ima u zapadnoevropskoj od one koju ima
  u islamskoj, indijskoj ili kineskoj kulturi.
• U zapadnoevropskoj kulturi, filozofija je ponikla
  iz religijske zapitanosti
• U dugom povijesnom procesu od 5.stoljeca pr. n.e.
  pa seve do 4.stoljeca n.e., filozofija je
  ostavila pecat na kršcansku religiju.
• Od novog vijeka do danas razliciti filozofski
  svjetonazori izvršili su veci utjecaj na kulturu
  i civilizaciju evropskoga kontinenta nego
  kršcanstvo
• Svaka društvena institucija, pravo, religija,
  porodica, brak, industrija, obrazovanje...
  utemeljena je na nekoj filozofijskoj podlozi

5
Filozofija

• Klasificirana po periodima, historija
  zapadnoevropske filozofije dijeli se na
• anticku
• srednjovjekovnu
• i modernu (od 1600.g. do danas).

6
Anticka grcka filozofija

• izvšrila je najveci utjecaj na kasniju kulturu
  Zapada.
• Na kršcansku teologiju poseban je utjecaj
  izvršila Platonova filozofija idealizma
• Platon (427.? 347.?) vjerovao je da covjek može
  imati genuino znanje samo u nepromjenljivim
  stvarima kakve su istina, ljepota i dobrota, koje
  spoznajemo našim umom i koje je on nazvao idejama
  ili formama. Ideje su jedino stvarne, a sve
  ostalo su njihovi odrazi. Medu njima je
  najvažnija ideja dobra.
• Po Platonu, najbolji je onaj život koji se
  provede u razmišljanju o vjecnim istinama. Duša
  je besmrtna, a po smrti išcezava samo tijelo.

7
Aristotel

• neizmjeran utjecaj na kulturu Zapada.
• On je utemeljitelj filozofije nauke i razlicitih
  naucnih disciplinha fizike, astronomije,
  psihologije, biologoje, anatomije
• prvi je napisao teoriju o pjesnickoj umjetnosti i
  definirao predmet i granice matafizike koju je
  nazvao prvom filozofijom
• Naucavao je da svaka stvar ima svoju svrhu i da
  je priroda svake stvari determinirana tom svrhom

8
Aristotel

• Aristotelova predstava Boga, koga je on nazvao
  Nepokretnim Pokretacem, ostavila je duboki trag
  na kasnije religizono i sekularno mišljenje
• Kršcanski teolozi (i neki muslimanski filozofi)
  prihvatili su njegovu filozofemu po kojoj je Bog
  Prvi Uzrok koji nicim nije uzorokovan.

9
Religija i filozofija

• Prvi pokušaj pomirenja grcke i kršcanske
  filozofije ucinili su neoplatonisti (200 g.
  pr.n.e)
• Oni su naucavali da se najvece istine mogu doseci
  vjerom i Božijom intervencijom, a ne razumom

10
Srednji vijek

• Zapadnjacka filozofija razvija se unutar
  kršcanske teologije
• Najveci kršcanski filozofi su Sveti Augustin
  (pocetak 4. stoljeca) i Toma Akvinski (13 st.)
• Nastojali su pomiriti Aristotelovu filozofiju sa
  Biblijom i kršcanskom doktrinom.

11
Doba razuma

• Utemeljitelji moderne fizlozfije racionalizma
  Roger Bacon (Rodžer Bejkn, 1214-1292) i Rene
  Decartes (Rene Dekart 1596-1650)
• Odbacuju autoritet Objave kao izvora znanja i
  okrecu se iskljucivo ljudskom razumu kao vrhovnom
  autoritetu i arbitru istine pocetak sukoba
• Uporedo sa promjenom prirode filozofije javlja se
  i nova predstava Boga i Univerzuma
• Spekulativno mišljenje odmjejuje mehanicko po
  kome je Univerzum savršeni stroj koji se krece po
  strogo utvrdenim zakonitostima
• Bog je najcešce, Aristotelov Nepokretni
  Pokretac a za Barucha Spinozu (163-1677), On je
  isto što i Univerzum.

12
Deizam

• Najveci sukob religije i filozofije došao je sa
  francuskim prosvjetiteljstvom (Enlightenment) ili
  dobom razuma, u 17. i 18. stoljecu
• Diderot (Didro), Voltaire (Volter), Rousseau
  (Ruso) i drugi francuski filozofi i
  enciklopedisti odbacuju kršcansku religiju i
  naucavaju svojevrsnu religiju deizma, po kojoj je
  Bog samo stvoritelj svijeta
• Jedino se razumom može doci do istine o svijetu i
  jedino se njime može urediti ljudsko društvo u
  kome ce biti osiguran boljitak za sva ljudska
  bica
• Ovi su filozofi bili spiritus movens Francuske
  revolucije 1789
• A na temelju njihove filozofije izradene su sve
  buduce deklaracije o ljudskim pravima

13
Njemacki idealizam

• Daljnji razvoj ove filozofije
• Immanuel Kant (1724-1804), je nastojao napraviti
  sintezu racionalizma i emprizma i odrediti
  granice moci ljudskog razuma
• G.W.F. Hegel (1770.-1851.) razvio je teoriju o
  povjesnim mijenama koju je nazvao dijalektikom i
  po kojoj svaka teza ima svoju antitezu, a one se
  ujedinjuju u novoj kreaciji, sintezi, koja
  nastavlja dijalekticki proces

14
Friedrich Nietzsche 1844.-1900.

• njemacki filozof, pjesnik i vizionar
• proklamirao je da je Bog mrtav, tj. da je On
  izgubio moc da motivira i disciplinira ogromne
  mase ljudi
• Nietzshe je pozivao evropskog covjeka da se
  okrene nekim drugim, a ne religioznim idejama

15
Filozofija egzistencijalizma

• francuski filozof i pisac Jean Paul Sartre
  (Žan-Pol Sartr, 1905-1980.)
• sadržana u kovanici le se fe (dosl.cini šta
  hoceš) takoder odbacuje svaki autoritet izvan
  pojedinca, gradanina i propovijeda neutralizaciju
  vrijednosti
• po kojoj su ljudi slobodni ciniti sve osim da
  sebi ukinu slobodu
• vjerske vrijednosti nisu ni bolje ni gore od
  vrijednosti koje sebi izabere bilo koji pojedinac

16
Osnovna razlika

• Religija se temelji na Svetim knjigama i izvor je
  Bog, a filozofija je pak slobodno covjekovo
  umovanje i jedini autoritet je ljudski um
• filozofija nudi pretpostavke, a vjera jasne
  odgovore, uputu za moralno ponašanje i sigurno
  znanje o svijetu koji je nedostupan ljudskom
  razumu i ostjetilima
• vjera prolazi od objavljene Istine, filozofija
  traži istinu
• vjera je pronadena istina, filozofija je nikad
  dovršeni put do istine