Eksperimentalne metode moderne fizike - PowerPoint PPT Presentation

1 / 64
About This Presentation
Title:

Eksperimentalne metode moderne fizike

Description:

Eksperimentalne metode moderne fizike Opti ka spektroskopija Dr. sc. Nikola Godinovic (Nikola.Godinovic_at_fesb.hr) Literatura M. Furi , Moderne eksperimentalne metode ... – PowerPoint PPT presentation

Number of Views:342
Avg rating:3.0/5.0
Slides: 65
Provided by: fesbHrng5
Category:

less

Transcript and Presenter's Notes

Title: Eksperimentalne metode moderne fizike


1
Eksperimentalne metode moderne fizike
  • Opticka spektroskopija

Dr. sc. Nikola Godinovic (Nikola.Godinovic_at_fesb.hr
)
2
Literatura
  • M. Furic, Moderne eksperimentalne metode, tehnike
    i mjerenja u fizici, Školska knjiga, Zagreb,
    1992.
  • R. A. Dunlop, Experimental Physics, Oxford
    University Press, New York, 1988
  • E. H. Wichmamn, Kvantna fizika, Tehnicka knjiga,
    Zagreb, 1988.
  • William R. Leo, Techniues for Nucler and Particle
    Physics Experiments, Springer-Verlag, Berlin
    1987.

3
Sadržaj
  • Spektri atoma i molekula
  • Linijksi spektri
  • Rotacijski spektri
  • Vrpcasti spektri
  • Osnovni dijelovi optickog uredaja
  • Opticka rešetka
  • Ogibni intenzitet na jednoj pukotini
  • Ogibni intenzitet na ogibnoj rešetci
  • Rezolucija opticke rešetke
  • Zakon apsorpcije

4
Opticka spektroskopija
  • Mikrosistemi (molekule, atomi, jezgre) vrlo mali
    ali i vrlo složeni
  • Energija mikrosistema jedna od
    najfundamentalnijih informacija o sistemu
  • Vanjsko elektromagnetsko zracenje usmjeri se na
    ispitivani uzorak mikrosistema pobudenje
    mikrosistema
  • Mikrosistem emitira zracenje koje ovisi o
    strukturi mikrosistema
  • Skup signala koje emitira mikrosistem uredeni
    prema energiji zove se spektar.
  • Svaki sistem ima svoj karakteristican spektar

5
Izvori svjetla
  • Nekoherentni fotoni nisu fazi
  • Linijski spektri prijelazi elektrona u atomima
  • Vrpcasti spektri prijelazi izmedu energijskih
    molekularnih razina
  • Kontinuirani spektri ugrijana cvrsta tijela
    (žarulja)
  • Koherentni fotoni su u fazi
  • Laseri
  • Monokromatski fotoni imaju istu valnu duljinu
  • Ne-monokromatski fotoni nemaju iste valne
    duljine
  • Veza izmedu energije i valne duljine
  • Opticki prijelazi odgovaraju energijskom podrucju
    1,6-3,2 eV

6
Spektri atoma
  • Užarena cvrsta tijela, tekucine i plinovi pri
    visokom tlaku i temperaturi emitiraju
    svjetlost s kontinuiranim valnim duljinama
  • Razrjedeni plinovi i pare metala emitiraju
    diskretni - linijski spektar

Linijski spektar, vodika, helija i neona
Apsorpcijski spektar vodika - svjetlost koju
emitira izvor kontinuiranog spektra (bijela
svijetlost) prolazi kroz razrjedeni plin vodika,
uocite tamne linije na istim valnim duljinama
koje emitira i razrjedeni plin vodika
7
Linijski spektri
  • Emisijski i apsorpcijski spektri su jedinstveni
    za svaki atom (element)
  • Valne duljine slijede precizni matematicki uzorak
    (vidi Lymanovu i ostale serije dolje navedene)
  • Ovakvi eksperimentalni podaci koji se precizno
    dadu matematicku opisati odražavaju odredenu
    strukturi atom !

Izvor zagrijano cvrsto tijelo -kontinuirani
spektar
Lymanova serija (1916)
Razrjedeni plin vodika linijski spektar
Pashenova serija(1908)
Balmerova serija (1885)
Brackettova serija(1922)
8
Spektri elemenata
  • http//jersey.uoregon.edu/vlab/elements/Elements.h
    tml

9
Spektri elemenata - usporedba
10
Atomisticka struktura tvar - povijest
  • Grcki filozofi Leukip i Demokrit (5 stoljece
    prije Krista) zastupaju ideju da se tvar sastoji
    od atoma nedjeljivih cestica, koji se nalaze u
    neprekidnom gibanju u praznom prostoru.
  • Galilei, Descartes i Newton bili su skloni
    atomistickom shvacanju.
  • Ruder Boškovic preteca je modernih teorija o
    sastavu tvari .
  • Moderna teorija o atomima zapocinje
    eksperimentalnim radovima Daltona i Avogadra (18.
    i 19. stoljece). Prema Daltonu tvar je izgradena
    od kemijskih elemenata ciji su najmanji dijelovi
    atomi. Avogadro tvrdi da se kemijski elementi
    sastoje od molekula koje su izgradene od atoma
    jednog ili više elemenata.
  • U eksperimentima s razrjedenim plinom otkrivene
    (Goldstein 1876) katodne i (Goldstein 1886)
    kanalne zrake. Daljni eksperimenti su pokazali
    da su katodne zrake elektroni a kanalne zrake
    pozitivni ioni.
  • J.J. Thompson prvi 1897 godine izmjerio omjer
    naboja i mase elektrona e/m.
  • J.J. Thomson 1898 pretpostavlja da se atom
    sastoji od pozitivnog jednoliko rasporedenog
    naboja unutar kugle i vrlo sitnih elektrona koji
    su razmješteni ravnomjerno u toj kugli (sirnica
    s groždicama).
  • E. Rutherfod 1909 svojim eksperimentom ukazao na
    neodrživost Thomsonovog modela.

11
Ruherfordov model atoma
  • 1911 Rutherford iznosi svoj model atoma Atom se
    sastoji od vrlo male jezgre u kojoj je
    koncentrirana sva masa atoma i elektrona koji
    kruže oko jezgre. Jezgra ima pozitivan naboj Ze
    (Z-redni broj kemijskog elementa, e-naboj
    elektrona). Oko jezgre kruži Z elektrona pa je
    atom kao cjelina neutralan. Veci dio atoma je
    prazan, iz eksperimentalnih podataka dobio da je
    promjer atoma 105 puta veci od promjera jezgre.
  • Po klasicnoj teoriji elektron koji kruži zraci
    elektromagnetski val cija je frekvencija jednaka
    frekvenciji kruženja elektrona, naravno pri tome
    gubi energiju te se u spiralnoj putanji
    približava jezgri. Kako se približava jezgri
    smanjuje mu se polumjer putanje a povecava
    frekvencija pa bi atom zracio kontinuirani
    spektar frekvencija.
  • Po klasicnoj fizici atom je nestabilan i emitira
    kontinuirani spektar što je sasvim suprotno od
    eksperimentalno utvrdene stabilnosti atoma i
    linijskog spektra koje zrace atomi.

12
Ruder Boškovic (1711-1787) hrvatski filozof i
znanstvenik preteca moderne atomisticke teorije
With his theory of forces R. Boskovic was a
forerunner of modern physics for almost two
centuries. It was described in his most important
book Theoria Philosophiae naturalis (Vienna 1758,
Venice 1763, London 1922, American edition in
1966). Werner Heisenberg (Nobel prize for
physics in 1932) wrote the following Among
scientists from the 18th century Boskovic
occupies outstanding place as a theologian,
philosopher, mathematician, and astronomer. His
"Theoria philosophiae naturalis" announced
hypotheses which were confirmed only in the
course of last fifty years. Indeed, see his graph
of regions attractive and repelling forces
between material points (elementary particles),
the closest region being repelling, tending to
infinity (nuclear force! published in his
Dissertationes de lumine pars secunda, 1748), and
the farthest region is repelling, corresponding
to gravitational force
Preuzeto sa http//nippur.irb.hr/eng/scientist/ru
djer.html
Po mojem mišljenju osnovni su elementi tvari
posve nedjeljive i neprotežne tocke koje su u
beskrajnom vakuumu tako razasute da su po dvije
bilo koje od njih medusobno udaljene nekim
razmakom koji se može beskonacno povecati i
smanjiti .. Zakon tih sila jest takav da su
one pri neznatnim udaljenostima odbojne i
povecavaju se beskonacno što se te udaljensoti
smanjuju ..., povecavanjem udaljenosti prelaze u
privlacne ... zatim odbojen sve dok ne pocnu
postajati trajno privlacne i približno obrnuto
razmjerne kvadratima udaljenosti ..
This graph was since 1763 called the Boskovic
curve (curva Boscovichiana).
13
Bohrovi postulati - 1913
  • Elektron se krece oko atomske jezgre u kružnim
    putanjama, pod djelovanjem privlacne kulonske
    sile, a u skladu s Newtonovim zakonima gibanja.
  • Dopuštene su samo one kružne staze za koje moment
    kolicine gibanja elektrona može biti cjelobrojni
    višekratnik od h/2?, tj. mora biti
  • Gibajuci se dopuštenom putanjom (stacionarno
    stanje), elektron ne zraci energiju.
  • Sve dok je elektron vezan u atomu može primiti
    samo iznose energije koji su jednaki razlici
    energija izmedu dva stacionarna stanja.
  • Elektron spontano prelazi iz stanja više energije
    (pobudenog stanja) u stanje niže energije i pri
    tome emitira kvant svjetlosti energije.

14
Vodikov atom Energijska stanja
m masa elektorna
Poljumer atoma vodika Bohrov radijus
Energija ionizacije energija koju treba
utrošiti da se elektron koji se nalazi u
stabilnom (osnovnom) stanju otrgne iz atoma tj.
iz kvatnog stanja n dovede u stanje n? kad mu je
energija E0
Interaktivni primjerhttp//jws-edck.interscience
.wiley.com8100/legacy/college/halliday/0471320005
/simulations6e/index.htm http//www.colorado.edu/p
hysics/2000/index.pl
15
Objašnjenje linijskih spektara vodika
Zadivljujuce je da se iz Bohrovog modela dobiju
teorijski izrazi koji su identicni empirijskim
izrazima za linijske spektre (Lymanova
Balemerova,..serija). Vrijednost Rydbergove
konstante u empirijskim formulama za linijske
spektre koja je bila namještena tako da se
reproduciraju izmjerene vrijednosti valnih
duljina u linijskim spektrima se jednostavno može
izracunati temeljem Bohrovog modela Teorijska
vrijednost Rydbergove konstante u izvrsnom je
slaganju s njenom empirijskom vrijednošcu.
16
Bohrov model atomi slicni atomu vodika
  • Bohrov model uspješno opisuje i spektre atoma
    slicnih atomu vodika tj. onih atoma koji su
    ionizirani tako da u njima kruži samo jedan
    elektron npr. He, Li, Be
  • U ovako ioniziranim atomima naboj jezgre je Ze,
    o oko jezgre kruži jedan elektron, te se lako
    nalaze izrazi za polumjere i energije
    stacionarnih stanja
  • U dosadašnjim razmatranjima nije uracunata
    konacna masa jezgre, izraz za Rydbergovu
    konstantu je dobiven uz pretpostavku da je masa
    jezgre beskonacna .
  • Strogim racunom dobije se M-masa jezgre.
  • Kako je masa protona (Mmp1,67x10-27 kg) znatno
    veca od mase elektrona (m9,1x10-31 kg) popravka
    Rydbergove konstante je neznatna

17
Vrpcasti spektri
  • Molekule emitiraju vrpcaste spektre
  • Energija molekule je zbroj energije translacija
    centra mase energije elektrona, energije rotacije
    i energije vibracija EEtrCMEelErotEvi
  • Tipicna energije elektrona u molekuli 1 eV
  • Tipicna energija vibracije molekula 10-1 eV
  • Tipicna energija rotacije molekula 10-2 eV
  • Broj stupnjeva slobode molekule ovisi o broju
    atoma u molekuli. Molekula koja ima N atoma ima
    3N stupnja slobode gibanja
  • Tri translacijska
  • Tri rotacijska osim za linearnu molekulu koja
    ima samo dva rotacijska stupnja slobode duž osi
    okomitih na os molekule
  • Preostala (3N-6) (ili 3N-5 za linearnu molekulu)
    su vibracijski stupnjevi slobode gibanja

18
Energijska stanja molekula
  • Ukupnu energiju molekule (razmatramo jednu
    molekulu u plinovitoj fazi) cine 4 komponente.
  • Elektronska energija
  • Elektrostska energija izmedu elektrona i jezgri u
    molekuli
  • Translacijska energija
  • Energija zbog gibanja centra mase molekule
  • Rotacijska energija
  • Energija pridružena rotaciji molekule oko osi
    kroz centar mase
  • Vibracijska energija
  • Energija koja proizlazi iz vibracija atoma koji
    cine molekulu
  • Ukupna energija molekule je zbroj svih ovih
    energija
  • E Eel Etrans Erot Evib

19
Spektar molekula
  • Translacijska energija ne odražava unutrašnju
    strukturu molekule pa nije važna za
    interpretaciju izmjerenog spektra molekule.
  • Analiziranjem rotacijskih i vibracijskih
    energijskih stanja u izmjerenom molekularnom
    spektru mogu se dobiti informacije o strukturi
    molekule.
  • Iz rotacijskog spektra možemo odrediti moment
    tromosti molekule, a iz momenta tromosti
    udaljenost molekula od centra mase molekule
  • Iz vibracijskih spektara možemo odrediti sili
    izmedu molekula

20
Rotacijska energijska stanja
  • Razmatramo dvoatomnu molekulu, a sve osnovne
    ideje se mogu prošiti na višeatomnu molekulu
  • Dvoatomna molekula s osi molekule koja leži duž
    x-osi ima samo dva rotacijska stupnja slobode
    gibanja.
  • Rotacija oko y i z osi
  • Rotacijska energija je
  • I moment tromosti
  • µ - reducirana masa

Rotacija oko x-osi zanemariva
21
Rotacija molekule, moment kolicine gibanja
  • Prema klasicnoj fizici, iznos momenta kolicine
    gibanja može imati bilo koju vrijednost
  • L I?
  • Kvantna mehanika ogranicava moguce vrijednosti
    momenta kolicine gibanja na diskretne
    kvantizirane iznose
  • J cijeli broj rotacijski kvantni broj

22
Rotacijska kineticka energija, dozvoljena
energijska stanja
  • Moguce vrijednosti rotacijske energije su
  • Rotacijska energija je kvantizirana i ovisi o
    momentu tromosti molekule
  • Kako J raste, stanja su sve više razmaknuta

23
Dozvoljeni rotacijski prijelazi
  • Dozvoljeni prijelazi su dani uvjetom ?J1. A
    samo molekule koje imaju elektricni dipolni
    moment mogu apsorbirati i emitirati fotone pri
    prijelazima izmedu rotacijskih energijskih
    razina. Kod molekula kao H2 CO2 CH4 prijelazi
    medu rotacijskim stanjima se javljaju pri
    sudarima.
  • U apsorpcijskom spektru dozvoljen je prijelaz iz
    stanja J-1 u stanje J
  • J je rotacijski kvantni broj višeg energijskog
    stanja
  • f frekvencija apsorbiranog fotona koji je
    izazvao prijelaz iz stanja J-1 u stanje J

24
Primjer rotacijskih prijelaza kod molekule CO
  • Rotacijske energije su i do 1000 puta manje od
    elektronskih energijskih razina.

25
Primjer rotacijske razine
  • Energijska razlika izmedu J0 i J1 kod molekule
    CO odredena je mjerenjem valne duljine ?2,6 nm.
    Nadite udaljenost izmedu atoma u molekuli CO.

26
Vibracijsko gibanje molekule
  • Molekulu možemo razmatrati kao fleksibilnu
    strukturu gdje izmedu molekula djeluje efektivna
    sila opruge, elasticna sila.
  • Molekulu možemo predstaviti modelom harmonickog
    oscilatora.

27
Vibracija molekula, potencijalna energija
  • Slika lijevo prikazuje potencijalnu energiju
    molekule
  • ro je ravnotežna udaljenost izmedu atoma
  • Za udaljenosti u blizini ro, oblik potencijalne
    energije je gotovo pa parabola, tj. odgovara
    potencijalnoj energiji harmonickog oscilatora.

28
Vibracijska energija molekula
  • Kvantna mehanika pokazuje da je vibracijsko
    gibanje molekula kvantizirano,
  • Ako molekule primi odgovarajucu energije može
    doci do prijelaza izmedu vibracijskih energijskih
    stanja.
  • Dozvoljene vibracijska energijska stanja su
  • v je cijeli broj, kojeg zovemo vibracijski
    kvantni broj
  • Kad v 0, molekula je u osnovnom stanju cija je
    energija ½hƒ
  • Vibracijsko gibanje molekule je uvijek prisutno,
    cak i kad molekula nije pobudena.

29
Vibracijska energija
  • Dozvoljene vibracijske energijske razine možemo
    izraziti i ovako
  • Dopušteni prijelazi su za
  • ?v 1
  • Energijske razine su ekvidistantne
  • ?Evib hƒ(h/2?)(k/m)1/2
  • Prijelazi izmedu vibracijskih stanja uglavnom su
    izazvana apsorpcijom infracrvenih fotona

30
Vibracijska stanja nekih molekula
31
Primjer vibracijske razine
  • Izmjerena vibracijska energija za CO molekulu
    iznosi 6,42?1013 Hz. Kolika je efektivna
    elasticna konstanta ove molekule.

32
Spektar molekula
  • U nacelu molekula i rotira i vibrira istovremeno
  • U prvoj aproksimaciji ova su gibanja neovisna
  • Ukupna energija je suma energija ova dva gibanja
  • Za svako dozvoljeno vibracijsko stanje v, postoji
    citav niza stanja koji odgovaraju dopuštenim
    stanjima kvantnog rotacijskog broja J.
  • Energijska razlika izmedu sukcesivnih rotacijskih
    stanja je znatno manja od energijske razlike
    izmedu sukcesivnih vibracijskih stanja
  • Kad molekula apsorbira jedan infracrveni fotona
    vibracijski kvantno broj v se poveca za 1 dok se
    rotacijski kvantni broj bilo smanji bilo poveca
    za 1, vidi sliku lijevo.
  • Vecina molekula na sobnoj temperaturi se nalazi u
    osnovnom vibracijskom stanju v 0.

33
Apsorpcijski spektar molekula
  • Spektar se sastoji od dvije grupe linija
  • Jedna grupa na desno od centra proizlazi iz
    izbornog pravila
  • ?J 1 and ?v 1 ?Ehf(h2/2I)(J1)
  • Druga grupa na lijevo proizlazi iz izbornog
    pravila
  • ?J -1 and ?v 1 ?Ehf-(h2/2I)(J)
  • Susjedne linije su udaljene za h/2pI

34
Apsorpcijski spektar HCl
  • Izmjereni spektar slaže se s predvidenim oblikom
    spektra
  • Uocite jednu neobicnost, svaka linija se cijepa u
    dublet.
  • Dva izotopa klora postoje u ispitivanom uzorku
    molekule HCl
  • Zbog razlicite mase izotopa klora, razliciti su i
    momneti tromosti I molekule HCl, tj, u uzorku
    postoje molekule HCl s dva razlicita momenta
    tromosti
  • Za CO2, apsorpcijske linije su u infracrvenom
    dijelu spektra, tako da se vidljivo svjetlo sa
    Sunca ne apsorbira u atmosferi i ono grije
    Zemlju, dok Zemlja zbog svoje temperature emitira
    u infracrvenom dijelu spektra i to zracenje
    apsorbira CO2 u atmosferi, tako da toplinsko
    zracenje Zemlje ostaje u njenoj atmosferi ne ide
    u Svemir. Izgaranje fosilnih goriva povecava CO2
    što uzrokuje povecano apsorpciju toplinskog
    zracenja Zemlje koje ostaje zarobljeno u
    atmosferi i tako doprinosu globalnom zagrijavanju
    greenhouse effect

35
Fraunhoferova difrakcija
  • Fraunhoferov ogibni uzorak se javlja kad zrake su
    zrake paralelne
  • Zastor daleko od pukotine
  • Pomocu leca moguce je ostvariti uvjete pri kojima
    vrijedi Fraunhoferova difrakcija da su valne
    plohe elektromagteskog ogibnog vala ravnine.
  • Difrakcija nastaje u biti inteferencijom valova
    koja se širi iz razlicitih djelica osvijetljene
    pukotine.
  • Franuhoverova aproksimacija tockastog izvora
    vrijedi kad je
  • a-širina pukotine, d-udaljenost izvora od
    pukotine, d-udaljenost zastora od pukotine.

36
Ogib na jednoj pukotini
  • Pukotina iako mala ima konacne dimenzije.
  • Prema Huygensovom principu svaki djelic pukotine
    koja je osvijetljena je izvor vala
  • Dakle, dolazi do interferencije izmedu
    elektromagnetskih valova koji se šire iz svakog
    djelica pukotina.
  • Intenzitet ovisi o kutu ogiba ?

37
Single-Slit Diffraction, Analysis
  • Svi valovi koje emitiraju pojedini djelici
    pukotine su u fazi.
  • Val 1 ima duži put od vala 3 za iznos (a/2)
    sin ?
  • Ako je ova razlika u putu baš jednaka pola valne
    duljine, ova dva vala se interferencijom
    poništavaju
  • Opcenito, destruktivan interferencija se javlja
    za sljedece kutove ogiba sin?tama m ?/a m
    1, 2, 3,

38
Intenzitet ogibnog uzorka na jednoj pukotini
  • Fazorski prikaz je praktican nacin da se odredi
    razdioba intenziteta svjetla pri ogibu na jednoj
    pukotini.
  • Širina pukotine a se može podijeli u male zone
  • Širina svake zone ?y
  • Svaka zona je izvor koherentnog vala.
  • Svaka zona u danoj tocki zastora doprinosi
    elektricnim poljem ?E
  • Ukupno elektricno polje u danoj tocci je zbroj
    svih elektricnih polja, a intenzitet je u nacelu
    dan kvadratom ukupnog elektricnog polja u
    promatranoj tocci.
  • Inkrementalna polja ?E iz susjednih zona pukotine
    se razlikuju u fazi ?ß

39
Rezultantni fazor ER, za ? 0
  • Za ogibni kut ? 0 svi su fazori ?E su u liniji
  • Rezultantno elektricno polje u centru je
  • Eo N ?E
  • N broj zona širine ?y unutar pukotine

40
Rezultantni fazor ER za mali ?
  • Susjedni fazori se razlikuju u fazi za ?ß
  • Rezultantni fazor je vektorski zbroj svih
    elementarnih fazora ?E
  • ER lt Eo
  • Ukupna razlika u fazi od dna do vrha pukotine je
  • Kako ? raste, raste i faza razlika izmedu
    elementarnih valova (fazora) iz pojedinih zona,
    niz elementarnih fazora može formirati i
    zatvoreni krug, te je rezultantni fazor nula
    tama na zastoru

Eo
aN?y
ß N ?ß 2p2 p/ ?asin ? Te slijedi sin ?tama
? / a prvi minimum.
41
Rezultantni fazor ER, za ? gt 2p
  • Za velike vrijednosti ?, niz elementarnih fazora
    može formirati spiralni oblik
  • Drugi maksimum se javlja za
  • ß 360o 180o 540o 3p rad
  • Drugi minimum se javlja kad je ß 4p.

42
Rezultantni fazor E, opcenito.
  • Razmotrimo granicni slucaj kad ?y postaje
    infinitezimalan (dy) and N ? 8
  • Fazorski niz je predstavljen narancastom
    krivuljom. Eo dužina luka
  • ER dužina tetive
  • Intenzitet svjetla na zastoru proporcionalan je
    kvadratu ER
  • Imax intenzitet centralnog maksimuma

43
Intenzitet ogiba na jednoj pukotini
  • Intenzitet se može i ovako zapisati
  • Graf lijevo je crtež intenziteta u ovisnosti o
    ß/2
  • Minimumi se javljaju za

44
Intenzitet ogibnog uzorka na dvije pukotine
  • Kad imamo više od jedne pukotine, moramo uzeti u
    razmatranje
  • Ogibni uzorak koji nastaje interferencijom iz
    pojedinih zona pukotine
  • Interferenciju valova koji dolaze iz razlicitih
    pukotina.
  • Ogibni uzorak jedne pukotine bit ce anvelopa
    interferentnog uzorka iz dvije pukotine
  • Faktor u uglatim zagradama je ogibni uzorak jedne
    pukotine
  • Interferentni uzorak iz dvije pukotine je clan s
    cos2

45
Ogibna rešetka
46
Ogibni intenzitet na jednoj pukotini (1)
47
Ogibni intenzitet na jednoj pukotini (2)
48
Ogibni intenzitet na jednoj pukotini (3)
49
Ogibni intenzitet na jednoj pukotini (4)
50
Ogibni intenzitet na optickoj rešetci (5)
51
Ogibni intenzitet na optickoj rešetci (6)
52
Ogibni intenzitet na optickoj rešetci (7)
53
Ogibni intenzitet na optickoj rešetci (8)
54
Ogibni intenzitet na optickoj rešetci (9)
55
Ogibni intenzitet na optickoj rešetci (10)
56
Ogibni intenzitet na optickoj rešetci (11)
57
Spektrometar s optickom rešetkom
58
Ogibna rešetka
  • Uvjeti za maksimum ogiba
  • d sin ?svjetlo m?
  • m 0, 1, 2,
  • Cijeli broj m je ogibni red maksimum
  • Ako na opticku rešetku pada svjetlo koje se
    sastoji od više valnih duljina, svaka valna
    duljina se ogiba pod svojim kutom.
  • Razlucivanje

59
Ilustracija razlucivanja
60
Rezolucija opticke rešetke
  • Rayleighov princip dvije su valne duljine
    razlucive ako maksimum doprinosa jedne padne na
    minimum doprinosa druge.
  • Iz izraza za ogibni intenzitet na rešetci,
    slijedi da maksimum m-tog reda nastaje kad je
    N?m? ?/2
  • Sljedeci maksimum nastaje kad se ? poveca za ??
    tako da vrijedi uvjet N(? ?? ) (m? ?/2) ??N
    ?? ?
  • Konstruktivna interferencija nastaje kad je
    ispunjen sljedeci uvjet
  • d?sin?m?, m0,1,2,3,...
  • Diferenciranje daje d?cos??d?m d??d ?(m
    d?)/(d?cos?)
  • Ako se valna duljina promijeni za d? difrakcijski
    maksimum istog reda ce nastati ako se kut ogiba
    promijeni za d?, prema gornjoj relaciji.

R- moc razlucivanja opticke rešetke raste s
porastom ogibnog reda m i porastom broja zareza
N.
61
Opticka rešetka - tipovi
  • Transmisijska rešetka se može naciniti
    urezivanjem žljebova na staklo can be made by
    cutting parallel grooves on a glass plate
  • Podrucje izmedu žljebova je prozirno i ta
    podrucja predstavljaju ekvidistantne pukotine.
  • Refleksijska opticka rešetka se radi urezivanjem
    paralelnih pukotina u visoko refleksnu površinu.
  • Refleksija u podrucju izmedu pukotina je zrcalna.
  • Refleksija na pukotini je difuzna
  • Prostor izmedu pukotina djeluje kao paralelni
    izvor reflektiranog svjetla.

62
Refleksni i ogibni mod
  • Gornja desna slika prikazuje opticki spektrometar
    s optickom rešetkom u refleksnom modu
  • Donja desna slika prikazuje opticke spektrometar
    s optickom rešetkom u ogibnom modu

63
Zakon apsorpcije
  • Kvalitativno analiticki postupak utvrduje
    postojanje nekog mikrosistema u ispitivanom
    uzorku
  • Kvantitativna analiza utvrduje zastupljenost
    nekog mikrosistema u uzorku tako njegov prepozna
    karakteristicni spektra i izmjeri intenzitet neke
    identifikacijske linije.
  • Za kvantitativnu analizu važno je znati zakon
    apsorpcije u promatranom uzorku.
  • Beerov zakon log I/Io?bc, Io intenzitet
    pocetnog snopa, ?-molarna apsortivnost, b-duljina
    prolaza kroz aposrtivni medij, c-molarnost
  • Iz izmjerene atenuacije, poznatih dimenzija i
    aposrtivnosti odreduje se koncentracija.

64
Zakon apsorpcije
  • Apsorpcijski udarni presjek ? - efektivna
    površina molekule na kojoj se zracenej apsorbira.
  • N molekula/m3 ? efektivan površina za apsorpciju
    koju daje sloj jedinicnog presjeka debeo dx je
    N?dx.
  • Atenuacija dI/I je -dI/I N?dx
  • Integriranjem ? ln I/Io N?x
Write a Comment
User Comments (0)
About PowerShow.com