TEMA: PROJEKTIRANJE, DOKUMENTACIJA

1
TEMAPROJEKTIRANJE, DOKUMENTACIJA

• Osnovna je zadaca ove teme upoznavanje
  suvremenog procesa projektiranja (prvenstveno
  elektroprojetiranja) i odgovarajuce dokumentacije
  s osnovnom svrhom uspješnog korištenja tih znanja
  pri održavanju industrijskog postrojenja

2
CJELINU PROJEKTIRANJA CINE

• Tri projekta
• Financijski
• Marketinški
• Tehnicki

3
(No Transcript)
4
KOMPONENTE PROJEKTA

• Komponente tehnickog dijela projekta proizlaze iz
  strukture postrojenja, a to su u pravilu
• Tehnološki
• Gradevinski
• Strojarski
• Hidraulicki
• Pneumatski
• Energetski
• Elektrotehnicki
• I ostali, vec prema postrojenju

5
VREMENSKO KODIRANJEPLANIRANJE TERMINA I TRAJANJA
POJEDINIH FAZA

• Nužnost vremenskog planiranja (npr.
  isporuka vijaka na gradilište)
• Metode
• Mrežni dijagram
• Analiza trenda
• Dijagram trajanja
• Pomagala (programska podrška)
• programi

6
ELEKTROTEHNICKI PROJEKT

• Faze elektrotehnickog projekta
• Osobitosti
• E projekt je sastavni dio cjelokupnog projekta
• Pocetak E projekta ovisi o kompleksnosti
  cjelokupnog projekta
• Za iste projekte razliciti investitori, kupci i
  projektanti imaju drugacije metode i faze projekta

7
KOMPONENTE E PROJEKTA

• Proizlaze iz tehnicke strukture postrojenja. To
  mogu biti odvojeni ili integrirani projekti
• Elektroenergetski
• EMP
• Temeljna automatizacija (PLC)
• Rukovanje i vizualizacija
• Procesno upravljanje (matematicki model)
• Upravljanje proizvodnjom
• Racunalna podrška menagementa

8
Osnovni blokovski prikaz slijeda aktivnosti pri
projektiranju

9
PRIKAZ MEÐUZAVISNIH ELEMENATA U PROCESU
PROJEKTIRANJA
10
PROJEKTIRANJE KAO DIO SUSTAVA OSLONJENOG NA CAD
BAZU PODATAKA
11
INŽENJERSKA GRAFIKAelement projektiranja i
izrade dokumentacije
PRINCIPI CRTANJA DANAŠNJI INŽENJERSKI CRTEŽI
SU SVE SLOŽENIJI I OPSEŽNIJI -PROJEKTI POSTAJU
SVE SLOŽENIJI -PROCES PROIZVODNJE NAPREDUJE
-UNIVERZALNI IZVORI NABAVLJANJA ZAHTIJEVAJU
JASNIJE SPECIFIKACIJE -OSIGURANJE KVALITETE
CRTANJA -DECIMALNO KOTIRANJE -KONCEPT S TRI
PROJEKCIJE -JEDNODIMENZIONALNI CRTEŽI
12
POVIJESNI RAZVOJ TEHNICKOG CRTANJA

• 450 G.PR.N.E. JEDAN OBLIK PERSPEKTIVNOG CRTANJA
• 1300-1500. RENESANSA PERSPEKTIVA I PERSPEKTIVNI
  POGLED IZ ZRAKA (DÜRER, DA VINCI)
• 1790. NACRTNA GEOMETRIJA
• 1820. IZOMETRIJA
• 1900. UVOÐENJE STANDARDA
• 1960. STROJEVI ZA CRTANJE
• 1963. KOMPJUTERSKA GRAFIKA
• 1970. CAD (COMPUTER AIDED DESIGN)
• 1985. 3 D MODELIRANJE

13
PRIMJER
14
PROJEKTIRANJE PRIMJENOM RACUNALA

• Korištenje racunala i specijalnih racunalnih
  programa (alata) pri projektiranju u razlicitim
  fazama projekta.
• Redovito se pri tom automatizirano racunalom
  izraduje i dokumentacija.

15
TERMINI I SKRACENICE

• CAD COMPUTER AIDED DESIGN - PROJEKTIRANJE
  (KONSTRUIRANJE) PODRŽANO RACUNALOM - PRIMJENA
  RACUNALA U SVIM FAZAMA KONSTRUKCIJSKOG PROCESA
• CADD COMPUTER AIDED DESIGN AND DOCUMENTATION -
  IZRADA TEHNICKE DOKUMENTACIJE POMOCU RACUNALA
• CAE COMPUTER AIDED ENGINEERING - PRIMJENA
  RACUNALA U SVIM INŽENJERSKIM AKTIVNOSTIMA PRI
  RAZVOJU PROIZVODA
• CAM COMPUTER AIDED MANUFACTURING - PRIMJENA
  RACUNALA U PROIZVODNJI, NC PROGRAMIRANJE,
  UPRAVLJANJE IZRADOM, RUKOVANJEM I SKLADIŠTENJEM
• CAP COMPUTER AIDED PLANNING - PLANIRANJE
  PROIZVODNJE POMOCU RACUNALA (ILI PPS - PRODUCTION
  PLANING SYSTEM)
• CAQ COMPUTER AIDED QUALITY ASSURANCE - PRIMJENA
  RACUNALA U PLANIRANJU I OSIGURANJU KVALITETE
  PROIZVODA
• CAMRP COMPUTER AIDED MATERIAL REQUIREMENTS
  PLANUNG - GOSPODARENJE MATERIJALOM (SIROVINAMA,
  POLUPROIZVODIMA, PROIZVODIMA) POMOCU RACUNALA
• CIM COMPUTER INTEGRATED MANUFACTURING -
  PLANIRANJE, NADZOR I UPRAVLJANJESVIH FAZA
  PROJEKTIRANJA I IZRADE PROIZVODA POMOCU RACUNALA
  - INTEGRACIJA CAD, CAM,CAP, CAQ, CAMRP
  TEHNOLOGIJA

16
IZBOR CAD SUSTAVA

• PLAN IZBORA
• -POSTAVLJANJE ZAHTJEVA
• -ISTRAŽIVANJE SVOJSTAVA POJEDINIH SUSTAVA
• -DEMONSTRACIJA RADA I MOGUCNOSTI
• -KRITICKA OCJENA
• -IZBOR, NABAVA, INSTALACIJA
• UPORABA CAD SUSTAVA
• -OSNOVNA PODEŠENJA
• -UPOZNAVANJE S RADOM - PRIRUCNIK, OBUKA
• -POSTAVLJANJE I KORIŠTENJE SIMBOLA
• -IZRADA I KORIŠTENJE POSEBNIH SPECIFICNIH
  PROGRAMSKIH SEKVENCI
• -INTEGRACIJA CAD SUSTAVA S OSTALIM SUSTAVIMA
  (NPR. UKLJUCENJE U CIM SUSTAV)

17
STRUKTURA CAD SUSTAVA

• TIPICNA STRUKTURA NEKOG MULTIDISCIPLINARNO
  UPORABLJIVOG CAD SUSTAVA
• OSNOVNI MODUL - CRTANJE OSNOVNIH GEOMETRIJSKIH
  LIKOVA, KOTIRANJE CRTEŽA, ŠRAFIRANJE PRESJEKA...
• -MEHANICKI MODUL - DVODIMENZIONALNA
  KONSTRUKCIJA, PROJEKCIJE
• -ELEKTROTEHNICKI MODUL - CRTANJE ELEKTRICNIH
  SHEMA I VOÐENJE PROJEKTA - AUTOMATIZIRANA IZRADA
  DIJELOVA PROJEKTA
• -ELEKTRONICKI MODUL - SLICNO, ALI ZA PRIMJENU U
  ELEKTRONICI - EFIKASNA UPOTREBA SIMBOLA -
  DATOTEKE SIMBOLA, KREIRANJE NOVIH SIMBOLA,
  AUTOMATIZIRANI POSTUPAK PROJEKTIRANJA KRUGOVA,
  PLOCICA - NAJSTARIJA UPOTREBA CAD SUSTAVA
• -PROSTORNI MODUL- 3D MODUL - IZRADA PROSTORNIH
  OBJEKATA, OSNOVA ZA KREIRANJE NC PROGRAMA ZA
  NUMERICKI UPRAVLJANE ALATNE STROJEVE (INTEGRACIJA
  U CIM)

18

• -PROGRAMSKI MODUL - PROGRAMSKI JEZIK ZA IZRADU
  KORISNICKIH APLIKACIJA , PROGRAMSKIH SEKVENCI.
• -PRIMJENA U GRAÐEVINARSTVU - PROJEKTIRANJE
  OBJEKATA, MOSTOVA, CJEVOVODA, CESTA, ŽELJENICE
• -PRIMJENA U ARHITEKTURI - SUSTAVNA I BROJNA
  UPOTREBA SIMBOLA, JEDNOSTAVNO UNOŠENJE I PROVEDBA
  PROMJENA
• -PRIMJENA ZA TEHNICKE ILUSTRACIJE - PRIRUCNICI,
  KATALOZI, PROMIDŽBENI MATERIJALI
• -AUTOMATSKO GENERIRANJE DIJAGRAMA (NPR.
  VREMENSKI DIJAGRAM REALIZACIJE PROJEKTA,
  STRUKTURA I VOÐENJE PROJEKTA)
• CAD APLIKACIJA, NAROCITO 3D MODEL POSTAJE OSNOVA
  I IZVOR ZA AUTOMATIZIRANU PROIZVODNJU (NPR.
  ROBOTI), ILUSTRACIJE, DOKUMENTACIJU I ANIMACIJU

19
PROCES KONSTRUIRANJA

• KONSTRUIRANJE
• -SLIJED POSTUPAKA OD IDEJE DO GOTOVOG PROIZVODA
• KONSTRUIRANJE JE INTERAKTIVNI PROCES KOJI IMA
  FAZE
• -PREPOZNAVANJE POTREBE - DEFINIRANJE POSTOJANJA
  PROBLEMA
• -DEFINIRANJE PROBLEMA - SPECIFIKACIJA ZAHTJEVA -
  PROJEKTNI ZADATAK
• -SINTEZA - SLAGANJE DIJELOVA PROJEKTA U CJELINU
• -ANALIZA I OPTIMIRANJE - PROUCAVANJE I
  USAVRŠAVANJE PROJEKTA - ITERATIVNI POSTUPAK
• -VREDNOVANJE - MJERENJA I ISPITIVANJA S CILJEM
  UTVRÐIVANJA ZADOVOLJENJA ZAHTJEVA - UZORAK ZA
  ISPITIVANJE
• -PREZENTACIJA - OBJEDINJUJE SVE PRETHDNE FAZE

20
TEHNICKA DOKUMENTACIJA

• ŠTO JE I CEMU SLUŽI TEHNICKA DOKUMENTACIJA (TD) ?
• TD uvijek prati faze izgradnje IP-a, pa ce se
  kroz TD obradivati i sam pristup izgradnji IP-a
  (faze projektiranja).
• Za tehnicare (pogotovo inženjere) važno je svuda
  tražiti i ostavljati pismene tragove tehnicke
  dokumente (dogovori, kvarovi, prigovori pismeni
  tragovi!).
• Obradivat ce se TD prema praksi iz IP-a s obzirom
  na
• - projektiranje
• - izgradnju
• - eksploataciju
• - održavanje i remont
• - modernizaciju.

21
ZAHTJEV NA SUVREMENU TEHICKU DOKUMENTACIJU

• Pod tehnickom dokumentacijom podrazumijevamo
  sheme, nacrte i sve potrebne opise, koji se rade
  za odredeno postrojenje, dio postrojenja ili
  jedan njegov element (ili element uopce) kojima
  se odreduje narav tog postrojenja, tog dijela ili
  elementa, i medusobne veze dijelova postrojenja
  ili elemenata.
• dokumentacija je sastavni i završni dio
  projektiranja. Bez nje je moderan nacin
  projektiranja nemoguc.

22

• Dokumentacija, kako je upravo opisano,
  namijenjena je za potrebe
• pripremnih radova izgradnje,
• izgradnje (proizvodnje),
• uvida u sva zbivanja u postrojenju (u dijelu
  postrojenja, u elementu),
• ispitivanja,
• traženja pogrešaka,
• provodenja eventualnih izmjena,
• proširenja, inovacija,
• održavanja,
• razvoja i istraživanja

23
KAKVA MORA BITI TD?

• Sistematicna
• Jasna
• Jednostavna
• ali cjelovita i kvalitetna

24

• TD nigdje nije propisima jednoznacno odredena s
  obzirom na opseg, vrstu i nacin izrade
• svaka tvrtka ima svoje oblike prikaza, vezane i
  uz opremu koju projektira ili isporucuje,
• postoje zašticena tehnicka rješenja, patenti
  koji se do kraja ne dokumentiraju,
• razliciti su pristupi koji put se u projektu
  koriste gotovi kompleksni sklopovi, koji su za
  projektanta cjelina (npr. polja trafostanica,
  tiristorski mostovi), a koji put se treba neki
  detalj istaknuti koji nije standardan i sl.
• sve se više briše granica izmedu dokumentiranja
  ?jake? i ?slabe? struje, pa se i TD tome
  prilagodava tehnologija izrade informacijske
  opreme utjece i na oblik TD (relejna tehnika,
  poluvodicka, PLC...)
• Nemoguce je jednoznacno definirati opseg i oblik
  dokumentacije, no postoje odredeni propisi i
  principi koje treba poštivati.

25
PODJELA TD S OBZIROM NA NAMJENU

• TD je nužno vezana uz pojedine faze u realizaciji
  IP-a od prve želje do eksploatacije. Put
  ostvarenja neke zamisli u tehnickom smislu je
  sljedeci
• želja odn. potreba
• ideja
• sredstva (moguca, raspoloživa)
• tehnicka obrada
• realizacija
• korištenje i održavanje

26

• Svaka od navedenih faza treba se dokumentirati
  pa s obzirom na namjenu, dijelimo TD na
• projektni zadatak
• idejno rješenje
• idejni projekt
• investicijski elaborat
• glavni projekt
• glavni izvedbeni projekt
• dokumentacija za pogon i održavanje

27
PROJEKTNI ZADATAK

• Daju se osnovni zahtjevi na projekt uz
• tehnicku,
• ekonomsku,
• vremensku
• pravnu stranu.
• Za elektrotehnicare je važna jasna tehnološka
  zadaca, da se mogu definirati zahtjevi na
  informacijske i elektroenergetske tokove.
• PZ radi narucitelj sam ili uz pomoc projektanta,
  strucnjaka. Obicno se traži da ljudi s puno
  iskustava i znanja definiraju okvire projekta. PZ
  ima bitni utjecaj na kvalitetu cijelog projekta,
  jer je temelj svega.

28
IDEJNA RJEŠENJA

• Odredivanje osnovnih parametara željenog
  rješenja. Grubo se odabire oprema i radi
  troškovnik (ceste procjene).
• Radi se redovito u više varijanti koje se
  usporeduju po kvaliteti i troškovima. Za svaku
  varijantu mora biti jasno tehnicko rješenje i
  njegovi ucinci.
• Traži se optimalno tehnicko ekonomsko rješenje.
  IR je osnova za daljnje analize i odluku o izboru
  optimalne varijante.

29
IDEJNI PROJEKT

• Odabrano IR se dalje razraduje sa svrhom
• izrade investicijskog elaborata
• podloge za glavni projekt
• IP se ne mora uvijek raditi (može se raditi IR pa
  onda glavni projekt).
• IP može biti osnova za tender.

30
IDEJNI PROJEKT

• Elektroenergetski tokovi
• energetska bilanca, definiranje i kategorizacija
  potrošaca
• izvori i nacini napajanja
• makro i mikro lokacije
• približni proracun instalacija
• približni broj razvoda, polja sklopova
• potrošnja elektricne energije
• osnovne dimenzije

• Informacijski tokovi
• definirati nacine i razine upravljanja IP-om
• definirati organizacijsku strukturu upravljackog
  sustava prema tehnološkim tokovima
• definirati broj signala (digitalnih, analognih,
  mjernih i regulacijskih) i njihovu povezanost
• definirati opremu sa zahtjevima na kvalitetu i
  nivo automatizacije (broj upravljackih jedinica
  po složenosti)

31
INVESTICIJSKI ELABORAT

• Prošireni IP s ekonomskom analizom
• rentabilnosti
• odnosa na tržištu
• opravdanosti povecanja kapaciteta, zamjena ili
  modernizacija opreme
• nacina financiranja
• Radi se na osnovi projektnog zadatka ili
  odabranog idejnog rješenja, a služi kao dio
  obaveznog dokazivanja potrebnih sredstava za
  investicije

32
GLAVNI PROJEKT

• Svrha
• Dobiti osnovu za izradu izvedbene dokumentacije
• Osnova za izradu tendera (licitacijske liste)
• Detaljno se razraduje IP ( npr. smještaj razvoda
  uskladen s gradevinskim projektom, smještaj
  elementa u razvode ...).
• Ne zna se još isporucitelj opreme pa ne mogu svi
  detalji biti razradeni.
• GP se može izbjeci ukoliko se sklopi ugovor
  direktno s proizvodacem, isporuciteljem opreme,
  koji ugraduje svoju tipsku opremu.

33
GLAVNI IZVEDBENI PROJEKT

• Radi se na temelju IP-a ili GP-a.
• Poznat je proizvodac opreme.
• Svrha Pripremiti svu dokumentaciju da se oprema
  može naruciti i obaviti sklapanje (montaža) IP-a.
• Treba znati
• tocne tipove opreme - narudžbene podatke lista
  materijala
• duljine kabela i tocne spojeve (stezaljke)
• nacin sklapanja (montaže).
• Važna dokumentacija projektant isporucitelj
  opreme izvodac radova!
• Ako se glavni projekt radi za nepoznatog
  izvodaca, tada je potrebna izrada glavnog
  izvedbenog projekta

34
DOKUMENTACIJA ZA POGON I ODRŽAVANJE

• Obrada dokumentacije s obzirom na eksploataciju.
• Važni dio su upute! Nedostatak pravih uputa može
  zadavati velike probleme
• DPO se mora posebno tražiti - nije ukljucena u
  uobicajenim projektima (u slucaju skupljih i
  kompliciranijih postrojenja investitor treba
  obavezno zahtijevati (i ugovoriti) ovu
  dokumentaciju
• DPO traži dugotrajno provjeravanje naknadne
  studije i tek onda se ovjerava za upotrebu.
  Podliježe stalnim korekcijama.
• Pri pisanju uputa treba poštivati propise i
  prilagoditi ih razini strucnosti osoblja koje
  upravlja i održava IP.

35
DOKUMENTACIJA ZA POGON I ODRŽAVANJE

• Dokumentacija ovog tipa radi se samo na zahtjev
  korisnika, a njezin oblik i sadržaj ovisi o
• Lokalnim propisima,
• Internom propisu investitora, koji cesto vode
  racuna i o strucnoj kvalifikacijskoj strukturi,
  odnosno strucnoj razini osoblja koje upravlja i
  održava pogon.

36
STANDARDI, PROPISI, UZUSI U TD

• Oblik i nacin izrade TD nije strogo definiran.
  Ovisi o projektantskoj kuci.
• Na neki nacin TD je umjetnost prikazivanja
  tehnickih rješenja i realizacije.
• Ne treba biti previše krut u nacinima prikaza.
• Elemente standardizacije valja tražiti u IEC,
  ISO, DIN...standardima (npr. simboli,
  oznacavanje,...)

37
PODJELA TEHNICKE DOKUMENTACIJE S OBZIROM NA
SADRŽAJ

• TEKSTUALNA DOKUMENTACIJA
• CRTEŽNA DOKUMENTACIJA

38
TEKSTUALNI DIO DOKUMENTACIJE

• tehnicki opis
• tehno-ekonomsko obrazloženje
• obavezni proracuni
• popis (specifikacija) opreme
• troškovnici
• upute za rukovanje
• upute za ispitivanje i podešavanje postrojenja
• upute prema ostalim potrebama
• za montažu (popisi signala i sl.)
• za komunikacijske mreže (ispisi programa)

39
TEHNICKI OPIS

• Globalni opis i slika svih tokova u IP-u.
• Obradujemo dokumentaciju za elektricna
  postrojenja (EP), koja sadrži
• opis uloge EP-a u tehnološkom procesu
• osnovne karakteristike EP-a
• opis osnovnih fizikalnih pojava i zbivanja u
  postrojenju

40
TEHNO-EKONOMSKO OBRAZLOŽENJE

• ekonomska potreba realizacije
• tehnicko ekonomsko obrazloženje izbora jednog
  od idejnih rješenja
• ekonomska racunica (npr. godišnja, 10 godišnja
  i sl.)
• trošak projekta prihodi -profit
• izgradnje
• održavanje opreme
• održavanje proizvodnje
• sirovina za proizvodnju
• amortizacije

41
OBAVEZNI PRORACUNI

• Propisima definirani za EENG postrojenja
• kratki spoj
• padovi napona
• energetska bilanca
• zaštita od dodirnog napona
• uzemljenje ...

42
POPIS OPREME

• Lista materijala po razvodima, skupinama ormara
• Upisuje se u posebni formular
• abecednim redom oznaka elemenata u dokumentaciji
• položaj u dokumentaciji (nacrtu)
• narudžbeni podaci (ili osnovni podaci npr. idejni
  projekt),
• tip
• namjena
• mjesto ugradnje

43
(No Transcript)
44
POPIS OPREME

• Zbirna lista materijala
• radi se da se dobije uvid u kolicinu ukupnog
  materijala koji se narucuje za neko IP.
• Sadrži
• narudžbene podatke
• oznake
• broj komada u pojedinom dijelu IP-a i/ili ukupno
• opaska (npr. naruceno/isporuceno)

45
TROŠKOVNICI

• popis opreme cijene troškovnik opreme
• troškovi radne snage
• ostali materijalni troškovi (put, režije ...)
• Troškovnik je osnova za ugovaranje.

46
UPUTE

• za rukovanje
• Za osoblje koje upravlja IP-om, piše se po
  razini strucnosti za svako radno mjesto
  upravljaca. Sadrži
• sastavne dijelove pogona
• princip rada postrojenje za pogon
• pripremu postrojenja za pogon
• pokretanje i upravljanje postrojenjem
• zaštita postrojenje

47
UPUTE

• za za ispitivanje i podešavanje
• Složenije upute. Pisane za odredenu razinu
  strucnosti kome su namijenjene. Važna je
  razumljivost.
• Okvirno sadrže
• radne zahtjeve (vanjske karakteristike, važniji
  parametri pogona)
• fizikalnu sliku rada pogona (postrojenje,
  uredaja)
• ispitivanje i podešavanje elemenata IP-a
• ispitivanje i podešavanje zaštite
• ispitivanje i podešavanje i puštanje u pogon
  dijelova do cjelina i pogona
• pracenje dinamike, dinamickih zbivanja u
  sklopovima i cijelom IP-u

48
UPUTE

• za sklapanje (montažu)
• Nacin sklapanja i korištenja radionickih nacrta.
  Postupci u sklapanju.
• Popis signala
• adresa tip varijabla opis funkcije
  format
• Popis signala i definicija komunikacijske mreže
• definicija cvorova
• adresiranje
• popis signala za razmjenu
• organizacija memorije PLC-a (organizacija data
  blokova)

49
CRTEŽNI DIO DOKUMENTACIJE

• spojne sheme
• principne sheme, funkcionalne blok sheme
• jednopolne sheme
• sheme djelovanja
• strujne sheme
• logicke sheme

50
CRTEŽNI DIO DOKUMENTACIJE

• prikljucne sheme
• sheme vezivanja
• prikljucni plan
• planovi vodova (polaganja vodova i kabela)
• popisi kabela

51
CRTEŽNI DIO DOKUMENTACIJE

• pregledni i dispozicijski crteži
• pregledni nacrt razvoda, elektronicke plocice
• dispozicijski nacrt
• gradevinski prijedlozi
• montažni (sklopni) nacrti
• radionicki nacrti

52
SPOJNE SHEME

• Principne sheme
• Najjednostavniji prikaz EENG sistema simboli
  prema IEC uz samo najvažnije podatke, da se
  razumije nacin rada i definiraju samo glavni
  elementi.
• Funkcionalne blok sheme
• Za prikazivanje informacijskih tokova, da se vidi
  nacin funkcioniranje IP-a, uredaja, sklopa.
  Prikazan u osnovi tok glavnih signala i naznacena
  osnovna obrada koju prolaze. Primjer su
  regulacijski krugovi.

53
SPOJNE SHEME

• Jednopolna shema
• Prikaz EENG postrojenja jednopolno. Prikazuju se
  glavni vodovi i elementi glavnog energetskog
  kruga, a po potrebi se naznacuju ili eventualno
  crtaju i pomocni krugovi. Sadrži oznake
  elemenata u dokumentaciji, glavni podaci (o
  vodovima dimenzije kabela i sabirnica,
  sklopnicima, ostalim uredajima, podešenje
  zaštita, podrucje mjernog instrumenta), definira
  smještaj u polja, celije. Mogu biti naznacene i
  pozicije u listi materijala. Nastojati uvijek
  raditi u formatu A4 ili A3 (ili produljeni A3).

54
Dovod energije od trafo stanice
Sabirnice velike cincaonice
Dizalica
Transporter
Energetski odvodi prema razvodnim ormarima za
pojedine grupe potrošaca
Dovod energije od trafo stanice
Sabirnice male cincaonice
Energetski odvodi prema razvodnim ormarima za
pojedine grupe potrošaca
55
SPOJNE SHEME

• Shema djelovanja
• Potpuni višepolni prikaz spoja.
• Prikazani svi sklopovi, instrumenti, releji,
  aparati itd. s oznakama.
• Oznacene stezaljke na svim elementima.
• Prikazani glavni i pomocni vodovi uneseni i
  neki elementi iz sastavnice materijala.
• Svrha
• Jasni prikaz nacina djelovanja spoja nekoliko
  uredaja odn. neke samostalne cjeline IP-a.

56
(No Transcript)
57
(No Transcript)
58
Frekvencijski pretvarac
Motor
59
SPOJNE SHEME

• Strujna shema
• Prvenstveno prikaz pomocnih strujnih krugova.
• Detaljan i pregledan prikaz detalja iz sheme
  djelovanja.
• Svrha
• Jasni i rašclanjeni prikaz djelovanja sklopa,
  koji olakšava projektiranje i analizu složenih
  upravljackih sklopova (redoslijed uklapanja i
  sl.).

60
SPOJNE SHEME

• Strujna shema
• Zajednicka obilježja
• pojedini kontakti (elementi) aparata i sklopova
  crtaju se odvojeno prema njihovoj ulozi u
  strujnim krugovima,
• svi aparati i stezaljke jednoznacno oznaceni da
  se zna tocno što cemu pripada,
• uz svaki kontakt (element stoji oznaka gdje se on
  nalazi prikazan),
• strujni krugovi crtaju se pregledno, odozgo prema
  dolje ili s lijeva na desno, od jednog do drugog
  pola napajanja.

61
(No Transcript)
62
signal za start motora
digitalni ulazi PLC-a
63
Veza prema PLC-u PROFIBUS-om
Frekvencijski pretvarac
64
SPOJNE SHEME

• Logicka shema
• Kod starijih IP-a strujna shema je redoviti
  glavni dio dokumentacije upravljackog sustava.
  Suvremena postrojenja imaju sve manje takvih
  relejnih ?logickih?shema. One se zamjenjuju
  logickim shemama ili logickim jednadžbama, a
  strujna shema ostaje za prikaz medusklopova
  (medureleja) izmedu programabilnih automata i
  izvršnih elemenata velike snage.

65
PRIKLJUCNE SHEME

• Shema vezivanja prikaz veza unutar polja nekog
  razvoda, celije.
• Elementi imaju oznake, vodovi i kabeli presjek,
  te broj iz popisa kabela.
• U izvedbenoj dokumentaciji koristi se za prikaz
  spoja medu elementima (stezaljkama, aparatima).
  Nacin djelovanja se iz tih shema ne vidi.

66
PRIKLJUCNE SHEME

• Prikljucni plan veze nekog dijela razvoda od
  rednih stezaljki prema vani i rednih
• stezaljki prema unutra.
• Elementi i stezaljke oznacene. Na kabelima piše
  kamo idu i osnovni podaci (tip, presjek, broj).
• Moguce dodatne oznake Oznaka vodica, broj vodica
  (žile), boja žice (izolacije).

67
PRIKLJUCNE SHEME

• Planovi vodova prikaz prostornog polaganja
  vodova.
• Nekoliko oblika prikaza
• Pregledni planovi, planovi mreža, kabelski
  planovi IP-a, planovi instalacija ...

68
PRIKLJUCNE SHEME

• Popis kabela
• za veca postrojenja nužan pregled svih kabela.
  Radi se po razvodima i poljima da se zna koji
  kabeli odakle i kamo idu, s brojem, tipom i
  oznakom kabela.
• Važno za kasniju izradu popisa materijala, za
  nabavku, izradu troškovnika

69
PREGLEDNI I DISPOZICIJSKI CRTEŽI

• Pregledni nacrti
• Izgled ormara, ploce, pulta s vanjskim
  dimenzijama.
• Definira se prostor za smještanje opreme.
  Detaljnost prikaza ovsi o stupnju projekta
  (idejni, glavni).
• Crta se ugradena elektrooprema s oznakama
  elemenata. Za svaki element (npr. iz sheme
  djelovanja i strujne sheme) definira se fizicki
  smještaj u ormar.
• Crta se u mjerilu, ali samo konture.
• Prikazuju se natpisne plocice s tekstom ili neke
  napomene u vezi s izvedbom.
• Naznacuju se veze s ostalom dokumentacijom (npr.
  popis materijala, jednopolna shema i sl.)

70
(No Transcript)
71
(No Transcript)
72
PREGLEDNI I DISPOZICIJSKI CRTEŽI

• Dispozicijski nacrt
• Smještanje opreme u neki objekt. Razvodi, ploce,
  pultevi Prikazuje smještaj prema gradevinskom
  projektu. Zove se još i situacijski nacrt.
• Na temelju tog nacrta mogu se odrediti neki
  podaci za izvedbeni projekt (kabelski kanali i
  trase, duljine kabela).

73
cink
kiseline
otpadni plinovi
74
PREGLEDNI I DISPOZICIJSKI CRTEŽI

• Gradevinski prijedlog
• Dio gradevne dokumentacije kojim se odreduje
  nacin smještanja, pricvršcenja elektroopreme
  (postolja i usidrenja za strojeve, transformatore
  i agregate, ucvršcenje razvoda, oblik i raspored
  kabelskih kanala, cijevi). Ova dokumentacija
  služi gradevinskom projektantu da svoj projekt
  prilagodi potrebama elektroopreme.
• Daju se svi detalji s dimenzijama, masama,
  momentima, kako bi sa gradevinski projekt mogao u
  potpunosti naciniti.

75
MONTAŽNI CRTEŽI

• Za pojedine elemente daju se nacrti nacina
  sklapanja (montaže)s uputama.
• Tipicni predstavnik ovakvih crteža je radionicki
  nacrt.

76
OZNACAVANJE U DOKUMENTACIJI

• Opce oznake
• Opisne oznake o kojem se IP-u, razvodu, celiji,
  elementu radi (npr. valjacki stan, uljna pumpa).
• Tehnicki podaci
• Svaki element ima svoje nazivne podatke, koje
  obicno na njega stavlja proizvodac opreme (npr.
  natpisna plocica transformatora i stroja, vrsta i
  broj žila kabela, oznake sabirnica).

77
OZNACAVANJE U DOKUMENTACIJI

• Oznacavanje elemenata u dokumentaciji
• postrojenje ili dio postrojenja
• mjesto ugradnje, lokacija
• - vrsta, broj i funkcija, identifikacija
• stezaljka (prikljucak)
• Primjer
• NA.XX C3H2.B1 -S3 12

78
PRIKAZ ELEMENTATA U DOKUMENTACIJI - SIMBOLI