Gradanstvo u romantizmu glavni je nosilac kulture. Javni dru

1
GLAZBA ROMANTIZMA19.stoljece

• Gradanstvo u romantizmu glavni je nosilac
  kulture. Javni društveni i kulturni dogadaj
  postaju koncerti i opere. Zato se osnivaju brojni
  orkestri i operna kazališta. Pocinje epoha
  velikih opernih kazališta.

2
Skladatelji romantizma nalazili su nadahnuce u
prirodi, vlastitom životu, povijesnim dogadajima,
umjetnickim slikama i književnim djelima.

3
Umjetnici govore o svojim osjecajima, doživljaju
prirode i shvacanju svijeta. Na taj nacin se
isticala osobnost pojedinog skladatelja tako da
svaki skladatelj ima individualan i prepoznatljiv
stil. Osjecaji o kojma govore njihova djela su
bol, patnja i usamljenost. Umjetnici su se
osjecali drugacijim od ostalih te se stvara Kult
umjetnika. Svoju posebnost-individualnost
isticali su i vanjskim obilježjima kao što je
ponašanje, odjvanje i sl.
4
U prijašnjim stoljecima skladatelji su pisali za
odredenu publiku i odredene prilike. U razdoblju
romantizma skladatelj je imao dvije mogucnosti
pisanje zbog vlastitih osjecaja ili se
prilagoditi publici. U prvoj mogucnosti
skladatelj je svojom glazbom trebao pridobiti
slušatelje, što je zahtjevalo hrabrost. U drugoj
mogucnosti skladatelj piše glazbu koja služi
zabavi široke publike (lagana, vesela).
5
Glazba je bila dio naobrazbe i simbol društvenog
statusa. Kucno muziciranje bilo toliko popularno
da je gotovo svaka kuca imala glasovir. Tako je
1872.godine u Berlinu proizvedeno 17.000
glasovira. Može se reci da je glasovir bio
preteca gramofona i radija.
6
Glazbeni oblici

• Zbog velike popularnosti salonskog muziciranja,
  nastali su novi glazbeni oblici kraceg trajanja.
• Novi glazbeni oblici klavirske minijature,
  solopjesme i simfonijske pjesme.
• Skladatelji i dalje skladaju simfonije,
  sonate,koncerte, komorna djela i opere, ali su im
  produžili trajanje.
• Prvi puta u 19.st virtuozi pocinju izvoditi
  samostalne cjelovecernje koncerte, a publika je
  od njih stvarala zvijezde.

7
Klavirske minijature

• Klavirske minijature su kratke skaldbe koje traju
  samo nekoliko minuta. One su opisivale ugodaj,
  promijenu raspoloženja i maštanja. Klavirske
  minijature izvodile su se na koncertima, u
  gradskim salonima ili pri kucnom muziciranju.
•  
• Slušni primjer
• R.Schumann, (SŠ3)
• Konderszenen (Djecji prizori), op.15. Traumerei
  (Sanjarenje)

8
Solo pjesma

• Solo pjesma je skladba za glas i glasovir.
• Skladatelji melodiju oblikuju prema tekstu,
  stapaju poeziju i glazbu te na taj nacin u glazbu
  prenose smisao i ugodaj same pjesme. Glasovir
  opisuje i nadopunjava ugodaj.
•  
• Slušni primjer
• Vatroslav Lisinski, Ribar (SŠ3)
• - ovu popijevku Lisinski je skladao na stihove
  P.Preradovica

9
Simfonijska pjesma

• Simfonijska pjesma (nije niti simfonija a ni
  pjesma)
• ...jednostavacno programno orkestralno djelo.
  Književna djela, povijesni dogadaji i legende
  bili su inspiracija skadateljima pri skladanju
  simfonijske pjesme. Prihvacali su ju skladatelji
  nacionalnih smjerova jer su njome mogli opisati
  povijesno-nacionalni sadržaj. Tako je ceški
  skladatelj Bedrich Smetana napisao ciklus
  simfonijskih pjesama "Moja domovina" iz koje
  valja izdvojiti poznatu pjesmu Vltava.
• Slušni primjer
• B.Smetana Vltava (SŠ3)

10
Glazbena društva

• Osnivaju se glazbena društva u sklopu kojih se
  prireduju koncerti s amaterskim i profesionalnim
  glazbenicima, objavljuju glazbena djela i
  glazbeni casopisi, osnivaju glazbene škole i
  glazbene knjižnice.
• Tako je glazbeno društvo u Zagrebu 1829.godine
  osnovalo glazbenu školu koja je nakon gotovo 100
  godina prerasla u današnju Muzicku akademiju. U
  njoj su djelovali ugledni glazbenici medu kojima
  i Vatroslav Lisinski i Ivan pl.Zajc.

11
Zabavna glazba

• Zabavnoj glazbi 19.st. pripadale su salonska
  glasovirska glazba, opereta i plesna glazba
  (valcer i can-can).
•  
• U Parizu, u drugoj polovici 19.st., osobito je
  bio popularan Can-can.To je ples u dvodobnoj ili
  cetverodobnoj mjeri, brzog tempa i veselog
  karaktera.
•  
• Slušni primjer
• J.Offenbach Can-can (SŠ3)

12
Opereta

• Opereta (tal.mala opera) je nova vrsta opere, a
  pojavila se u polovicom 19.st. Sastojala se od
  niza glazbenih i plesnih tocaka koji su bili
  povezani govorenim dijalozima, a skladatelji su
  cesto dodavali suvremene šlagere i društvene
  plesove. U razdoblju romantizma opereta je
  zabavljala široklu publiku. Najznacajniji
  skladatelji opereta bili su Jacques Offenbach u
  Parizu i Johann Strauss mladi u Becu.

13
Valcer

• Najpopularniji ples 19.st. bio je valcer,
  društveni ples u trodobnoj mjeri s naglašenom
  prvom dobom.
• Najznacajniji skladatelji beckog valcera bio je
  Johann Strauss I. otac valcera.
• Njegov sin Johann Strauss II. napisao je 400
  valcera koji su postali sinonimom beckog stila,
  veselja i elegancije. Dobio je nadimak kralj
  valcera. Najpoznatiji valcer je Na lijepom
  plavom Dunavu. (SŠ3)
• Slušni primjer

14
Koncertni valceri

• Skladatelji romantizma skladali su koncertne
  valcere namijenjene slušanju, a ne plesu.
  Nabrojimo neke Schubert, Chopin, Brahms, ali i
  za orkestar Weber, Cajkovski i mnogi drugi.
•  
• Slušni primjer
• F.Chopin, Valcer op.18 br.3, u As-duru
• Veliki briljantni valcer

15
Nacionalni stil

• Skladatelji su tražili nadahnuce u folklornim
  napjevima, ritmovima, plesovima, a teme su
  uzimali iz narodnih prica, povijesnih dogadaja i
  legendi. Tako je nastao glazbeni nacionalni stil.
  Skupine umjetnika koji u svijum djelima isticu
  nacionalna obilježja zovu se nacionalne škole.
  Predstavnici Ruske nacionalne škole (Ruska
  petorica) M.Balakirev, C.Cui, N.Rimski Korsakov,
  A.Borodin i M.P.Musorgski. Cešku nacionalnu školu
  predstavljaju B.Smetana i A.Dvorak, poljsku
  F.Chopin, a hrvatsku V.Lisinski i I.Zajc.

16
Budnice

• Nastaju brojne rodoljubne budnice pune snažnih
  osjecaja medu kojima su najpopularnije Još
  Horvatska ni propala Ferde Livadica i Prosto
  zrakom ptica leti Vatroslava Lisinskog
• TONSKO SLIKANJE
• Glazbom se mogu sugerirati odredeni zvukovi kao
  što su pjev ptica, grmljavina, zvonjavu zvona,
  bitku itd. Oponašanje glazbom stvarnih zvukova iz
  prirode i života naziva se tonsko sliaknje.
•  

17

• Skladatelji iz narodne glazbe preuzimaju narodne
  ljestvice i pentatoniku, karakteristicne ritmove
  i melodijske motive, složene mjere i metricke
  promjene unutar skaldbe.
•  
• Kako bi skladatelji mogli upotrijebiti narodne
  napjeve trebalo ih je sakupiti i upoznati.
• Stanko Vraz sakupio je više od 300 narodnih
  pjesama, a Franjo Ksaver Kuhac više od 1600
  narodnih napjeva.

18
Apsolutna i Programna glazba

• Glazba koja ne opisuje izvanglazbeni sadržaj vec
  podrazumijeva da glazba govori dovoljno sama za
  sebe naziva se apsolutna glazba. U apsolutnu
  glazbu ubrajaju se fuga, suita, koncert,
  simfonija.
• Glazba koja pokušava opisati izvanglazbene
  sadržaje naziva se programna glazba. Programnost
  je prisutna u glasovirskim minijaturama, te u
  orkestralnim oblicima kao što su simfonijska
  pjesma, programnoj simfoniji i suiti.

19
Orkestar

• Orkestar je i dalje podijeljen na 4 orkestralne
  skupine gudace, drvene i limene puhace i
  udaraljke.
• Orkestar broji do 100 glazbenika.
• gudacki instrumenti usavršila se njihova
  tehnika sviranja
• drveni puhaci - uvode novi instrumenti
  pikolo-flauta, engleski rog, basklarinet i
  kontrafagort
• limeni puhaci - uvode se novi instrumenti tuba i
  saksofon.
• udaraljke- osim timpana u orkestar ulazi veci
  broj raznolikih udaraljki celesta, ksilofon,
  gong, zvona, cinele i dr.
• Zbog velicine orkestra, glazbenici ne mogu cuti
  potpun zvuk orkestra pa je potreban dirigent.
  Dirigent uskladuje njihovo sviranje, osmišljava
  interpretaciju djela i stvara cjelokupnu zvucnu
  sliku.

20
Jacina osjecaja

• Jacina osjecaja ostvaruje se
• - alteriranim tonovima (tonovi koji ne pripadaju
  odredenom duru ili molu),
• - modulacijom (promjena tonaliteta),
• - uvode se kratke notne vrijednosti te ritam
  postaje nemiran.
• uvode se nepravilne mjere, preuzete iz narodnog
  stvaralaštva, kao što su 5/4, 7/4 itd.
• tijekom skldbe dolazi do promjene tempa te
  nastaju pojmovi accelerando(tal.ubrzavati),
  ritardando(tal.usporavati) i dr.
• naglašeni glazbeni kontrasti postižu se i
  širenjem granica dinamike fff i ppp

21
Operna reforma

• Wagner ostvaruje opernu reformu glazbene brojeve
  spaja u jedinstvene prizore uvodi leitmotiv
  (ostvaruje vezu izmedu glazbe i drame upotrebom
  leitmotiva kratka glazbena ideja koja je
  povezana sa likom, idejom ili osjecajem u drami)
  simfonizira operni orkestar (u orkestre uvodi
  leitmotive kao teme u simfonijama).
•  
• - operni realizam skaladatelji odabiru price iz
  svakodnevnog života, o obicnim ljudimaiz
  razlicitih društvenih slojeva.
• - operni verizam u operama se govori o ljubavi,
  nevjeri, ljubomori, mržnji i osveti. Raspleti su
  uvijek tragicni.

22
Važni skladatelji

• Franz Schubert, Robert Schumann, Frederic Chopin,
  Franz List,
• Giuseppe Verdi, Johannes Brahms,
• Richard Wagner, Bedrich Smetana,
• Modest Petrovic Musorgski,
• Felix Mendelssohn, Petar Iljic Cajkovski,
• Vincenzo Bellini, Ferdi Livadic,
• Vatroslav Lisinski, Ivan pl. Zajc,
• Claude Debussy, Maurice Ravel

23
Impresionizam

• - U posljednjim desetljecima 19.st. pojavljuje se
  umjetnicki stil Impresionizam.Prvo se je javio u
  slikarstvu a zatim se proširio na poeziju i
  glazbu.
• - slikarstvo slikali su vedre prizore iz života,
  gužve pariških ulica, ljepotu prirode (mirna
  jezera, veliki valovi, površina rijeke). Važni
  slikari Claude Monet, Pierre Auguste Renoir,
  Edgar Degas.

24
Impresionizam u glazbi

• - glazbenici su naglašavali promijenjivost
  tonskih boja i glazbenog ugodaja. Pišu najcešce
  programnu glazbu. Impresionisti su skladali male
  forme minijature i solo pjesme, a izbjegavaju
  velike glazbene forme koncert, simfonija,
  sonata. Proširuju granice dura i mola.
• Claude Debussy, najznacajniji je predstavnik
  glazbenog impresionizma. Kako bi proširio
  tonalitet Debussy koristi srednjovijekovne
  ljestvice, cjelotonsku ljestvicu, pentatonsku
  ljestvicu i paralelno nizanje akorda.
•  
• Slušni primjer C.Debussy, Odrazi u vodi (SŠ3)
• (Reflets dans
  l'eau)