1
ŽIVOTNA ZAJEDNICA(BIOCENOZA)
Sveucilište Josipa Jurja Strossmayera u
Osijeku Odjel za Biologiju Cara Hadrijana 8/A,
31000 Osijek www.biologija.unios.hr
Predavanja iz ekologije životinja (8. predavanje)
prof. dr.sc. Stjepan Krcmar doc.dr.sc. Davorka
K. Hackenberger Dodani novi sadržaji 14.01.2015.
2

• Osnovne karakteristike životne zajednice
  (Ricklefs Miller 2000)
• a) biocenoza je uvijek odredena kombinacija
  razlicitih biljnih i
• životinjskih populacija koja se
  uspostavlja i održava pod danim
• ekološkim uvjetima biotopa
• b) biocenoza nije jednostavan skup odredenih
  biljnih i životinjskih
• vrsta, vec predstavlja integrirani
  funkcionalni sustav
• c) biocenoza ima svoju strukturu
  (kvalitativni sastav, prostorni i
• vremenski raspored vrsta)
• d) biocenoza je dinamicki sustav
• e) biocenoza se razvija i održava kao
  dinamicki sustav jer je
• sposobna da regulira vlastite unutarnje
  procese i promjene

3

• Biocenoza pustinje Kara-Kum (Turkmenistan) -
  pješcana pustinja
• Klimatski uvjeti godišnja variranja temperature
  su 68C, maksimalna srpanj (45C), minimalna
  sijecanj -23C prisutna su i dnevna variranja
  temperature u podne iznosi 42C, u noci 4,5C,
  godišnji vodeni talozi iznose 75-175mm,
  temperatura površine tla je 64C.

4

• Vegetacija kserofiti, trave (Carex physodes,
  Poa bulbosa, Aristida pennata,
• 
  Bromus tectorum), grmolike biljke (Salsola
• 
  arbuscula, Astragalus confirmans, Gamanthus
• 
  gemocarpus).

Aristida pennata
Bromus tectorum
Salsola arbuscula
Poa bulbosa
5
Životinjski svijet kralježnjaci, gušteri (Agama
sanguinolenta, Teratoscincus
scincus,
Varanus griseus),
zmije (Zamenis
karelini, Eryx tataricus)

Agama sanguinolenta
Eryx tataricus
Varanus griseus
Teratoscincus scincus
6
ptice (Corvus corax umbrinus, Buteo ferox,
Oenanthe isabelina, Sylvia nana,
Hirundo rustica, Upupa epops, Merops
persicus, Neophron percnopterus,
Passer roseus, Emberiza
luteola), sisavci (Lepus tolai, Vulpes caragana).
Neophron percnopterus
Merops persicus
Upupa epops
Oenanthe isabelina
Vulpes caragana
Lepus tolai

• Prilagodbe životu u pustinji biljke -
  redukcija listova, horizontalno
• razvijen korjenov sustav, životinje -
  koriste vodu sadržanu u
• hrani, suhi ekskret, rožnate plocice,
  hitinski pokrov.

7

• Struktura zajednice
• Zajednice su asocijacije populacija cije su
  znacajke rezultat fizickih cimbenika okoliša kao
  i interakcija izmedu populacija. Konacni izgled
  zajednica odreden je evolucijskom poviješcu vrsta
  koje ulaze u sastav zajednice.
• Struktura zajednice ukljucuje njen izgled
  (kvantitativni i kvalitativni), te njenu dinamiku
  koja se ogleda kroz interakcije izmedu populacija
  (hranidbene interakcije itd.).
• Kvalitativni sastav podrazumijeva popis vrsta
  koje sadrži zajednica, te predstavlja prvi
  elementarni opis zajednice .
• Kvantitativni sastav podrazumijeva brojnost vrsta
  koje sadrži zajednica.

8

• 1. Kvalitativni sastav
• Biocenoza umjerenih podrucja (Srednja Europa)
• Bukova šuma 11.000 biljnih i životinjskih
  vrsta,
• sisavci 27 vrsta,
  
• ptice 70 vrsta,
• gmazovi i
  vodozemci 12 vrsta,
• kukci 5300 vrsta,
• puževi 70 vrsta,
• praživotinje 380
  vrsta,
• biljne vrste 4000.

Indija 30.000 vrsta kukaca tropske rijeke
Ganges, Brahmaputra 170 vrsta riba
Island 437 vrsta kukaca rijeke Sjeverne Amerike
23 vrste riba
9

• Ako su životni uvjeti biotopa jednolicni,
  nisu raznovrsni
• biocenoza je siromašna vrstama (pustinja,
  arkticka podrucja).
• Broj vrsta u životnoj zajednici odreden je
  fizickim cimbenicima
• biotopa, povijesnim, topografskim,
  klimatskim i biotickim
• (kompeticija).

? topografski, povijesni cimbenici
Dunavski sliv nastanjuju som, štuka,
smud, deverika ali ne i vode Dinarskog krša.
? tekunica (Citellus citellus) nastanjuje
lijevu obalu Save, ali ne i desnu obalu
Save (prepreka je rijeka Sava).
? slijepaš (Spalax leucodon) nastanjuje staništa
u Vojvodini prepreka je rijeka Dunav, te je
radi toga nema u Hrvatskoj.
? vrabac (Passer domesticus) nastanjuje zapadni
dio Nove Kaledonije, ali ne i Istocni dio
(prepreka su visoki planinski masivi).
10

• Primjeri voljnog i nevoljnog prenošenja organskih
  vrsta
• a) Sturnus vulgaris (Europa) -
  USA, Kanada
• b) Ondatra zibetica (USA) -
  Ceška (1905.)
• c) Lymantria dispar (Europa) -
  USA
• d) Pyrausta nubialis (Europa)
  -USA (1916.)
• e) Hyphantria cunea (USA) -
  Madarska (1940.)

a)
b)
c)
e)
d)
11

• Primjeri aktivnog rasprostranjenja organskih
  vrsta
• a) Dryobates syriacus s Balkana
  u Srednju Europu
• b) Stroptopelia decaocto a
  Balkana u Englesku
• c) Colias erate iz Istocne
  Europe u Srednju Europu

• Nezasicene životne zajednice.

12

• 2. Strukturne odlike
• Brojnost (abundancija) je kvantitativna
  zastupljenost pojedinih
• vrsta, važna je u odredivanju raznolikosti
  zajednice.
• Dominantnost
• D1 - dominantnost vrste broj
  1
• a1 broj jedinki vrste broj 1
  na jednom lokalitetu
• n? i1 ai - ukupni
  broj jedinki na jednom lokalitetu svih vrsta

vrste s dominantnosti gt 10 - eudominantne vrste s
dominantnosti 5 - 10 - dominantne vrste s
dominantnosti 2 - 5 - subdominantne vrste s
dominantnosti 1 - 2 - recendentne vrste s
dominantnosti lt 1 - subrecendentne najdominantnije
vrste su edifikatori (graditelji biocenoze),
(Durbešic, 1988).

• Abundancija i dominantnost su uvjetne
  vrijednosti i neprekidno
• variraju u funkciji vremena

13

• Konstantnost (stalnost) je stupanj s kojim se
  jedna vrsta susrece u
• odredenom tipu zajednice (Durbešic, 1988).
• Ca1 - konstantnost vrste a1
• ua1 - broj
  uzoraka u kojima se pojavljuje vrsta a1 na
• 
  jednom staništu
• 
  n?i1 ui - ukupni broj uzoraka
• eukonstantne vrste 75-100 uzoraka
• konstantne vrste 50-75 uzoraka
• akcesorne vrste 25-50 uzoraka
• akcidentalne vrste 0-25 uzoraka
• - vrste kod kojih je stalnost vrlo mala nazivaju
  se slucajnim vrstama, dok se one sa velikom
  stalnošcu nazivaju konstantnim vrstama ili
  karakteristicnim vrstama. Broj karakteristicnih
  vrsta u zajednici je mali.

14

• Frekventnost (cestoca) - stupanj javljanja
  iste vrste u pojedinim
• 
  probnim površinama jednog istog biotopa.

• Vezanost - biljnih i životinjskih vrsta za
  odredeni tip biocenoze
• Tetrao urogallus, Loxia
  curvirostra vezane su za šume
• cetinjace.
• Picus viridis za
  listopadne šume, Coturnix coturnix za
• žitna polja.

15

• 3. Disperzija i životni kompleksi
• Neravnomjerni i skupni raspored najcešci je u
  prirodnim populacijama.
• Homogenost disperzije primjecena je u bukovoj
  šumi.
• Tip disperzije vrsta je heterogen.

Životni kompleksi - Trupla uginulih životinja
bakterije, kukci (muhe Calliphora, Lucilia
kornjaši Necrophorus oblici Rhabditis). ?izmet
goveda balega - kukci (muhe Sarcophaga, Musca
kornjaši Geotrupes,
Aphodius) miceliji gljiva (Pilobolus,
Coprinus) dvojenoge (Diplopoda
) koprofagi. ? gnijezda, duplje za stanovanje
ptica, sisavaca i kukaca
(ravnomjerna temperatura, visoka vlažnost,
odsustvo svjetlosti),
ektoparaziti (buhe, krpelji, stjenice),
saprofagni kukci - nidikola.
? naselje ispod kamenja - visoka vlažnost,
nedostatak svjetlosti (stonoge,
pauci, kornjaši, puževi) (Stankovic 1961).
16

• ? uginula stabla šumskog drveca, panjevi
• ? lišce biljaka (filobionti) miniranje,
  stvaranje šišarki (mikrolepidoptera,
• dvokrilci, opnokrilci, kornjaši)
• ? cvatovi biljaka
• ? šumska prostirka (malocetinaši, dvojenoge,
  sitni clankonošci, beskrilni
• kukci, oblici, bakterije, gljive)
• 4. Stratifikacija
• Prostorni gradijent pojedinih vrsta i njihovih
  životnih kompleksa u
• vertikalnom pravcu
• Slojeviti raspored
• Neosvijetljeni - ispod zemlje (kopnene
  zajednice), na vecim dubinama (vodene zajednice)
  karakterizira ih odsustvo primarnih producenata
• Osvijetljeni sloj - karakteriziraju
  autotrofni clanovi zajednice (primarni
  producenti)

17

• Kopnene zajednice karakterizira slojeviti
  raspored biljnih vrsta.
• Npr. vertikalna stratifikacija hrastove šume
• 1. sloj krune visokog drveca (hrast)
• 2. sloj krune nižeg drveca (grab)
• 3. sloj visokog grmlja (glog )
• 4. sloj nižeg grmlja (svib)
• 5. sloj viših zeljastih biljaka
• 6. sloj nižih zeljastih biljaka
• 7. sloj mahovina i šumske prostirke
• 8. sloj korijena zeljastih biljaka
• 9. sloj korijena grmolikih biljaka
• 10. sloj korijena hrasta
• Svaki sloj ima mikroklimu, koja omogucuje
  maksimalno korištenje šumskog prostora u pogledu
  svjetlosti, temperature, vlažnosti, hranjivih
  soli, vode, ekoloških niša, zaklona, ishrane.

18

• Vertikalni raspored šumskih ptica u vrijeme
  gniježdenja u hrastovoj šumi

19

• Vertikalni raspored životinja u listopadnoj šumi
  srednje Europe
• 1. životinjsko naselje sloja krošnje cine
  biljojedni kukci.
• 2. životinjsko naselje stabala cine
  dendrobionti kukci (Cerambycidae, Buprestidae),
  ptice (Dendrocopus major, Parus major).
• 3. životinjsko naselje duplji u stablu cine
  ptice rodova (Dendrocopus, Parus, Picus, i vrsta
  Upupa epops, Columba oenas).

20

• Vodene zajednice
• slojeviti raspored (jezero) - vertikalni,
  (rijeke) - horizontalni
• karakterizira ih gradijent svjetlosti,
  temperature, otopljenih soli, plinova O2, CO2

Temperatura i cirkulacija vode jezera umjerenog
pojasa tijekom godine (Kerovec 1988).
21

• Prema intenzitetu produkcije jezera dijelimo
  na oligotrofna slabo produktivna, mezotrofna
  produktivna, eutrofna vrlo produktivna,
  distrofna odumirajuca ili mocvare

Shema profila jednog vrlo produktivnog
(eutrofnog) jezera (Kerovec 1988).
22
(No Transcript)
23

• Prema geografskom položaju jezera se dijele
• 
  tropska
• 
  subtropska
• 
  umjerena
• 
  subpolarna
• 
  polarna

• Prema kemijskom sastavu jezera se dijele na a)
  slana
• 
  b) slatka

• Prikaz jezerskih životnih zajednica
• zona slobodne vode (limnion, pelagijal),
  eufoticki (trofogeni sloj)
• i afoticki (trofoliticki sloj)
• b) zona dna jezera (bental, pedon) cije životne
  zajednice cine bentos
• - litoralna zona do 30 m dubine (Kerovec 1988).

24

• a) priobalni pojas trske i šaša (Phragmites i
  Carex)
• b) pojas plivajuce vegetacije (Nuphar luteum
  i Nymphea alba)

25
c) pojas podvodne (submerzne) vegetacije, 3-7m
dubine (Helodea canadensis, Myriophyllum
sp.). d) pojas kompaktnih livada
višestanicnih algi-parožina (Chara,
Nitella) od 7m pa nadalje.
26

• U litoralu se stvaraju zajednice na kamenom,
  pješcanom i muljevitom
• dnu

zajednice na kamenitom dnu (sjedilacki,
polusjedilacki i pokretni oblici)
27

• zajednice na pješcanom dnu

licinke trzalaca (Chironomidae)
malocetinaši (Oligochaeta)
Limnodrilus
trepetljikaši (Ciliata)
licinke vodencvjetova (Ephemeroptera)
kolnjaci (Rotatoria)
28
zajednice muljevitog dna
29

• Sublitoralna zona je do 180 m dubine ona je bez
  svjetla, prisutni su konzumenti (životinje),
  reducenti (bakterije), (Kerovec 1988).
• na dnu se nalaze zajednice slicne kao na
  muljevitom dnu litoralne zone s licinkama
  trzalaca, malocetinaši, spužve, rakušci
  (Amphipoda).
• Profundal je prostor ispod 180 m dubine
• dno se sastoji od finog mulja, stalna niska
  temperatura, visok tlak, malo kisika i puno
  ugljik dioksida
• nalazimo zajednice malocetinaša, puževa, rakušaca
  (Amphipoda), (Kerovec 1988).

30

• oceani i mora - neriticko podrucje i oceansko
  podrucje
• a) eufoticna zona 500-600 m dubine (osvijetljeni
  dio)
• b) afoticna zona (neosvijetljeni dio), (Glavac
  1999).
• - bental je podrucje morskog dna a)
  litoral do 200 m
• 
  b) batijal 200 - 3000 m
• 
  c) abisal 3000 - 6000 m
• 
  d) hadal ispod 6000 m
• - pelagijal je morska pucina, pojas
  otvorenog mora
• a)
  epipelagijal
• b)
  batipelagijal
• c)
  abisopelagijal
• d)
  hadopelagijal
• kratkovalne zrake plavog spektra 460 do 480 nm
  prodiru do 150m dubine a dugovalne od 10 do 20m
• planktonom, organskim i mineralnim tvarima bogate
  vode poprimaju radi jace apsorpcije Suncevih
  zraka plavog spektra zelenu boju
• planktonom siromašna kao npr. Jadransko more
  poprima plavu boju

31
Geomorfološka, hidrografska, ekološka rašclamba
morskog prostora (Glavac 1999).
32

• Ekoton i koncept rubnog efekta
• - ekoton predstavlja prijelaz izmedu dvije
  ili više razlicitih zajednica (šuma-livada,
  livada-mocvara), može imati znatnu dužinu ali je
  širina puno manja od okolnih zajednica.
• - zajednice sadrže puno organizama, a i
  organizme koji su karakteristicni samo za ekoton,
  cesto su broj vrsta i njihove gustoce vece u
  ekotonu nego u okolnim zajednicama
• - porast raznolikosti i gustoce na spojevima
  zajednica naziva se i rubni efekt
• - ekotoni se javljaju tamo gdje je ispunjen
  jedan od dva uvjeta
• a) ako se fizicki okoliš mijenja
  drasticno (prijelaz iz terestricne u akvaticnu
  zajednicu, izmedu sjeverno i južno eksponirane
  padine, izmedu razlicitih tipova tala).
• b) ako jedna vrsta toliko dominira u
  okolišu da bitno mijenja ekološke cimbenike
  kojima su druge vrste izložene, pa granica njenog
  areala postaje i granica rasprostranjenosti ovih
  vrsta.

33

• - ako je ekoton uzak neka staništa i vrste mogu
  se naci samo u pojasu preklapanja.
• - u pojasu tranzicije cesto se nalazi
  zajednica sa dodatnim karakteristikama kojih nema
  u susjednim zajednicama.
• - ekotonalne zajednice sadrže organizme iz
  preklapajucih zajednica i svoje, te su radi toga
  raznolikost i gustoca veci (rubni efekt).
• - nekim vrstama za dovršetak životnog ciklusa
  neophodne su dvije bliske zajednice s razlicitom
  strukturom.
• - rubne vrste su organizmi koji se javljaju u
  ekotonima primarno ili u najvecoj gustoci ili
  najveci dio vremena provode ovdje, te se nazivaju
  rubnim vrstama.
• - rubni efekt se najcešce javlja kod ptica i
  lovne divljaci (srna, jelen, divlji zec),
  (Krpo-Cetkovic 2011).

34
LiteraturaDurbešic P. (1988) Upoznavanje i
istraživanje kopnenih clankonožaca. Hrvatsko
ekološko društvo, Zagreb 77 pp.Glavac V. (1999)
Uvod u globalnu ekologiju. Duzpo-Hrvatske šume,
Zagreb 211 pp.Kerovec M. (1988) Ekologija
kopnenih voda. Hrvatsko ekološko društvo, Zagreb
75 pp.Krpo-Cetkovic J (2011) Ekologija
životinja. Biološki fakultet. Univerzitet u
Beogradu, 265 pp. Ricklefs R. E. G. L. Miller
(2000) Ecology 4th edition by W.H. Freeman and
Company, New York 823 pp.Stankovic S. (1961)
Ekologija životinja. Zavod za izdavanje
udžbenika, Beograd 420 pp.http//www.enm.bris.ac.
uk/teaching/projects/2003-04/tu0381http//www.hla
sek.comhttp//www.kolkatabirds.comhttp//www.rus
biophoto.comwww.ittiofauna.org
www.guantum-conservation.orgwww.csdl.tamu.edu/Fl
ora/imaxxpoa.htmwww.sazp.skwww.insecta.ufv.br
35
www.cladocera.dewww.wildlife.comwww.warrenphotog
raphic.co.ukwww.tagzania.comwww.biopix.cuwww.in
fokz.comwww.kingsnake.comwww.povodok.ruwww.fili
n.vn.uawww.danny.oz.auwww.members.lycos.nlwww.p
base.comwww.microscopy-uk.org.ukwww.dkimages.com
www.bioweb.uwlax.eduwww.ucf.tekkom.netwww.ecolo
gy.orgwww.oceanlight.com