Title: Ocuvanje svjetskih resursa
1Ocuvanje svjetskih resursa
2o cemu govorimo?
- resursi (što su, gdje su)
- svijet (globalni društveno-ekonomski sustav)
- ocuvanje
SVI se globalni problemi stvaraju, i potom
okrecu, oko resursa. PRIMJERI globalni i
lokalni
3globalni problemi
- problemi s okolišem (priroda)
- društveni problemi
- okolišno-društveni (i priroda i društvo)
4globalne klimatske promjene
- atmosferski CO2 je na najvišoj razini u
posljednjih 420.000 godina, oko 60 iznad one
koja je bila prije industrijske revolucije - zima 2001-2002. g. najtoplija zabilježena zima od
1895 g.
PROBLEM fosilnih goriva
5gubitak biološke raznolikosti
- 1.000 vrsta godišnje nestaje
- promjene staništa, izlovljenje, uvodenje
egzoticnih vrsta - osobito stradavaju ekvatorijalne kišne šume,
vlažna staništa i koraljni grebeni
PROBLEM uništavanja zbog resursa
6VODA
- ? 1 dostupne vode je tekuce i nije slano (iako
ne uvijek i cisto) - 1,2 milijarde ljudi pije necistu vodu
- 70 ljudskog korištenja vode ide na navodnjavanje
(poljoprivreda) - vodeni ratovi Turska/Sirija/Irak
- vodonosnici presušuju
PROBLEM ogranicenog resursa
7ENERGIJA
- fosilna goriva služe za oko 80 svjetske
energetske proizvodnje - potrošnja nafte raste brže no rast populacije
(2,3 i 1,25) - vrhunac proizvodnje nafte je postignut 2002.g.
(rezerve za još 60-70 g.)? - 2/3 rezervi se nalazi u Perzijskom zaljevu, ali
se 3/4 troše u SAD, Japanu i EU
PROBLEM
8ZALIHE MINERALA
PROBLEM
- vecina je neobnovljiva
- neki (npr. boksit, kositar, platina, kobalt,
nikal, sumpor) nemaju zamjena, a rezerve su male - vrlo nizak stupanj recikliranja (ispod 10 u
vecini zemalja) - 20.000 golemih površinskih iskopa
- opasni otpad
9DRUŠTVO
- prenaseljenost
- glad
- ratovi
- medunarodni terorizam
- droga
- bolesti
- migracije
- razlike u prihodima
- globalizacija
veliki PROBLEMI s prostorom, s vodom s hranom s
cistocom zraka
10HRANA
- milijarde ljudi se hrane u McDonaldsu, ali je 1
milijarda ljudi dnevno gladna (12 milijuna ljudi
umire godišnje od gladi) - 60 odraslih je pretilno (10 djece)
- snabdijevanje ili raspodjela?
PROBLEM nejednake raspodjele
11O cemu cemo govoriti danas?
- što su resursi?
- odakle dolazi koncept održivosti?
12Što su resursi?
- znacenje (lat. re-surgere opet ustati)
- prostor, materijali i energija koji koriste
ljudskoj vrsti (prirodni izvori, prirodna
bogatstva) - znacenje za ekonomista
- resurs roba (nešto što se može kupiti i
prodati) cija se vrijednost odreduje na tržištu,
bez ogranicenja - znacenje za ekologa
- resursi su dio prirode koji ima vlastitu
vrijednost i konacne fizicke granice
13što su resursi klasifikacija
- prirodni resursi
- stalni (sunce, vjetar, valovi )
- obnovljivi (biljke, životinje, tlo )
- neobnovljivi (fosilna goriva, minerali )
- potencijalni (još uvijek neotkriveni ili
nerazvijeni npr. termonuklerna energija) - ljudski resursi (rad, znanje)
14Kako funkcionira svijet?gledanje ekonomista
placa
dobra
rad
trošenje
15Kako funkcionira svijet?gledanje ekonomista
placa
dobra
- sustav nema granica
- sustav je ovisan o kontinuiranom porastu
proizvodnje (stalni rast)
rad
trošenje
16Kako izgleda stvarnost?
SAD
Svjetski BNP je porastao od6.400 milijardi
1950.g. na41.500 milijardi u 1999. g.(u 1999
US)
Zašto BNP neprestano raste? Zašto BNP neprestano raste? Zašto BNP neprestano raste? Zašto BNP neprestano raste?
Može li rasti bez kraja? Može li rasti bez kraja?
Je li rast ¹ razvoj? Je li rast ¹ razvoj? Je li rast ¹ razvoj?
17500 Forbes kako se ponašamo
18Kako svijet ZAISTA funkcionira?gledanje ekologa
BIOSFERA
resursi
otpad
društveno-ekonomska sfera
- socijalno-ekonomski sustav (svijet) je dio
prirode (biosfere) - biosfera je zatvoreni sustav
- vecina je resursa konacna (npr. samo 14
površine)je naseljivo - otpad mora negdje završiti
19održivost
- 3 dosadašnja pristupa resursima
- eksploatacija (nema granica, vecina ekonomista i
politicara 20. st.) - konzervacija (što više zapasati i ne dirati,
nacionalni parkovi) - ocuvati, ali i mudro koristiti (kako je, ali
nešto ipak ostavljati) - održivost
20Ima li granica rastu?
- Thomas Maltus (1766-1834. g.) daPrinciples of
Population - Paul Erlich (1968)
daPopulation Bomb - Garret Hardin (1968) daTihe
Tragedy od Commons - Prvi opis degradacije tla i propadanja šuma
nalazimo vec kod Platona.
21Tragedija zajednickih pašnjaka
Maltus
broj/kolicina
godine
korist 1
šteta -1/broj korisnika
Sustav potice rast stada do tragedije, zbog
njegove konacnosti. Zagadenje je samo suprotni
proces.
22Gdje su granice rasta?
- Izvješce Rimskog kluba (1968)
- Meadows and Meadows Limits of Growth (1972)
- Meadows, Meadows and Randers Beyond The Limits
(1992)
23racunalni model
- 5 glavnih i medusobno povezanih parametara
- velicina populacije
- neobnovljivi resursi
- hrana (poljoprivredni output)
- industrijski output
- zagadenje (kolicine stvorenog otpada)
- 4 ogranicenja (obradive površine, prinos po ha,
neobnovljivi izvori, sposobnost apsorpcije
zagadenja - 13 scenarija ukupno, mi cemo pogledati rezultate
samo 4 (za 1900-2100. g.)
24- konceptualni model predstavlja svijet kao sustav
- koji ne kolabira odjednom i nekontrolirano i
- koji je sposoban zadovoljiti osnovne materijalne
potrebe svih ljudi.
25svijet nastavlja onako kako je sada
26udvostruceni resursi
27udvostruceni resursi kontrola zagadivanja (smanjen
je na 1975. g.)
28stabilna populacija udvostruceni resursi kontrola
zagadenja i erozije NIŽI standardi života
ODRŽIVI SVIJET
29održivost
- svijet je inherentno nestabilan
- simulacije scenarija nisu jednoznacne u
predvidanju sudnjeg dana ima scenarija sa
sretnim završetkom t.j. održivost je moguca - 3 glavna zakljucka
- ako se rast nastavi KAKO JE, granicu dostižemo za
100 godina - moguce je ostvariti održivost (temeljna potreba u
materijalu za sve zadovoljena, ali bez
ekshibicija) - što se prije krene putem održivosti, prije ce se
održivost ostvariti
30za kraj
- 72 stanovnika Malija zaraduje manje od 1 US
dnevno - SAD (290,342,554 stanovnika) troši više energije
no Indija, Srednji istok, Južna Amerika, Afrika,
Jugoistocna Azija i Oceanija zajedno (ukupno 3,1
milijarda) - SAD troši za vojsku više nego 12 sljedecih
zemalja zajedno - Statisticki relativizam (Venezuela najsretniji i
najveca stopa ubojstava)