ODABRANA POGLAVLJA IZ ANIMALNE FIZIOLOGIJE I TOKSIKOLOGIJE

1
ODABRANA POGLAVLJA IZ ANIMALNE FIZIOLOGIJE I
TOKSIKOLOGIJE

• Pripremila dr. sc. Tatjana Tušek

2
KORIŠTENA LITERATURA I WEB STRANICE

• FORENBACHER, S. (1998) OTROVNE BILJKE I
  OTROVANJA ŽIVOTINJA. ŠKOLSKA KNJIGA, ZAGREB.
• GUYTON, A. C. (1989) MEDICINSKA FIZIOLOGIJA,
  BEOGRAD-ZAGREB.
• RANDAL, D., W. BURGGREN, KATHLEEN FRENCH, R.
  FERNALD (1997) ECKART ANIMAL PHYSIOLOGY.
  MECHANISMS AND ADAPTATIONS. (FOURTH EDITION).
  W.H. FREEMAN AND COMPANY, NEW YORK.
• SINGER, S.J., G.L. NICOLSON (1972) THE FLUID
  MOSAIC MODEL OF THE STRUCTURE OF CELL MEMBRANS.
  SCIENCE, 175, 720-730.
• SREBOCAN, V. (1993) VETERINARSKA TOKSIKOLOGIJA.
  MEDICINSKA NAKLADA, ZAGREB.
• http//www.library.uiuc.edu/vex/toxic/scilist.htm
• http//www.lenntech.com/heavy-metals.htm
• http//cfa-www.harvard.edu/cfa/ps/nelpag.htm
• http//www.cie.co.at/cie
• http//www.darksky.org

3
MAKROSVEMIR UZORAK GRAÐE MIKROSVEMIRA
Da li NASA može naci drugi planet za život ili je
egzobiologija novi sport?!
4
MAKROSVEMIR UZORAK GRAÐE MIKROSVEMIRA
Mars kao cetvrti planet, nadomak zemlje, nova
nada ili kao planet bez atmosfere uslijed
djelovanja suncevog vjetra, bijeg od realnosti
ekoloških izbjeglica na planetu Zemlji?!
5
MAKROSVEMIR UZORAK GRAÐE MIKROSVEMIRA
Godine stvaranja i bujanja života na zemlji (4,7
milijardi godina)!
6
MAKROSVEMIR UZORAK GRAÐE MIKROSVEMIRA
Zemlja s pocetka vremena kao pangea i more kao
tetris.
7
MAKROSVEMIR UZORAK GRAÐE MIKROSVEMIRA
Zemlja, neukroceni izvor života!
8
MAKROSVEMIR UZORAK GRAÐE MIKROSVEMIRA
Životopisna nada ili pogled u bezdan?!
9
ODABRANA POGLAVLJA IZ ANIMALNE FIZIOLOGIJE I
TOKSIKOLOGIJE
SHEMATSKI PRIKAZ KLASICNE GRAÐE STANICE
10
ODABRANA POGLAVLJA IZ ANIMALNE FIZIOLOGIJE I
TOKSIKOLOGIJE
GRAÐA STANICNE MEMBRANE TEKUCI MOZAIK
11
SEMIPERMEABILNOST STANICNE MEMBRANE
12
SEMIPERMEABILNOST STANICNE MEMBRANE
13
ODABRANA POGLAVLJA IZ ANIMALNE FIZIOLOGIJE I
TOKSIKOLOGIJE
DNA kodirani život i smrt sakriveni na nivou
stanice do 1953.
14
ODABRANA POGLAVLJA IZ ANIMALNE FIZIOLOGIJE I
TOKSIKOLOGIJE

• Biološka svojstva bjelancevina su
• strukturne bjelancevine,
• fermentne bjelancevine,
• hormonske bjelancevine,
• obrambene bjelancevine,
• transportne bjelancevine (hemoglobin, transferin,
  ceruloplazmin),
• spremišne bjelancevine (apoferitin),
• kontraktilne bjelancevine (aktin i miozin),
• eksportne bjelancevine (bjelancevine mlijeka i
  jajeta) i
• specificne bjelancevine (rodopsin).

15
ODABRANA POGLAVLJA IZ ANIMALNE FIZIOLOGIJE I
TOKSIKOLOGIJE

• BIOSINTEZA BJELANCEVINA
• Mjesto sinteze u stanici su ribosomi uklopljeni
  u membranu zrnatog endoplazmatskog retikuluma.
  Pored njih u znatno manjoj mjeri sposobni su
  obavljati biosintezu bjelancevina stanicna jezgra
  i mitohondriji.
• Temeljni preduvjeti za biosintezu su
• Prisustvo svih aminokiselina koje ulaze u sastav
  doticne bjelancevine na mjestu sinteze.
• Da su te aminokiseline prisutne u dovoljnim
  kolicinama i prikladnim kolicinskim omjerima.
• Da su aminokiseline poredane tocno odredenim
  redosljedom karakteristicnim za doticnu
  bjelancevinu.
• Da je na mjestu sinteze prisutan izdašan izvor
  energije.
• Važnu ulogu u biosintezi bjelancevina imaju
  nukleinske kiseline (RNK i DNK).

16
ODABRANA POGLAVLJA IZ ANIMALNE FIZIOLOGIJE I
TOKSIKOLOGIJE

• DNK služi kao kalup s kojeg ce se uzeti otisak
  tocno odredene bjelancevine.
• RNK dijelimo s obzirom na velicinu i funkciju na
• tRNK (transportnu ribonukleinsku kiselinu) koja
  prenosi aminokiseline iz citoplazme do kalupa
• mRNK (messenger ili glasnicka ribonukleinska
  kiselina) koja se sintetizira u nukleolu jezgre,
  te prelazi u citoplazmu i prikljucuje uz
  ribosome, a služi kao prenosioc genske
  informacije izmedu gena tj. DNK sa sjedištem u
  kromosomima stanicne jezgre i ribosoma - središta
  biosinteze bjelancevina u citoplazmi tj. tvore
  kalup u kojem ce se aminokiseline poredati tocno
  odredenim redosljedom u skladu sa genskom šifrom
  ili codom i
• rRNK (ribosomska ribonukleinska kiselina) koja se
  sintetizira u stanicnoj jezgri, odakle dospjeva u
  citoplazmu gdje se spaja sa specificnim
  bjelancevinama i služi za prihvat ribonukleinskih
  kiselina glasnika.

17
ODABRANA POGLAVLJA IZ ANIMALNE FIZIOLOGIJE I
TOKSIKOLOGIJE

• Transkripcija
• Predstavlja pojavu svrstavanja nukleotida u mRNK
  pod utjecajem rasporeda dušikovih baza u
  pripadajucoj DNK i tece komplementarno.
• DNK
• AATATC 
• UUAUAG
• m RNK
• Po završetku sinteze ribonukleinskog kalupa, on
  dospjeva kroz pore jezgrine membrane u citoplazmu
  i prikljucuje uz ribosom ili više njih, pa
  nastaju tzv. polisomi.

18
ODABRANA POGLAVLJA IZ ANIMALNE FIZIOLOGIJE I
TOKSIKOLOGIJE

• Proces biosinteze bjelancevina obuhvaca
• Aktiviranje aminokiseline,
• Povezivanje aktivirane aminokiseline s tRNK,
• Ugradivanje aminokiselina u ribonukleinski kalup
  - 2 - 5 tRNK za prihvat pojedine aminokiseline.
  Lanac raste uvijek od karboksilne skupine
  formilirane aminokiseline metionin, a završava
  kombinacijom od 3 nukleotida tzv. kodon
  zaustavljanja (UAA i UAG). Za prikljucenje
  aminokiseline ribonukleinskom kalupu potrebna je
  stanovita energija, a kao izvor pri tome služi
  GTP.
• Povezivanje aminokiselina u polipeptidni lanac.
• Ribosomi povezuju aminokiseline peptidskim
  vezovima, dolazi do pomicanja peptidskog lanca
  ulijevo i odbacivanja tRNK, povezivanje zapocinje
  sa tRNK koja nosi formil-metionin, a završava sa
  tRNK koja nosi aminokiselinu kodona
  zaustavljanja.
• Jedan kalup može poslužiti za sintezu 10 - 20
  molekula bjelancevina.
• Konacno oblikovanje molekule bjelancevine.

19
ODABRANA POGLAVLJA IZ ANIMALNE FIZIOLOGIJE I
TOKSIKOLOGIJE

• KONACNO OBLIKOVANJE MOLEKULE BJELANCEVINE
• Otpuštanjem polipeptidskog lanca u citoplazmu
  dolazi do usposvtavljanja nepeptidskih veza
  izmedu bližih i udaljenih dijelova molekule
  (disulfidne veze, elektrovalencijeske) i nastaju
  molekule vretenastog, kuglastog oblika, neke vežu
  nebjelancevinaste prosteticke skupine (npr. hem u
  hemoglobin), te nastaju proteidi.
• Faktori koji utjecu na intenzitet biosinteze su
  genetski faktori, starost i fiziološko stanje
  organizma, ishrana, endokrina ravnoteža.

20
STRUCNA TERMINOLOGIJA
ODABRANA POGLAVLJA IZ ANIMALNE FIZIOLOGIJE I
TOKSIKOLOGIJE

• OTROV kemijska tvar ili mješavina kemijskih
  tvari koje mogu uzrokovati nepovoljan ucinak u
  biološkom sustavu organizma, poremetiti funkciju
  organa ili usmrtiti organizam.
• OTROVANJE bolesno stanje organizma uzrokovano
  otrovom.
• TOKSIN kemijska tvar sintetizirana u organizmu
  životinje, biljke ili u mikroorganizmu koja je
  otrovna za druge organizme.
• BIOTOKSIN toksin stvoren u stanici, tkivu ili
  tkivnoj tekucini živog životinjskog ili biljnog
  organizma.
• INTOKSIKACIJA bolesno stanje organizma
  uzrokovano egzogenim ili endogenim toksinima
  (intestinalna autointoksikacija ili alimentarna
  intoksikacija posljedica je produkcije i
  akumulacije toksina u probavnom traktu).
• TOKSEMIJA prisutnost toksina u krvi koje je
  stvorio sam organizam ili mikroorganizmi u
  organizmu.

21
STRUCNA TERMINOLOGIJA

• OTROVNOST termin koji se odnosi na kolicinu
  otrova ili toksina koja pod odredenim uvjetima
  izaziva klinicko otrovanje ili smrt.
• U sisavaca se kolicina izražava u mg/kg tjelesne
  mase i to kao TD (toksicna doza) ili LD (letalna
  doza).
• Kod ptica i riba kolicina se izražava
  koncentracijom otrova ili toksina u hrani, kad su
  posrijedi ptice, odnosno u vodi, kad se radi o
  ribama i to kao TC (toksicna koncentracija) ili
  LC (letalna koncentracija).
• SREDNJA LETALNA KONCENTRACIJA (LC 50)
  statisticki je utvrdena koncentracija kemijske
  tvari koja uzrokuje uginuce od 50 ispitivanih
  životinja u tijeku ekspozicije ili u utvrdenom
  vremenu nakon nje.
• TERATOGENOST svojstvo kemijske tvari da izazove
  stalne strukturne ili funkcionalne abnormalnosti
  kroz razdoblje embrionalnog razvoja.
• MUTAGENOST svojstvo kemijske tvari da djeluje
  na kromosome u kojima izaziva ireverzibilne
  promjene u genetskoj informaciji. Ispituje se in
  vitro na MO. i u kulturi stanica te in vivo na
  pokusnim životinjama.
• KANCEROGENOST svojstvo kemijske tvari da
  izazove karcinom tj. nekontroliranu proliferaciju
  stanica koje uništavaju okolno tkivo i
  metastaziraju te u pravilu izazovu smrt
  organizma.
• TDL0 najniža toksicna doza. TCL0 najniža
  toksicna koncentracija.
• LDL0 najniža letalna doza. LCL0 najniža
  letalna koncentracija.

22
STRUCNA TERMINOLOGIJA
Podioba otrovnosti u šest skupina prema velicini
oralne sredne letalne doze (LD50)
statisticki utvrdena doza kemijske tvari koja u
ispitivanih životinja uzrokuje uginuce od 50
izražena u mg ili g/kg
23
SPECIJALNI DIO PODIOBA OTROVA

• PESTICIDI
• KOVINE (METALI)
• INDUSTRIJSKI ZAGAÐIVACI
• DUŠICNI SPOJEVI
• BITOKSINI (MIKOTOKSINI)

24
SPECIJALNI DIO PODIOBA OTROVA

• PESTICIDI
• INSEKTICIDI
• Klorirani ugljikovodici
• Organofosforni spojevi
• Karbamati
• Piretrini i sinteticki piretroidi
• Dinitrofenoli
• RODENTICIDI
• Antikoagulansi
• Cinkov fosfid
• Organski spojevi fluora
• Alfa naftiltioureja (ANTU)
• Morski luk

25
SPECIJALNI DIO PODIOBA OTROVA

• PESTICIDI
• FUNGICIDI 5. LIMACIDI
• Pentaklorfenol a) Metaldehidi
• Ditiokarbamati
• Kaptan, folpet, kaptafol
• Heksaklorbenzen
• HERBICIDI
• Triazini
• Derivati fenilureje
• Klorirane fenoksi-kiseline
• Dipiridili

26
SPECIJALNI DIO PODIOBA OTROVA

• KOVINE (METALI)
• Arsen
• Bakar
• Cink
• Selen
• Željezo
• Kadmij
• Olovo
• Živa

27
SPECIJALNI DIO PODIOBA OTROVA

• INDUSTRIJSKI ZAGAÐIVACI
• Poliklorirani bifenili (PCB)
• Fluoridi
• Cijanidi i cijanogene biljke
• DUŠICNI SPOJEVI
• Nitrati, nitriti i nitrozo spojevi
• Ureja, amonijeve soli i amonijak

28
SPECIJALNI DIO PODIOBA OTROVA

• BITOKSINI
• Mikotoksikoze
• Hepatotoksini
• Aflatoksin
• Rubratoksin
• Sterigmatocistin
• Nefrotoksini
• Ohratoksin
• Citrinin
• Estrogeni
• Zearlenon
• Citotoksini
• Trihoteceni
• Gljivicni toksini
• Ergot - alkaloidi

29
NACIN DJELOVANJA OTROVA

• Predstavlja interakciju otrova s kemijskom i
  morfološkom gradom organizma na molekularnoj,
  stanicnoj, tkivnoj i organskoj razini.
• Kemijska interakcija zbiva se na dva nacina
• Slaba ionska ili polarna (heteropolarna,
  adsorbirajuca van der Waalsova veza s
  karakteristikama reverzibilnosti reakcije.
• Jaka kovalentna atomska (homeopolarna) veza s
  karakteristikama ireverzibilnosti reakcije.
• Ishod trovanja ne ovisi o obliku kemijske
  reakcije vec o vitalnoj
• važnosti biokemijskog procesa, odnosno organa u
  kojem je došlo
• do interakcije.

30
NACIN DJELOVANJA OTROVA

• IONSKA VEZA reverzibilno vezanje otrova s
  stanicnim enzimima
• cime se mijenja intermedijarni prijetvor u
  stanici što vodi u inbibiciju stanicne funkcije
  (otrovanje urejom).
• - interakcije u stanicnoj tekucini i s
  lipidima u stanicnoj membrani vode u smanjenje
  propusnosti membrane za Ca što vodi u motoricke i
  živcane poremecaje (klorirani ugljikovodici).
• - promjene u strukturi i propusnosti
  stanicne membrane (otrovanje detergentima i
  biotoksinima (hidroliticki enzimi zmijskog
  otrova).
• - umetanje otrova izmedu para nukleinskih
  kiselina što uzrokuje pogrešno ocitanje genetskog
  koda i vodi u mutacije ili karcinogeni ucinak.

31
NACIN DJELOVANJA OTROVA

• KOVALENTNE VEZE mehanizam toksicnog ucinka
  metala koji se trajno vežu za aktivne kemijske
  skupine karboksilnu, sulfhidrilnu, fosfatnu,
  imidazolosku i purinsku što vodi u trajni
  prestanak funkcije enzima, destabilizaciju
  nukleinskih kiselina, metali se nece
  metabolizirati i izluciti iz organizma, vec ce se
  gomilati u organizmu što vodi u kronicni toksicni
  ucinak.
• - biljni alkaloidi djeluju kao antimetaboliti
  npr. pogrešna sinteza bjelancevina ili pogrešnih
  purina pri sintezi nukleinske kiseline.
• - otrovi koji reagiraju sa slobodnim
  radikalima u stanici, benzopireni, velike doze
  željeza izazivaju mutageni ili karcinogeni
  ucinak.
• - acetilacija tj. fosforilacija enzima
  acetilkolinesteraze organofosfornim spojevima
  vodi u nekrozu stanice.

32
I. PESTICIDI

• INSEKTICIDI
• Klorirani ugljikovodici
• - skupina sintetickih insekticida otporna na
  razgradnju u organizmu životinja i u prirodi.
• - kontaktni su otrovi, a ulaze u organizam još i
  preko probavnog i dišnog sustava.
• - ciljno tkivo djelovanja je živcano tkivo.
• - ostaci u tkivima nakuplja se u lipidnim
  dijelovima tkiva, masnom tkivu, prelaze u
  mlijeko i jaja i zaostaju u masnoj frakciji
  preradevina.
• - nalaze se na popisu obveznog utvrdivanja
  higijenske ispravnosti namirnica životinjskog
  podrijetla.
• Ekotoksikologija Najviše šteti fauni ucinkom na
  reprodukcijske mehanizme, pogotovo ptica
  grabljivica (DDT) i danas u nekim dijelovima
  svijeta na zabrinjavajucem stupnju.

33
I. PESTICIDI

• INSEKTICIDI
• Organofosforni spojevi
• - skupina sintetickih spojeva, toksicniji od
  insekticidnih kloriranih ugljikovodika,
  svrstani u skupinu umjerenih do ekstremno
  toksicnih tvari.
• - kontaktni su otrovi, koji se u prirodnim
  supstratima razlažu
• te ne zaostaju u prirodnoj sredini niti
  u namirnicama životinjskog podrijetla.
• - ciljno tkivo je živcano tkivo i enzimi
  eritrocita i jetre.
• - podliježe brzoj razgradnji u netoksicne
  metabolite.
• - unatoc tome nalaze se na popisu obveznog
  utvrdivanja higijenske ispravnosti namirnica
  životinjskog podrijetla
• (prisilno klanje nakon otrovanja).
• Ekotoksikologija Glad i gubitak težine do 40 ,
  smanjena reprodukcija i nesivost bjeloglavog orla
  i crvenorepog sokola zbog nestašice insekata i
  crva u zemlji, nakon tretiranja insekticidom.

34
I. PESTICIDI

• INSEKTICIDI
• Karbamati
• - skupina sintetickih spojeva insekticidnog,
  fungicidnog ili herbicidnog djelovanja
  podložna oksidativnim procesima u organizmu.
• - ciljno tkivo je mozak, prelazi moždanu i
  posteljicnu barijeru, izlucuje se zajedno s
  metabolitima u mlijeku, ulaze u jaja,
  izlucuju se iz organizma mokracom.
• - Zakonom je odredena MDK u namirnicama
  životinjskog podrijetla.
• Ekotoksikologija Karbofuran u zaštiti bilja
  koristi se u obliku granula, posebno je poguban
  za garnivore, a karbamati koji se koriste u
  tretiranju zemljišta (sistemski karbamati)
  ubijaju crve u zemlji i posredno utjecu na
  opstanak pticjeg svijeta.

35
I. PESTICIDI

• INSEKTICIDI
• Piretrini i sinteticki piretroidi
• - prirodni piretrin prah ili ekstrakt
  dalmatinskog buhaca.
• - prakticki neopasan za toplokrvne životinje.
• - zbog negativnog temperaturnog koeficijenta u
  djelovanju na živcani sustav toksican za
  hladnokrvne životinje, pogotovo ribe, napose
  riblju mlad, te vecina i za pcele, osim
  fluvalinata koji se koristi za suzbijanje
  ektoparazita u pcela.
• - izaziva poremecaj prometa Na na membrani
  živcanih stanica.
• - najnoviji zakonski propis dozvoljava MDK za
  piretroide u biljnim i animalnim namirnicama od
  0,1do 1µg/g.
• Ekotoksikologija Cijanopiretroidi toksicniji za
  bezkralježnjake u vodi kojima se hrane ribe.

36
I. PESTICIDI

• INSEKTICIDI
• Dinitrofenoli
• - dinitrospojevi, žuta ulja ili žuta sredstva
  (insekticid, herbicid, akaricid, fungicid).
• - liposolubilni spojevi koji u organizam ulaze
  preko probavnog kanala, inhalacijom i preko kože.
• - povecava stupanj metabolickog prijetvora
  raskopcavanjem oksidativne fosforilacije uz
  istovremenu inhibiciju oksidacije (ne stvara se
  ATP vec se povecava toplinsko oslobadanje), ima
  teratogeni ucinak.
• - meso prisilno zaklahih životinja neškodljivo
  se uklanja.
• Ekotoksikologija uptrebom u zaštiti bilja
  postoji opasnost od trovanja divljaci, posebno
  biljoždera.

37
I. PESTICIDI

• RODENTICIDI
• Antikoagulansi
• - izvor su nestrucno postavljeni mamci, oralni
  unos ili kontaktni otrov.
• - perad i preživaci su relativno otporni na
  rodenticide.
• - inhibiraju sintezu faktora grušanja krvi u
  jetri.
• - meso i jestiva tkiva otrovanih životinja i
  prisilno zaklanih treba neškodljivo ukloniti.
• Ekotoksikologij nestrucno suzbijanje poljskih
  glodavaca dovodi do trovanja divljih životinja.

38
I. PESTICIDI

• RODENTICIDI
• Cinkov fosfid
• - koristi se i kao insekticid.
• - izvor su nestrucno postavljeni mamci, oralni
  unos ili kontaktni otrov.
• - toksican za sve životinje, toksicnost ovisi o
  pH želuca u sisavaca i pH voljke u ptica.
• - izaziva akutnu hipoksiju tkiva.
• - meso i jestiva tkiva otrovanih životinja treba
  neškodljivo ukloniti.
• Ekotoksikologija divlje životinje se otruju
  nestrucno postavljenim mamcima i uginulim
  životinjama.

39
I. PESTICIDI

• RODENTICIDI
• Organski spojevi fluora
• - izvori trovanja su nestrucno postavljeni
  mamci, otrovani uginuli glodavci i zagadena voda.
• - stabilni spojevi koji ulaze u hranidbeni
  lanac.
• - primati i ptice su manje osjetljivi.
• - resorbira se iz probavnog kanala, dišnog
  sustava i preko oštecene kože.
• - blokiraju CLK, izazivaju hipokalcemiju.
• - meso zaklanih životinja zbog sekundarne
  otrovnosti može ugroziti zdravlje ljudi.
• Ekotoksikologija mamci i uginuli glodavci izvor
  su trovanja divljih životinja.

40
I. PESTICIDI

• RODENTICIDI
• Alfa-naftiltioureja ANTU
• - izvor trovanja su nestrucno postavljeni mamci,
  sekundarna otrovnost nije poznata.
• - preživaci su relativno otporni, najotpornija
  je perad, mlade životinje su otpornije od
  odraslih.
• - izaziva povecanu propustljivost za koloidni
  ugljik u plucnim arteriolama, kapilarama i
  venulama što rezultira tzv. utapanjem u
  vlastitoj tekucini, kod kronicnog trovanja ima
  mutageni ucinak.
• - jestiva tkiva otrovanih i prisilno zaklanih
  životinja nisu za ljudsku prehranu.
• Ekotoksikologija nema znacenja.

41
I. PESTICIDI

• RODENTICIDI
• Morski luk
• - raste u Dalmaciji.
• - u literaturi nema podataka o prirodnom
  otrovanju životinja.

42
I. PESTICIDI

• FUNGICIDI
• Pentaklorfenol
• - u industrijskim procesima koristi se kao
  fungicid, herbicid, insekticid, moluskicid i
  baktericid.
• - izvori trovanja su manifestno otrovane
  životinje, pod, drvene ograde, drveni zidovi,
  valovi i dr. obradeno pentaklorfenolom.
• -u organizam ulazi dermalno, inhalacijom i
  oralno.
• - ubrajamo ga u umjereno toksicne tvari.
• - raskopcava proces oksidativne fosforilacije
  u mitohondrijima (bez inhibicije oksidativnih
  procesa), a pri vecim dozama koci taj proces.
• Ekotoksikologija U ind. podrucjima ali i šire
  uzrokovao je kontaminaciju podzemnih i
  površinskih voda, zraka, kiše i snijega,
  akvaticnih organizama, a javlja se u obliku
  rezidua u mokraci, krvi i mlijeku životinja i
  covjeka.

43
I. PESTICIDI

• FUNGICIDI
• Ditiokarbamati
• - kelati karbaminske kiseline s metalima (Fe,
  Zn, Mn).
• - izvor otrovanja obradivano bilje, sjeme,
  nestrucno izvedeno prskanje.
• - umjereno do netoksicni spojevi.
• - antitireoidni ucinak, teratogeni ucinak,
  karcinogeni ucinak na štitastoj žlijezdi.
• - MDK iznosi 2 ppm za voce i povrce te 0,05 ppm
  za ostale namirnice.
• Ekotoksikologija utjece na reprodukciju pernate
  divljaci, ali nema literaturno zabilježenih
  slucajeva iz otvorene prirode.
• Kaptan, folpet i kaptafol isto kao
  ditiokarbamati, a za ekotoksikologiju nema
  podataka.

44
I. PESTICIDI

• FUNGICIDI
• Heksaklorbenezen
• - izvor trovanja otpadne vode industrije klora i
  njegovih spojeva.
• - mehanizam toksicnog ucinka ocituje se u
  poremecaju metabolizma porfirina što se ocituje i
  pojavom kutene fotosenzibilnosti, depigmentacijom
  kože, hirzutizmom (pretjeran rast dlaka),
  disfunkcijom jetre.
• - MDK za meso i mlijeko iznosi 0,05 ppm, a za
  jaja 0,3 ppm.
• Ekotoksikologija prisutan je u otvorenim
  vodotocima i moru, ušao je u hranidbeni lanac
  ihtiofagnih ptica te utjece negativno na njihovu
  reprodukciju.

45
I. PESTICIDI

• HERBICIDI
• Triazini
• - izvori trovanja tretirano bilje.
• - pripada malo otrovnim pesticidima.
• - hiperplaziju štitaste žlijezde i karcinom
  iste.
• - MDK za kukuruz, voce i povrce iznosi 0,05-1,0
  ppm, a za atrazin kojeg u mlijeku smije biti 0,03
  ppm (na udio masti), u mesu i mesnim
  preradevinama (na udio masti) i u jajima (bez
  ljuske) 0,02 ppm.
• Ekotoksikologija biološko vrijeme raspada u
  slatkoj vodi 3 dana, u zemlji 4 dana, u sedimentu
  mora 35 dana.
• Derivati fenilureje
• - pripada malo otrovnim pesticidima.
• - nisu toksicni za pcele.
• - MDK u biljnim namirnicama 0,05-0,1 ppm.

46
I. PESTICIDI

• HERBICIDI
• Klorirane fenoksi-kiseline
• - predstavljaju fenoksi derivate NMK u obliku
  amina, Na soli ili estera.
• - slucajna trovanja tretiranim biljem nisu
  zabilježena.
• - umjereno toksicna tvar.
• - mijenja kemijski sastav korova cineci ga
  ukusnijim, pa se preporuca nenapasivanje na
  tretiranim terenima najmanje 2 tjedna.
• - u goveda i ovce izaziva smanjenje
  koncentracije Ca, a povecanje koncentracije Mg.
• - preporucena karenca za jestiva tkiva iznosi
  1-2 tjedna.
• - MDK u namirnicama od 0,05 ppm-0,01 ppm.
• Ekotoksikologija mikroflora zemlje i biljaka
  pomocu fotokemijskog ucinka brzo ih razgraduje, u
  akvaticnoj sredine postojanije su rezidue koje su
  letalne za ribe, a u šarana djeluje negativno na
  reprodukciju.

47
I. PESTICIDI

• HERBICIDI
• Dipiridili (parakvat i dikvat)
• - kontaktni otrov.
• - izvor trovanja tretirano bilje (pas, macka,
  svinja).
• - pripada umjereno toksicnim pesticidima.
• - izaziva lezije na plucima (sisavci) i
  methemoglobinemiju.
• - MDK za parakvat u namirnicama iznosi0,05 ppm,
  u uljaricama 0,5 ppm, a u krumpiru 0,1 ppm.
  Namirnice animalnog podrijetla od otrovanih,
  prisilno zaklanih životinja nisu za hranidbu
  životinja niti prehranu ljudi.
• Ekotoksikologija u prepelica parakvat izaziva
  promjene u ponašanju i pamcenju bez znakova
  specificnog toksicnog ucinka.

48
I. PESTICIDI

• LIMACIDI
• Metaldehid
• - ciklicki polimer, izvor trovanja su mamci,
  uginuli puževi za perad i ptice te tablete koje
  služe kao kruto gorivo.
• - umjereno toksican pesticid koji akutno izaziva
  mortalitet u goveda i teladi, ovaca i pasa,
  peradi.
• - oštecuje endotel kapilara, parenhimske organe
  i živcani sustav.
• - MDK za biljne namirnice iznosi 0,5-1 ppm, a
  životinjskog podrijetla se neškodljivo uklanja.
• Ekotoksikologija pernata divljac i sisavci mogu
  se otrovati mamcima pri suzbijanju puževa u
  kulturama povrca.

49
II. KOVINE (METALI)

• ARSEN
• - prirodni sastojak Zemljine kore i vode,
  korištenjem u industriji i poljoprivredi postao
  je izvor trovanja u hranidbenom lancu biocenoze.
• - arsen je prirodni sastojak životinjskog
  organizma i ima stimulativni ucinak na rast u
  malim koncentracijama isto tako i ljekoviti
  ucinak.
• - elementarni arsen je neotrovan, anorganski
  spojevi arsena (trovaljani toksicniji od
  peterovaljanih koji se brzo izlucuju iz
  organizma) su toksicniji od organskih.
• - arsenove kupke za suzbijanje ektoparazita,
  anorganski herbicidni defolijanti, rodenticidi i
  insekticidi su najopasniji arsenovi spojevi za
  životinje, lijekovi na bazi arsena.
• - primjena selena u hrani umanjuje otrovnost
  arsena i obratno.
• - koncentrira se u jetri, bubrezima, koštanoj
  srži i slezeni, dlaci i rožini a izlucuje iz
  organizma mokracom, balegom, mlijekom, znojem i
  preko kože.

50
II. KOVINE (METALI)

• ARSEN
• -inhibira enzime CLK, karcinogeni ucinak.
• - MDK u svježem mesu 0,1 µg/g, u iznutricama 0,5
  µg/g, u mesnim konzervama 0,3 µg/g, u mlijeku 0,1
  µg/g te u svježoj i konzerviranoj ribi 1-4 µg/g,
  u pitkoj vodi 0,05 µg/g.
• - preporucena karenca iznosi 2-6 tjedana ovisno
  o broju ekspozicija, a govedina se ne preporuca
  jer u otrovanog goveda može izostati klinicko
  ocitivanje trovanja.
• Ekotoksikologija bioakumulira se u akvaticnim
  nižestanicnim organizmima, visoka kontaminacija
  morskih bezkralježnjaka (raci i školjke).

51
II. KOVINE (METALI)

• BAKAR
• - esencijalni element za životinjski organizam,
  prirodni je sadržaj Zemljine kore (oko 4,5 ppm) i
  morske vode (1-25 ppm).
• - izvor trovanja u okolici rudnika, topionice
  bakra, upotrebe fungicida na bazi Cu, pogrešno
  doziranje u farmakologiji.
• - maksimalno podnošljive konc. Cu u hrani
  životinja iznose za ovce 25, goveda 100, kunice
  200, svinje 250, kokoši 300, pure 300 i konja 800
  µg/g.
• - u toksodinamici bitan odnos CuMo (metabolicki
  antagonist Cu) u hrani za preživace te odnos
  CuZnFe kod monogastricnih životinja, posebno
  svinja, kod peradi bitan odnos CuFe, dok je Cu
  visokotoksican za akvaticne organizme ovisno o pH
  i tvrdoci vode (meka i kiseli pH manja konc. je
  letalna i obratno).
• - metabolicki poremecaj prometa Cu ocituje se
  hemolitickom krizom, nekrozom i cirozom jetre.
• -MDK za maslac 0,5 ppm, riblje ulje 0,4 ppm,
  riblje konzerve 20 ppm, jestiva tkiva otrovanih i
  prisilno zaklanih životinja nisu za upotrebu.
• Ekotoksikologija stresno djeluje na salmonide
  (povecana razina hormona kore nuzbubrežne
  žlijezde u krvnoj plazmi).

52
II. KOVINE (METALI)

• CINK
• - po bogatstvu u Zemljinoj kori Zn je na 17.
  mjestu medu elementima, a sadrže ga svi biljni
  organizmi i životinje.
• - spojevi Zn su relativno netoksicni, toksicnost
  proizlazi iz kemijske prirode spoja (topljiviji
  spojevi su toksicniji).
• - mlade životinje osjetljivije na otrovanje Zn
  od odraslih.
• - izvori trovanja za životinje su voda iz
  pocincanih cijevi i kisela hrana držana u
  pocincanim posudama.
• - u toksodinamici Zn važna interakcija s Cu, Fe,
  Mn i Ca.
• - metabolicki poremecaj u prometu navedenih
  minerala koji dovode do anemija (hipokromna,
  mikrocitarna), somnolentnost, pereze mišicja,
  smanjena mlijecnost, podkožni edemi, gubitak
  tjelesne mase i pad nesivosti.
• - iznutrice otrovanih životinja se neškodljivo
  uklanja, meso je upotrebljivo, dok MDK za
  konzerve od mesa i iznutrica iznosi 100 ppm.
• - prosjecna kolicina Zn koju covjek dnevno uzima
  iznosi 10-15 mg.
• Ekotoksikologija nema znacenja.

53
II. KOVINE (METALI)

• SELEN
• - metaloid, esencijalni element i normalni
  sastojak hrane, u suvišku je toksican.
• - Zemljina kora i morska voda sadrže u prosjeku
  0,09 ppm, a slatka voda 0,2 ppm površinski sloj
  Zemlje sadrži od 0,1-1200 ppm od siromašnih do
  bogatih podrucja, bilje koje raste na takvim
  tlima sadrži od 0,01 do 15 000 ppm Se.
• - izvor trovanja bilje (rod Astragalus) koje je
  akumuliralo Se.
• - toksicni su organski i anorganski spojevi Se
  (lako topivi selenat i selenit), a otrovnost se
  mijenja s kemijskim oblikom i vrstom životinje
  (biljožderi).
• - hrana oskudna bjelancevinama povecava
  osjetljivost životinja na Se.
• - veže se na SH skupine i blokiraju tako CoA i
  preko njega CLK.
• - izlucuje se mokracom, balegom, znojem,
  mlijekom i preko pluca.
• - ostaci u tkivima se prosuduju prema opcim
  kriterijima valjanosti uz obveznu kemijsku
  pretragu jestivih tkiva na sadržaj Se.
• Ekotoksikologija embriotoksicni i teratogeni
  ucinak u akvaticnom sustavu,
• teratogeni ucinak na pernatu divljac.

54
II. KOVINE (METALI)

• SELEN trovanje.

Ukocenost zglobova u janjadi.
Deformacija i odbacivanje rožine papaka.
55
II. KOVINE (METALI)

• ŽELJEZO
• - Zemljina kora sadrži 0,7-55 , u prosjeku oko
  5 Fe, morska voda 3,5 ppb, a pitka voda
  0,01-1,0 mg/l.
• - izvori otrovanja za životinje su medicinska
  predoziranja p/o ili parenteralno.
• - željezni su kelati 4X manje toksicni od
  anorganskih spojeva Fe.
• - fiziološka konc. Fe u krvi iznosi 100 µg/100
  ml, otrovanje nastaje kod konc. 300 µg/100 ml.
• - ostaci u tkivima poznati su u mesnoj
  preradivackoj industriji pod terminom rdave
  šunke na mjestu i/m aplikacije Fe (koristiti
  preparate najmenje 60 dana prije klanja).
• Ekotoksikologija nema znacenja.

56
II. KOVINE (METALI)

• KADMIJ
• - mekana, hlapljiva srebrnkastobijela kovina
  koja se u prirodi pojavljuje kao primjesa
  sulfidnim rudama Pb.
• - Zemljina kora sadrži oko 0,1-0,2 ppm kadmija,
  površinsko tlo do 1 ppm, morska voda oko 0,3 ppb,
  površinske slatke vode oko 1 ppb, zrak do 0,01
  µg/m3 a hrana opcenito 0,05 ppm.
• - izvori trovanje industrija metala i
  elektrogalvanizacija, široka prmijena fosilnih
  goriva.
• - u organizam ulazi preko probavnog i dišnog
  sustava, a može i preko kože.
• - uzrokoje retenciju vode u probavnom traktu,
  utjece na metabolizam Fe, Cu, Se i Ca, inhibira
  ucinak vit. D, kardiotoksican je, oštecuje
  bubrege, embriotoksican je, drasticno smanjuje
  mlijecnost bez izlucivanje putem mlijeka,
  imunomodulator je, kronicni plucni emfizem u
  ljudi.
• - kumulira se u jetri i bubrezima, CO-faktor
  (cary over faktor) znatan u namirnice animalnog
  podrijetla MDK za meso 0,05 ppm, mlijeko 0,01
  ppm, svinjska mast 0,05 ppm, riba 0,1 ppm, riblje
  konzerve 0,15-1,5 ppm.
• Ekotoksikologija visok stupanj otrovnosti,
  nemogucnost detoksikacije prirodnim
  procesima-biološko poluvrijeme do 20 godina,
  kumulacija u biološkim sustavima tlu, vodi,
  bilju (u korjenju) i životinjama (probavnom
  sustavu i bubrezima) te u zraku.

57
II. KOVINE (METALI)

• OLOVO
• - izvori trovanja okolica rudnika i topionica
  Pb, industrija el. kabela, akumulatora i
  baterija.
• -Zemljina kora sadrži u prosjeku 15 ppm Pb,
  morska voda 0,005 ppm, pitka voda 0,01 ppm, zrak
  u gradovima 0,2-0,4 µg/m3 dok planinski zrak ima
  10 puta manje Pb, vegetacija sadrži 0,2-0,6 ppm.
• - toksican ucinak ovisi o dozi u putu ulaska u
  organizam ali i o prethodnom opterecenju
  organizma Pb-osjetljivije su životinje koje se
  hrane higijenski ispravnijom hranom i obrnuto.
• - u organizam ulazi preko probavnog i dišnog
  sustava te kože.
• - oštecuje mitohondrije, utjece na metabolizam
  Ca, utjece na hematopoezu, oštecuje CNS i
  periferni živc. sustav.
• - obilno se odlaže u jetri koju oštecuje samo u
  akut. trovanju.
• - pripada skupini otrovnih tvari za koje je
  zakonom propisana najviša dopuštena konc. u
  namirnicama živ. i biljnog podrijetla-tjedni
  podnošljivi unos za odraslu osobu iznosi 3 mg
  (slab CO-faktor).
• Ekotoksikologija veliko znacenje (Pb iz
  sagorjelog beznina i olovna sacma) uginuca i
  poremecaji reprodukcije divljaci i pernate
  divljaci.

58
II. KOVINE (METALI)

• ŽIVA
• - Zemljina kora sadrži do 0,5 ppm, zrak do20
  µg/g3, kišnica 2 ppb, podzemna voda do 0,07 ppb,
  površinska voda do 17 ppb, morska voda do 2 ppb,
  rijecni sediment do 30 ppm, morski sediment do 5
  ppm, bilje do 0,2 ppm, jaja i meso do 0,3 ppm,
  riba do 10 ppm.
• - rudnici žive, industrijska zagadenja.
• - visokotoksicna kemijska tvar, najotrovniji
  kratkolancani alkilni tj. spojevi etilne i
  metilne Hg, a najmanje otrovna je elementarna Hg.
• - korjenje bilja predstavlja barijeru ulaza Hg u
  biljku, stoga se u akvaticnom sustavu kumulira i
  ulazi u hranidbeni lanac.
• - odlaže se u živcano i mišicno tkivo, bubrege,
  jetru i tkiva fetusa.
• - afinitet prema SH skupinama aminokiselina,
  povecavaju propusnost st. membrana.
• - ostaci i tkivima podnošljivi tjedni unos za
  metilnu Hg iznosi 0,2 mg, a za ostale oblike 0,3
  mg, dok MDK za namirnice animalnog podrijetla
  treba pratiti u aktualnim zakonskim propisima.
• Ekotoksikologija na prvom mjestu kao zagadivac
  okoliša, izvanredno opasna (napisane knjige o
  nacionalnim tragedijama ljudi otrovanih Hg u
  Japanu, Iraku, te sporadicni slucajevi u
  Švedskoj, Kanadi i SAD-u.

59
III. INDUSTRIJSKI ZAGAÐIVACI

• POLIKLORIRANI BIFENILI (PCB skupina)
• - cini je 210 kloriranih aromatskih
  ugljikovodika koji sadrže 20-70 klora posebnih
  fizikalno-kemijskih svojstava (slabo su topljivi
  u vodi, dobro topljivi u lipidima, slabo el.
  vodljivi, otporni na kiselu i alkalicnu sredinu,
  termostabilni, teško zapaljivi, otporni na
  oksidaciju i gotovo svaku kemijsku i biološku
  razgradnju (temp. od 1000 C razgradi ih za 3 s,
  u upotrebi su od 1929.
• - široka primjena u industriji i prijenosno
  sredstvo topline, kao dodatak pesticidima ima
  sinergisticki ucinak i smanjuje im hlapljivost
  na tržištu završilo preko 1000 000 t, a otpornost
  na razgradnju dovela je do sveopce konataminacije
  biološke sredine.
• - u Japanu zbog uživanja rižinog ulja
  konataminiranog s PCB-om oboljelo je oko 1000
  ljudi što je poznato kao slucaj Yusho.
• - u nekim zemljama Europe zabranjena upotreba
  PCB-a u prehrambenoj industriji i mješaonicama
  stocne hrane.

60
III. INDUSTRIJSKI ZAGAÐIVACI

• POLIKLORIRANI BIFENILI (PCB skupina)
• - otrovnost raste s postotkom Cl u spoju.
• - resorbira se brzo preko kože i probavnog
  sustava, raspodjeljuje se u sva tkiva te se
  pohranjuje u lipidnoj frakciji tkiva i stanica.
• - pohranjuje se u žumanjku jajeta i prelaze
  placentu, izlucuje mlijekom.
• - sistemski ucinci su sljedeci poremecaji u
  razvoju kožnog epitela i sintezi Hb, promjene u
  prometu minerala, vode i vit. A, E i Se, promjene
  u aktivnosti steroidnih hormona te
  hiperaktivacija štitaste žl.
• - MDK PCB-a u mlijeku i mlijecnim proizvodima
  iznosi 1 ppm, meso 2 ppm /sve na udio masti/,
  jaja bez ljuske 0,3 ppm, ribe, školjke, rakovi i
  mekušci 3 ppm.
• Ekotoksikologija opca kontaminiranost planeta
  Zemlje s posljedicama za faunu od polarnog
  medvjeda do ptica i riba, najosjetljivija
  kanadska kuna zlatica, vodena perad nešto
  otpornija na akutni toksicni ucinak.

61
III. INDUSTRIJSKI ZAGAÐIVACI

• FLUORIDI (fluorit i kriolit u spoju s Ca i Na,
  fluorovodik a s H20 tvori fluorovodicnu kiselinu)
• - izvori otrovanja su industrija, proizvodnja i
  upotreba umjetnih gnojiva, mineralni koncentrati
  koji sadrže sirove fosfate a dodaju se stocnim
  smjesama u obliku dikalcijeva fosfata.
• - otrovnost F ovisi o unešenoj kolicini, dobi
  životinje, podneblju, prirodi topljivosti spoja.
• - na otrovanje F najosjetljivija goveda
  (pjegavost i pojacano trošenje 4. para
  sjekutica), najotpornija perad.
• - mehanizam toksicnog ucinka je sindrom dentale
  i skeletne fluoroze koja predstavlja usporavanje
  mineralizacije matriksa skeletnog koštanog tkiva
  i matriksa dentina.
• - kumulira se u kostima fetusa.
• - Pravilnikom nije propisan MDK za namirnice
  životinjskog podrijetla.
• Ekotoksikologija literaturni podaci su oskudni
  za F.

62
III. INDUSTRIJSKI ZAGAÐIVACI

• CIJANIDI I CIJANOGENO BILJE (anorganske soli-K i
  Na cijanid, cijanogeni glikozidi nekih biljaka i
  cijanovodik tj.cijanovodicna kis.)
• - izvori industrija i više od 60 biljaka, a u
  nas lan, neke vrste djeteline, sirak (genetskim
  odabirom stvoren hibrid koji se koristi za
  hranidbu stoke jer sadrži neškodljive konc.
  cijanida), neke vrste boba, neke vrste graha,
  neke vrste bazge, kukuruz, koštunjavo voce i
  sjemenke (badem, trešnja, marelica, breskva,
  šljiva i jabuka).
• - sadržaj cijanida se povecava u bilju u sušnom
  periodu, gnojidbom dušicnim gnojivom i nepovoljan
  odnos N i P u tlu.
• - visoko toksicni spoje s letalnim ishodom.
• - brzo se resorbira preko dišnog i probavnog
  sustava.
• - snažan protoplazmatski otrov koji blokira
  stanicno disanje reagirajuci sa ionom Fe na
  citokrom oksidazi (mozak i srce) pa se kisik ne
  preuzima iz krvi koja je svijetlo crvene boje.
• - ostaci u tkivima meso životinja otrovanih
  cijanidom nije valjano za ljudsku hranu.
• Ekotoksikologija cijanidi u otpadnim vodama
  toksicni za akvaticnu faunu.

63
IV. DUŠICNI SPOJEVI

• NITRATI, NITRITI I NITROZO-SPOJEVI
• - nitrati su u okolišu najzastupljeniji, ali i
  najmanje toksicni
• - nitrati redukcijom prelaze u mnogo toksicnije
  nitrite.
• - nitriti se u organizmu vežu s aminima ili
  amidima i prelaze u nitrozamine koji su
  karcinogeni i imunomodulatori ili u nitrozamide
  koji su teratogeni.
• - neki su nitrozo-spojevi mutageni.
• - izvor nitrata je pitka voda zagadena otpadnim
  kanalizacijskim vodama, bilje s poljoprivrednih
  površina obilno obradenih dušicnim gnojivima a
  nedostatno fosfatnim gnojivom u kojemu nema
  dovoljno Mo i S, te s kiselih tala.
• - danas je poznato preko 100 biljaka koje mogu
  sadržavati toksicne koncentracije nitrata
  (žitarice, povrce, krmno bilje, ljekovito bilje.
• - biljke brzo kumuliraju nitrate ali ih
  fotosintezom iskoriste za sitezu amino kiselina,
  stoga je kumulacija u biljci visoka za vrijeme
  oblacnog vremena i nocu te u mladim biljkama,
  nezrelim žitaricama.

64
IV. DUŠICNI SPOJEVI

• NITRATI, NITRITI I NITROZO-SPOJEVI
• - osjetljive poligastricne živ. posebno goveda
  jer mikroflora brzo prevodi nitrat u nitrit, dok
  su monogastricne živ. otpornije na ingestiju
  nitrata jer nemaju mehanizam za brzu konverziju
  nitrata u nitrite.
• - otrovnost konc. nitrata je veca u sijenu
  negoli u svježoj travi jer se sušenjem
  konentriraju u biljci.
• - LD50 za govedo u biljnoj hrani iznosi 230
  mg/kg i 17,6 mg/L pitke vode (pogotovo ako u
  hrani nedostaju ugljikohidrati).
• - nitriti uzrokuje diureticki ucinak koji
  uzrokuje dehidraciju i alkalozu vazodilataciju i
  šok izaziva oksidaciju dvovaljanog Fe u
  trovaljano tj. hema u hematin i Hb u
  methemoglobin što rezultira opcom anoksijom
  tkiva.
• - ostaci u tkivima meso je uvjetno valjano, a
  parenhimski organi nisu za ljudsku hranu.
• Ekotoksikologija nema znacenja.

65
IV. DUŠICNI SPOJEVI

• 2. UREJA, AMONIJEVE SOLI I AMONIJAK
• - otrovanje životinja uzrokovano amonijakom iz
  spojeva koji sadrže vecu kolicinu amonijaka ili
  neproteinskog N te amonijakom iz atmosfere.
• - izvor trovanja prevelika konc. ureje u
  obroku preživaca, amonijeve soli komercijalnih
  dušicnih gnojiva, slaba ventilacije staje i
  visoka stelja rijetko mijenjana.
• -letalna doza za govedo iznosi 1 g/kg ureje, a
  amonijevih soli 1,5-3 g/kg.
• - trovanje dovodi do alkaloze u buragu i acidoze
  u krvi kao rezultat inhibicije CLK i
  kompenzatorne anaerobne glikoze.
• - ostaci u tkivima nakon prisilnog klanja
  ukoliko je životinja normalno iskrvarila, meso je
  uvjetno valjano s time da se mora provjetriti od
  mirisa na amonijak, dok se iznutrice odbacuju.
• Ekotoksikokologija nema znacenje.

66
OTROVNO BILJE
1. Autumn Crocus Rod Autumn Crocus.Vrsta
Colchicum autumnale Jesenski mrazovac.Porodica
Liliaceae porodica ljiljana.Toksicni princip
colchicine i dr. alkaloidi.Klinicki simptomi
iritacija usne šupljine, krvavo povracanje,
proljev, šok, organska oštecenja, disfunkcija
koštane srži.
67
OTROVNO BILJE
Rod AloeVrsta Aloe veraPorodica Liliaceae
Toksicni princip saponiniKlinicki simptomi
povracanje, depresija, proljev,anorexia, tremor,
promjena boje urina.
68
OTROVNO BILJE
Pteridium aquilinum (L.) Kuhn - Bujad
Toksicni princip antitijaminska djelatna
tvar Klinicki simptomi avitaminoza B1,
antihemato- poetski ucinak, krvopiš i
karcinogen ucinak. Oboljevaju konj, govedo i
ovca.
69
OTROVNO BILJE
Equisetum arvense L. Poljska preslica
Toksicni princip antitijaminski ucinak na
CNS i periferni živc. sustav. Klinicki simptomi
opca preosjetljivost na vidne, slušne i
dodirne podražaje, motoricka na-
draženost, dinamicke ataksije. Oboljevaju
konji i goveda.
70
OTROVNO BILJE
Claviceps purpurea (Fries.) Tul. Ražena gljivica
Toksicni princip alkaloidi ergotamin i
ergozin. Klinicki simptomi grcevito suženje
perifernih arteriola-suha gangrena
poremetnje CNS-a miotonicni i
vazokonstrikcij- ski ucinak na
maternicu. Oboljevaju goveda i perad, rijetko
konj, ovce i svinje.
71
OTROVNO BILJE
Digitalis purpurea L. Grimizni naprstak
Toksicni princip digitalisni glikozidi. Klinicki
simptomi srcani otrov s ucinkom na
CNS. Oboljevaju konj, govedo, ovca, koza,
perad, jelenska divljac, pas, macka,
žaba i dr.
72
OTROVNO BILJE
Melilotus officinalis (L.) Ljekoviti kokotac.
Toksicni princip dikumarol. Klinicki simptomi
antivitamin vit. K, koci proces
zgrušavanja krvi. Oboljevaju govedo (telad),
svinja, konj, ovca i najosjetljiviji
kunic.
73
OTROVNO BILJE
Agrostemma githago (L.) Poljski kukolj Toksicni
princip glikozidski saponini agrostamin i
gitagin. Klinicki simptomi opci stanicni
otrovi, upala i nekroza tkiva, hemolizu,
eksudativnu dijatezu, djeluje na
CNS. Oboljevaju pas, konj, svinja, tele, perad,
rjede se otruju govedo, ovca i koza,
kunic i dr. glodavci.
74
OTROVNO BILJE
Quercus robur (L.) Hrast lužnjak
Toksicni princip tanin Klinicki simptomi štavi
sluznicu probavnog trakta, oštecuje bubrege,
Hbinemija i hema- turija. Oboljevaju govedo,
konj, ovca, rijetko svinja i perad, a
iznimno rijetko pas.
75
OTKRIVANJE STRESA U ŽIVOTINJA

• Uzroci pojave stresa u životinja Porod, odbice,
  transport, nagle promijene temperature okoline,
  buka, izmjena uobicajenog okoliša.
• Simptomatsko ocitanje stresa kod životinja kao
  smanjeni prirast, smanjena produkcija mlijeka,
  smanjeni imuni odgovor na blage infekcije,
  atipicna uginuca (moždana i srcana kap u svinja i
  peradi cirevi na želucu u svinja), meso zaklanih
  životinja slabije je kvalitete.
• Biokemijskom analizom krvi životinja uocena je u
  ranoj fazi pojave
• stresa pojava nitrificiranih bjelancevina.
• Proces nitrifikacije bjelancevina zapocinje
  argininom, amino kiselinom prisutnoj u hrani i
  cirkulirajucoj krvi.
• Ukoliko postoji stresni faktor dolazi do
  povecanog ulaza arginina pomocu specificnih
  nosaca u stanice tijela kao reaktivni odgovor
  tijela na pristuni stresni faktor.

76
OTKRIVANJE STRESA U ŽIVOTINJA

• Razliciti biokemijski putevi uzrokuju pojavu
  gomilanja nitratnog oksida iz arginina.
• Ovisno kako stanice reagiraju na stres, njihova
  unutrašnja oksidativna sredina se mijenja, te u
  nekim slucajevima nitratni oksid reagira s
  kisikom tvoreci spojeve koje nazivamo
  peroksinitrati.
• Ukokliko peroksinitrati reagiraju s amino
  kiselinama u sastavu proteina stanice, npr. s
  tirozinom, stvaraju se nitratni proteini
  indikatori stresnog stanja organizma životinje.

77
OTKRIVANJE STRESA U ŽIVOTINJA
Ted Elsasser (Growth Biology Laboratoryin
Beltsville, Maryland) animalni fiziolog otkrio je
2002. preventivni ucinak vitamina E na stresne
manifestacija u životinja.
Vitamin E poznat kao antioksidant.
78
OTKRIVANJE STRESA U ŽIVOTINJA
A
B
C
A Normalne jetrene stanice. B Crveno - smeda
boja upucuje na prisustvo nitratnih bjelancevina
koje se razvijaju pri stresnom odgovoru na
bct. toksine. C Preventivno davanje vitamina E
za zaštitu od nastanak nitratnih
bjelancevina.
79
SVJETLOZAGAÐENJE EKOLOŠKI PROBLEM
Zemlja nocu Izvor Image and data processing by
the National Oceanic and Atmospheric
Administration (NOAA) National Geophysical Data
Center. Data collected by the U.S. Air Force
Weather Agency under the Defense Meteorological
Satellite Program, 1994.-1995.
80
SVJETLOZAGAÐENJE EKOLOŠKI PROBLEM
"Da se zvijezde, mjesto što sjaju uvijek nad
našim glavama, mogu vidjeti samo s jedne tocke
zemaljske kugle, ljudi ne bi prestali u hrpama
onamo putovati, kako bi motrili neboi divili se
cudesima neba" Seneca.
81
SVJETLOZAGAÐENJE EKOLOŠKI PROBLEM
Zašto je nebo u osvit zapadne civilizacije bilo
crno, a danas ne?
82
SVJETLOZAGAÐENJE EKOLOŠKI PROBLEM
Što je to Svjetlosno zagadenje? Kako zapravo,
svjetlo može zagadivati? Svjetlost nestaje cim
ugasimo žarulju i iza nje ne ostaje nikakav
otrovan trag. Ovo ne može biti neki novi oblik
zagadivanja, zar ne? Nažalost, odgovor je da -
svjetlost doista može zagaditi okolno podrucje i
time pogled na zvijezde. Svjetlosno zagadenje se
pojavljuje u više oblika a u astronomiji je
najvažniji fenomen nazvan "Skyglow". Da li ste
ikad primjetili kako oblaci iznad vas svjetle
bijelom ili narancastom bojom? Ta refleksija
svjetlosti od oblaka se zove "Skyglow". Ovaj
efekt se upravo pojavljuje zbog loše dizajniranih
i nepravilno postavljenih izvora svjetlosti koji
rasipaju svjetlost jer ne posjeduju odgovarajucu
zaštitu. Kada se svjetlost rasipa prema nebu,
odbija se od malih cestica na nebu, cak i kada
nema oblaka.
83
SVJETLOZAGAÐENJE EKOLOŠKI PROBLEM
Svjetlozagadenje je svaka nepotrebna / nekorisna
emisija svjetla u prostor izvan zone (ceste,
ulice, trga..) koju je potrebno rasvijetliti,
odnosno svako emitiranje umjetnog svjetla u
podrucja gdje je ono nepotrebno ili neželjeno.
Ono obuhvaca neželjeno rasvjetljavanje neba,
smetajuce svjetlo i blještanje.
84
SVJETLOZAGAÐENJE EKOLOŠKI PROBLEM
Svjetlosno zagadjenje se najcesce pojavljuje u
gradovima kao žuta ili narancasta maglica koja
lebdi iznad uspavanog grada nocu, posljedica
jakog nocnog osvjetljenja.
Bijela sumaglica na nebu se sastoji mikroskopski
malih vodenih kapljica koje se kondenzirju u male
kristalne cestice, najcešce sa sulfatima iz
obližnjih tvornica ili energetskih postrojenja.
Te cestice su predhodnici kiselih kiša.
85
SVJETLOZAGAÐENJE EKOLOŠKI PROBLEM
Prikaz razine svjetlozagadenja teritorija RH
Izvor International Dark-Sky Association
Svjetlozagadenje je svjetski problem koji utjece
na gotovo cijelu ljudsku populaciju. Za razliku
od onecišcenja vode ili zraka, svjetlozagadenje
je nepoznanica za vecinu ljudi.Ovaj, na prvi
pogled beznacajan problem izaziva mnoge neželjene
efekte od nepotrebnog rasipanja energije do
štetnog utjecaja na životinje i ljude. Glavna
znacajka zagadenja svjetlom jest povecanje
svjetline neba (za vrijeme noci) uzrokovano
umjetnom rasvjetom. Ukratko, noci postaju
svjetlije što implicira razlicite negativne
posljedice za covjeka i njegov okoliš.
86
SVJETLOZAGAÐENJE EKOLOŠKI PROBLEM
Primjer svjetljenja neba iznad Zagreba
Fotografija sa Strossmayer-ovog šetališta u
smjeru Tomiceve ulice i Ilice (u pozadini se vidi
rasvijetljen krov Hrvatskog Narodnog Kazališta i
hotel Vestin
Prvi koji su podignuli glas i pokazali (i
dokazali) svijetu potrebu o razmišljanju u ovoj
domeni, bili su astronomi, koji su prvi zapazili
"smanjenje" broja zvijezda. Shvatili su da je
razlog, rasvijetljenost atmosfere, a ne gašenje
zvijezda.
87
SVJETLOZAGAÐENJE EKOLOŠKI PROBLEM
Primjer smetajuceg svjetla u Zagrebu
Prema nekim procjenama, 30 50
svjetlozagadenja proizlazi iz cestovne rasvjete.
Na neki nacin ova spoznaja je problem
svjetlozagadenja pozicionirala u domenu
projektanata cestovne rasvjete. Njima je
posvecena i obveza iznalaženja dovoljno efikasnih
tehnickoekonomskih rješenja u ovom kontekstu.
88
SVJETLOZAGAÐENJE EKOLOŠKI PROBLEM
Primjer blještanja kod loše cestovne
rasvjete Izvor THORN strucna dokumentacija,
2001.
Ustanovljeno je kako se u zenitu iznad gradova
svjetlina neba povecava od 25 do 50 puta više
nego je to slucaj u nerasvijetljenim ruralnim
podrucjima. Ove cinjenice ustanovili su
astronomi, nakon što su im neke zvijezde pocele
"nestajati" iz dijela svemira u kojemu postoje.
89
SVJETLOZAGAÐENJE EKOLOŠKI PROBLEM
Primjer dobre cestovne rasvjete Izvor Lumec
90
SVJETLOZAGAÐENJE EKOLOŠKI PROBLEM
Efekt moderne "FULL CUT-OFF" svjetiljke i
zastarjele "NON CUT-OFF" svjetiljke Izvor L
23
91
SVJETLOZAGAÐENJE EKOLOŠKI PROBLEM
POSLJEDICE U EKO-SUSTAVU Nestankom noci,
preduvjet za opstanak nocnih životinja nestaje,
njihova se životna sredina mijenja, one se ne
uspijevaju prilagoditi i nestaju. Zahvaljujuci
svjetlosnom zagadenju došlo je i do poremecaja u
prirodnom ciklusu dana i noci. Poremecen je jedan
od temeljnih faktora življenja u prirodi (ciklus
rada/hranjenja i odmora/spavanja), pa tako npr.
neke nocne životinje više nemaju dovoljno vremena
za hranjenje, drugima pak odmor ne traje dovoljno
dugo, treci su dezorijentirani u prostoru i
vremenu. Slicne se stvari dogadaju i biljkama.
Noci su nestale, dan je postao neizdrživo
predugacak. Rezultat toga je umiranje
životinjskih i biljnih populacija, sve do
potpunog nestanka pojedinih vrsta.
Izvor Greenpeace
92
SVJETLOZAGAÐENJE EKOLOŠKI PROBLEM
Ptice se ne gnijezde u rasvjetljenim podrucjima,
selice gube orjentaciju bez zvjezdanog neba.
Jarka svjetla ih zasljepljuju te se mnoge
sudaraju s raznim gradevinama i preprekama
(tornjevi, stabla, dalekovodi,...). Godišnje više
ptica strada zbog svjetlozagadenja nego zbog
ostalih ekoloških katastrofa. Zbog hormonskih
poremecaja ptice se gnijezde ili u jesen, cime se
ugrožava mogucnost preživljavanja novoizleglih
ptica. Nekim pticama nestanak noci godi, pa imamo
eksplozije broja vrabaca, cvoraka, vrana,
galebova.
93
SVJETLOZAGAÐENJE EKOLOŠKI PROBLEM
Mlade morske kornjace se u moru orjentiraju
iskljucivo prema odbljesku mjeseca s površine
mora. Ako se u blizini nalazi javna rasvjeta,
krecu prema njoj i završavaju u plicaku, kao
plijen grabežljivaca koji nisu njihovi prirodni
neprijatelji ili cak pod kotacima vozila. Kako je
reprodukcijski ciklus nekih riba vezan uz obalu i
utjecaj Mjeseca, umjetna "mjesecina" koju mi
stvaramo rasvjetljavanjem plicaka, smanjuje ribi
broj mrijestilišta, a ribarima se narušava
mogucnost opstanka.
94
SVJETLOZAGAÐENJE EKOLOŠKI PROBLEM
Svjetlo privlaci kukce, tako da mnogi stradavaju
u blizini rasvjetnih tijela, što dovodi do
pražnjenja susjednih eko sustava. Krijesnicama
je narušen prirodni mehanizam zavodenja i
parenja, te one postepeno mijenjaju lokaciju
boravka ili cak izumiru na prerasvijetljenim
podrucjima.
95
SVJETLOZAGAÐENJE EKOLOŠKI PROBLEM
U kontekstu biljaka, pojacana rasvjetljenost
povecava produkciju algi u vodi, cime se smanjuje
kvaliteta vode. "Produženi dan" uzrokovan
neželjenim i nenadziranim svjetlom, pospješuje
kontinuirani rast stabala, mijenja cvjetne uzorke
(što zbunjuje kukce), odgada vegetiranje u jesen,
uzrokuje prerano "budenje" iz vegetacije u
proljece, uzrokuje povecanje dimenzija listova s
povecanim stomatnim porama, cime je stablo
ugroženije u kontekstu zagadenja zraka. Posebno
su ugrožena mlada stabla. Takoder je uocena
razlicita osjetljivost na neželjeno svjetlo. Tako
su najosjetljivija stabla javora, breze i bukve,
dok su najmanje osjetljiva jasen, smreka,
omorika, bor i hrast. Posebno je važno prisjetiti
se kako povecana kolicina svjetla pogoduje
ubrzanom rastu korova.
96
SVJETLOZAGAÐENJE EKOLOŠKI PROBLEM
POSLJEDICE ZA LJUDSKO ZDRAVLJE U novije vrijeme
sve se više pažnje poklanja utjecaju neželjenog
svjetla na ljudsko zdravlje. Istraživanja
pokazuju da umjetna rasvjeta utjece i na ljude -
dolazi do poremecaja sna, životnog ritma, te
alegijskih i hormonalnih poremecaja koji mogu
uzrokovati razna oboljenja, pa cak i tumorozna
oboljenja. Istraživanja u institutima diljem
svijeta, pokazuju neke nepobitne cinjenice.
Neželjeno svjetlo povecava opasnost od tumoroznih
oboljenja za 0,16 . Izloženost svjetlini od 5 lx
potpuno zaustavlja produkciju melatonina.
Melatonin umanjuje mogucnost stvaranja raka dojke
(in vitro test) za 30 40 . Tumori na miševima
u laboratoriju rastu 2 puta brže na primjercima
izloženim dnevnom svjetlu po danu i svjetlu od
0,2 lx po noci. Kod radnica u nocnoj smjeni
(starosti do 30 godina) opasnost od raka dojke se
povecava za 8 u odnosu na one koje rade samo u
dnevnoj smjeni, dok se kod starijih ta opasnost
povecava na cak 36 . Melatonin je zaslužan za
potpuni nocni odmor (zato je dnevni san manje
relaksirajuci od nocnog). Blještavilo koje
nastaje od neželjenog svjetla može kod ucestale
manifestacije štetiti vidu, isto tako kao što
buka šteti sluhu. Svjetlo koje izmakne nadzoru
definitivno smanjuje i otpornosti (imunost)
ljudskog tijela.