Nauticki turizam

1
Nauticki turizam

• Selektivni oblik turizma koji potrebu za
  plovidbom u smislu zabave i odmora uoblicava kroz
  turisticku ponudu. Nauticki turizam sadržajno je
  povezan s plovilom, a prostorno s vodom i to
  morem, rijekom ili jezerom

2
Nauticki turizam

• Marine
• Charter
• Brodari
• Ronilacki turizam

3
Luke nautickog turizma

• Sidrišta
• Privezišta
• Suhe marine
• Marine - prve kategorije
• - druge kategorije
• - trece kategorije

4
Nauticki pokazatelji u RH (2003)
Površina akvatorija 3.548.243 m2
Dužina razvijene obale za privez 57.008 m
Ukupna površina prostora na kopnu 1.057.600 m2
Marine 41
Sidrišta i 27 privezišta suhe marine 7
Ukupno 75
Vezovi u moru 14.730
Vezovi na suhom 4.500
Ukupno vezova 19.230
5
Nauticki pokazatelji u RH (2003)
ZEMLJA BROJ PLOVILA
Italija 42.325
Hrvatska 35.084
Njemacka 33.440
Austrija 28.493
Slovenija 7.420
Francuska 7.036
V. Britanija 6.884
SAD 3.293
Ostale zemlje 17.158

6
Nauticki pokazatelji RH (2003)
Motorne jahte 64.484
Jahte na jedra Ostalo 112.619 4.080
Ukupno plovila 181.183

• Ukupan broj plovila 181.183 (6,1 više nego u
  2002.) ostvarila su 2.886.270 dana boravka u
  lukama nautickog turizma što znaci da je
  prosjecan boravak plovila iznosio 16 dana

7
Nauticki pokazatelji RH (2003)
DUŽINA PLOVILA BROJ
do 6m 4.279
6 - 8 18.198
8 - 10 38.789
10 - 12 58.879
12 - 15 51.196
15 - 20 9.004
više od 20m 788
8
Nauticki pokazatelji RH (2003)
PRIHOD IZNOS U Kn
Iznajmljivanje vezova 192.521.000
Servisne usluge 10.729.000
Iznajmljivanje plovila 1.203.000
Ostali prihodi 65.356.000
Ukupno 269.809.000 18,2 više nego 2002.
9
Cruiseri
cruiseri 2002 2003 index
Broj putovanja 307 582 180,6
Dani boravka 624 1086 174,0
Broj putnika 225.784 420.542 186.3

• Prosjecan boravak cruisera iznosi 2 dana
• 60 putnika ostaje na brodu !!!
• Najviše uplovljavanja u Dubrovniku, Splitu i
  Zadru
• Godišnje u svijetu plovecim hotelima putuje 11
  milijuna gostiju (posebna ciljna skupina stone
  tourists)

10
Mega jahte

• Cca. 600 mega jahti kruži Mediteranom
• Cijena najma mega jahte krece se i do 125.000
  tjedno
• Individualna kružnja putovanja s vlastitom
  posadom
• Luksuzni charter

11
Organizacija nautickog turizma

• Udruženje nautickog turizma
• Grupacija marina
• Grupacija iznajmljivaca plovila (charter)
• Grupacija brodara
• Grupacija ronilackog turizma
• ACI sustav

12
Pravna regulativa

• Postojeca
• Pomorski zakonik
• Pravilnik o turistickim uslugama u nautickom
  turizmu koje može pružati gradanin, NN 109/96
• Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji luka
  nautickog turizma, NN 142/99
• U pripremi
• - Uredba o dolasku i boravku
  stranih jahti i brodica u unutrašnjim morskim
  vodama i teritorijalnom moru RH
• - Uredba o razvrstavanju luka
  otvorenih za javni promet i luka posebne namjene

13
Poteškoce

• Nedostatak strategije razvoja nautickog turizma
  (definiranje daljnjeg razvoja nautickog turizma
  uz strogu zaštitu prirodnih resursa i okoliša)
• Nedostatak gornjeg limita vezova na Jadranu
  (granica održivosti)
• Nedostatak selektivnog pristupa u izgradnji
  marina
• Manjak vezova u špici dolazaka (15.07 - 15.08.)
  1000 vezova
• Neiskorištavanje postojecih izgradenih luka za
  luke nautickog turizma bez postavljanja pontona
  (cešljeva)
• Carinski dug (anex C i E istanbulske konvencije)
  stavljanje marina u položaj carinskih skladišta

14
Poteškoce

• Nelojalna konkurencija (sportske lucice kao
  profesionalne luke za iznajmljivanje
  komercijalnih vezova)
• Sidrenje van propisanih mjesta
• sivi i crni charter nelegalno iznajmljivanje
  plovila (procjena da ostvaruju cca 12-15000 brod
  tjedana)
• Damping cijene
• Odlijev prihoda iz RH (prihod odlazi u zemlju
  zastave) inozemni carteraši (nemaju
  registrirano poduzece u RH)
• Nedostatak propisanih uvjeta za charter
  djelatnost
• Veci broj suhih marina nepoznavanje broja
  carteraša koja su spremna koristiti usluge suhe
  marine te sukladno tome razvijati iste

15
Poteškoce

• Odredivanje zone obuhvata pomorskog dobra na
  kopnu u lukama nautickog turizma
• Opterecenje poslovanja obvezama iz proteklih
  razdoblja
• Sporo rješavanje problematicnih dužnika
• Skupo ishodovanje permita
• Nedostatak integralne baze podataka
• Školovanje kadrova

16
ZAKLJUCCI

1. Izrada strategije razvoja nautickog turizma
2. Izrada mjera za suzbijanje sive i crne ekonomije
   u nautickom turizmu
3. Izrada nedostatne i poboljšanje postojece pravne
   regulative