Povijest filozofije

1
Povijest filozofijeŠTO JE POVIJEST?

• Filozofija znaci biti na putu. Njena su pitanja
  bitnija od njenih odgovora, a svaki se odgovor
  ponovo pretvara u novo pitanje... Put k
  filozofiranju ne može se naci mimo puta koji vodi
  kroz njenu povijest. (K.Jaspers)
• Stari su narodi i stari Grci povijest shvacali,
  po analogiji s prirodom, kao kružno kretanje
  uspon, procvat i pad pa onda opet uspon procvat
  pad... (odatle ideja reinkarnacije)

2
Samo covjek ima povijestpriroda samo traje
(mijenja se samo kada se promijene vanjski uvjeti

• Povijest je proces covjekova postajanja
  (oblikovanja, obrazovanja).
• Bit povijesti je stvaralacka djelatnost covjeka
  kojom on mijenja svoj svijet i sebe sama,
• covjek prevladava razinu prirode i prirodnoga
  dogadanja (razinu nužde uzrocno-posljedicnih veza
  i slucaja) te djeluje kao slobodno stvaralacko
  bice

3
Zašto je filozofiji važna povijest

• znanosti i tehnika ne moraju se osvrtati na svoju
  povijest (jer stare teorije zastarijevaju),
  zanimaju ih samo pozitivni rezultati od kojih se
  ide dalje
• U filozofiji, naprotiv, nema pozitivnih rezultata
  kao u egzaktnim prirodnim znanostima, npr. u
  kemiji, fizici i drugdje, a nema ni konacnih
  zabluda zauvijek odbacenih i neinteresantnih
  teza koje bi se mogle zaboraviti.
• Povijest filozofije znaci nama prvenstveno razvoj
  filozofije.
• Zablude mogu biti veoma poucne može se cak
  reci da su u njoj velike zablude važnije od malih
  istina.
• Starija ocitovanja duha ne prevladavaju novija
  kao zastarjela Platon, Descartes ili Kant ne
  zastarijevaju, baš kao ni Dante, Rembrandt ili
  Bach
• Filozofija uvijek iznova postavlja ista
  neriješena pitanja, uvijek istu mucnu prastaru
  zagonetku postojanja.
• Rijec od koje je covjek živio jucer možda ce biti
  ona od koje ce živjeti sutra. N. Abbagnano

4
GLOBALNA PODJELA povijesti filozofije

• Najopcenitija podjela, politicke, društvene i
  umjetnicke povijesti je vremenska stari vijek
  (antika), srednji, novi vijek i suvremeno doba.
  Tako dijelimo i filozofiju
• I. Anticka filozofija
• a) kozmološko razdoblje grcke filozofije
• b) antropološko razdoblje grcke filozofije
• c) ontološko razdoblje grcke filozofije
• d) eticko razdoblje helenisticko-rimske
  filozofije
• e) religiozno razdoblje helenisticko-rimske
  filozofije
• II. Srednjovjekovna filozofija
• a) problem odnosa vjere i uma
• b) rasprava o problemu univerzalija
• III. Novovjekovna filozofija
• a) filozofija renesanse
• b) empirizam i racionalizam
• c) prosvjetiteljstvo
• d) klasicni njemacki idealizam

5
ANTICKA (GRCKA) FILOZOFIJA 7. st. pr.K.

• Grci od tog vremena napuštaju kružno shvacanje
  vlastite povijesti (covjek može ali i ne mora
  pratiti ritam prirode).
• Odbacuju mitski (teološki) pogled o nastanku
  svijeta i covjeka (iako su formalno i dalje
  vjernici - Olimp, Zeus i ostali bogovi bili su
  tada dio državne politike a ignorirati ih znacilo
  bi postati državnim neprijateljem).
• Ipak, neki grcki gradani svoje politicke i eticke
  vrijednosti traže izvan službene religije.
• Oslanjajuci se na razum - pogled na svijet
  mijenja se u teleološki (telos svrha). To znaci
  da sve na svijetu teži k nekoj svrsi. Svijet je
  svrhovito ureden.
• Sve se preispituje pred sudom razuma matematika,
  moral, biologija, politika, astronomija...
  Pocinje filozofija
• Grcko društvo je prvo koje je odbilo prihvati
  tradicionalne odgovore zdravo za gotovo
  (dogmatski mitopoetski pristup). Njihovo je
  stajalište bilo kriticko i istraživacko.
• Cijela Zapadna filozofija oslanja se na grcku
  anticku filozofiju. Razlog tomu je cinjenica da
  su Grci organizirali društvo (državu) u kojoj je
  narod (demos) sudjelovao u vlasti. Za to je bilo
  potrebno imati što više koliko/toliko obrazovanih
  slobodnih gradana. Za razliku od dotadašnje
  prakse uceni ljudi više nisu male obrazovane
  skupine oko nekakve središnje vlasti (svecenstvo,
  kraljevi savjetnici).
• Obrazovanje gradana je državni program pa se
  osnivaju škole. Pisane tragove djelovanja tih
  škola nasljedivale su stoljecima generacije i
  tako su oni doprli sve do naših dana.
• Vjerojatno je sjajnih ideja bilo i u drugih
  naroda ali su ih povijesna dogadanja izbrisala.