1

• PUŠENJE I DRUGA SREDSTVA OVISNOSTI
• POGLED IZ DRUGOG KUTA!
• Mr. sc. Miroslav dr. Venus

Pretežni izvori slika Web stranice National
Institute of Drug Abuse NIDA, National
Institutes of Health -NIH, Bethesda USA)(
http//www.nida.nih.gov/) Bear MF, Connors BW,
Paradiso MA Neuroscience Exploring the Brain.
WilliamsWilkings, Baltimore 1996. Zigmond MJ,
Bloom FE, Landis SC, Roberts JL, Squire LR.
Fundamental Neuroscience, Academic Press, San
Diego 1999.
2
DROGE (SREDSTVA OVISNOSTI)

• ILEGALNE (ULICNE) DROGE
• opijati i opioidi (morfin, heroin i sl.)
• kanabis (marihuana, hašiš)
• psihostimulansi (amfetamini i sl., kokain)
• hlapljiva otapala
• halucinogeni (LSD, psilocibin, meskalin i sl.)
• Ecstasy i srodni spojevi

• SEDATIVNI LIJEKOVI
• benzodiazepini (Apaurin i sl.)
• barbiturati (Phemiton i sl.)
• Meprobamat
• UOBICAJENE DROGE
• alkohol
• nikotin
• (kofein)

3
DEFINICIJE

• Droge sredstva ovisnosti tvari koje se
  zloupotrebljavaju zbog trenutnog i prolaznog
  osjecaja ugode ili nagrade što vodi ka
  ponovljenom uzimanju koje u jednom trenutku
  postaje nemoguce voljno kontrolirati.
• Tolerancija pojava kada je vremenom potrebno
  uzimati sve vece kolicine nekog sredstva
  ovisnosti kako bi se postigao odredeni ucinak.
• Ovisnost stanje u kojem organizam može
  koliko-toliko funkcionirati samo ukoliko je pod
  utjecajem sredstva ovisnosti o kojem je ovisan, a
  cjelokupna aktivnost usmjerena je na pronalazak
  nove doze, što cesto vodi u kršenje zakona.
• Sindrom ustezanja (apstinencijski sindrom) skup
  brojnih fizickih i/ili psiholoških smetnji od
  kojih organizam pati u nedostatku droge.

4
Mozak (živcani sustav)
5
SINAPSA mjesto izmjene informacija izmedu
neurona posredstvom kemijskih tvari
neurotransmitora.
Neki od poznatih neurotransmitora Dopamin
(DA) Noradrenalin (NA) Serotonin
(5-hidroksitriptofan, 5-HT) Acetilkolin
(Ach) Gama-aminomaslacna kiselina
(GABA) Glutamat Endogeni opioidi
6

• Zajednicko svim drogama jest da nakon uzimanja,
  bez obzira kojim putem bile uzete (gutanjem,
  pušenjem, šmrkanjem, injekcijom) krvlju obilno
  dospijevaju u mozak i podražuju tzv. centre
  ugode.
• Prirodni poticaji za aktivaciju istih tih centara
  su osjecaj sitosti (hrana), izostanak žedi
  (voda), zadovoljenje spolnog nagona kao i osjecaj
  emocionalne zbrinutosti (pažnja, ljubav,
  priznanje i briga druge osobe, dobra ocjena i
  sl.).

7
EKSPERIMENTALNI MODEL OVISNOSTIživotinja kojoj
se centri ugode podražuju strujom ili primjenom
neke droge u to podrucje, vrlo brzo nauci sama
stiskati prekidac, tj. samoprimjenjivati podražaj
i to vrlo intenzivno, tako da nerijetko ugiba za
dan-dva zbog prestanka disanja (opijati),
oštecenja srca (kokain, amfetamin) i sl.
8
-1952. godine engleski lijecnici R. Doll i A. B.
Hill dokazali su na skupini od 40.000 lijecnika
uzrocnu povezanost izmedu pušenja i karcinoma
bronha i pluca, te infarkta miokarda i kronicne
opstruktivne plucne bolesti -1964. godine
objavljen je izvještaj americke zdravstvene
službe (Surgeon Generals Report on Smoking and
Health) u kojem je pušenje definitivno proglašeno
rizicnim cimbenikom i uzrokom niza bolesti koje
znatno smanjuju kvalitetu života i dovode do
prerane smrti -brojne klinicke, laboratorijske
i epidemiološke studije u svijetu ispitivale su
ucinke pušenja na zdravlje i potvrdile da
konzumiranje duhana i duhanskih proizvoda, i to
posebice pušenje cigareta, ali i izloženost
duhanskom dimu odnosno tzv. pasivno pušenje,
znatno pridonose obolijevanju i prijevremenom
umiranju od niza bolesti.
9
-Duhanski dim sadrži preko 4.000 razlicitih
kemijskih sastojaka. Najpoznatiji od njih -
nikotin stvara ovisnost. -Organizam se
postupno privikava na nikotin. U nepušaca vec
doza od 5 mg uzrokuje simptome akutnog otrovanja,
a pojedinacna letalna doza iznosi 40 do 60 mg
nikotina. -S jednom popušenom cigaretom
resorbira se 1,5-2,5 mg nikotina, koji se u
organizmu relativno brzo razgraduje, pa pušac
tijekom dana može konzumirati vece kolicine
nikotina bez znakova otrovanja. -U središnjem
živcanom sustavu nakon pocetne ekscitacije (dišni
centar, vazomotorni centar, centar za povracanje)
porastom doze slijede tremor i konvulzije, a
zatim paraliza i smrt.
10
-Pušenje znatno povecava rizik od nastanka
bolesti srca i krvnih žila, i to posebice srcanog
i moždanog udara i bolesti periferne cirkulacije.
Pušenje udvostrucuje rizik od umiranja zbog
bolesti srca i krvnih žila, a 30 do 40 svih
smrti od koronarne bolesti povezuje se s
pušenjem. -Za pedesetak sastojaka duhanskog
dima, pretežito iz katrana, dokazano je da imaju
karcinogeno djelovanje. Danas se smatra da je
pušenje glavni rizicni cimbenik za razvoj raka
bronha i pluca, grkljana, ždrijela, usne
šupljine, jednjaka, bubrega, mokracnoga mjehura,
gušterace, a i rak vrata maternice i neki oblici
leukemije cešci su u osoba koje puše. -Duhanski
dim sadrži i iritanse koji dovode do pojacanog
stvaranja sluzi, oštecenja funkcije cilijarnog
epitela i sužavanja bronhiola, te do razvoja
kronicne opstruktivne plucne bolesti (KOPB).
Smrtnost od te bolesti šest je puta ucestalija u
pušaca nego u nepušaca. Pušenje je ujedno
predisponirajuci cimbenik za respiratorne
infekcije i egzacerbacije astme.
11
-Jedan od štetnih sastojaka duhanskog dima jest i
ugljikov monoksid (CO) koji se 200 puta brže veže
uz hemoglobin nego kisik. U pušaca 10 do 15
hemoglobina može biti vezano s CO, što znatno
smanjuje opskrbu organizma kisikom, a osobito je
štetno za osobe sa srcanim bolestima, posebice
anginom pektoris. Ugljikov monoksid povecava
propusnost krvnožilnih stijenki za kolesterol i
pospješuje stvaranje ateroma te i tako pridonosi
razvoju bolesti srca i krvnih žila.-U trudnica
koje puše, ugljikov monoksid smanjuje opskrbu
ploda kisikom, što nosi rizik za razvoj ceda.
Stoga one cešce radaju djecu male porodajne
težine, a i iznenadna smrt dojenceta cešca je u
djece majki koje puše. -Pušenje znatno utjece i
na reproduktivno zdravlje. Ono povecava rizik od
neplodnosti. Naime pojedina su istraživanja
pokazala da žene koje puše više od 20 cigareta na
dan imaju triput veci rizik od primarne tubarne
neplodnosti i veci rizik od izvanmaternicne
trudnoce. Žene koje puše tijekom trudnoce imaju i
veci rizik od prijevremenog porodaja i spontanog
pobacaja.-Isto tako žene koje puše imaju cešce
menstrualne poremecaje (dismenoreja, neredovite
menstruacije itd.) te 2 do 3 godine raniji nastup
menopauze, a s time i raniji prestanak
protektivnog ucinka estrogena u smislu razvoja
osteoporoze i bolesti srca i krvnih žila.
12
-Duhanski dim štetno utjece i na nepušace koji
borave u zadimljenom prostoru i prisilno udišu
duhanski dim, odnosno izloženi su tzv. pasivnom
pušenju. Rizik od umiranja zbog koronarne bolesti
je 25, a rizik od obolijevanja od raka bronha i
pluca je 30-35 veci u nepušaca koji su izloženi
duhanskom dimu, nego u nepušaca koji nisu
izloženi duhanskom dimu. -Udisanje duhanskog
dima (pasivno pušenje) u dojencadi i male djece
dovodi do ucestalijeg bronhitisa, upale pluca,
astme, drugih bolesti dišnog sustava i smanjene
plucne funkcije te akutne i kronicne upale
srednjeg uha. Sindrom iznenadne smrti dojencadi
takoder je cešci u dojencadi izložene duhanskom
dimu. -Duhanski je dim i rizican po zdravlje na
radnom mjestu. Štetni sastojci duhanskog dima
(ugljicni monoksid, nikotin, policiklicki
aromatski ugljikovodici, acetaldehid, benzen,
akrolein, neki pesticidi, kadmij, krom, olovo
itd.) djeluju ne samo kao iritansi, toksini,
karcinogeni, mutageni, nego cine organizam
osjetljivijim na tvari iz radne okoline.
13
(No Transcript)
14
"Najlakše je prestati s pušenjem.Ja sam to
ucinio tisucu puta!" Mark Twain
ZAHVALJUJEM SE NA POZORNOSTI!