SIROMA

1
SIROMAŠTVO I SOCIJALNA ISKLJUCENOST
Prof. dr. sc. Zoran Šucur E-mail
zsucur_at_yahoo.com Konzultacije Studij socijalnog
rada, Nazorova 51, soba 1 Ponedjeljak
13-14 Cetvrtak 12-13
2
Tematske jedinice
1) KONCEPTI I MJERENJE SIROMAŠTVA
2) SIROMAŠTVO I EKONOMSKE NEJEDNAKOSTI
3) SIROMAŠTVO I NEJEDNAKOSTI U HRVATSKOJ
4) BESKUCNIŠTVO
5) DJECJE SIROMAŠTVO
6) ISKUSTVA SIROMAŠTVA MEÐU MLADIMA
3
8) ETIKETIRANJE SIROMAŠNIH I KONCEPT POTKLASE
7) INTERGENERACIJSKA TRANSMISIJA SIROMAŠTVA
9) SOCIJALNA ISKLJUCENOST KAO NOVI PRISTUP
SIROMAŠTVU
10) SIROMAŠTVO I PRISTUP MATERIJALNE DEPRIVACIJE
11) POLITIKA PROTIV SIROMAŠTVA I SOCIJALNE
ISKLJUCENOSTI
4
Termini za predavanja
Datum Tematske jedinice
25. 10. 2011. Koncepti i mjerenje siromaštva
8. 11. Ekonomske nejednakosti i siromaštvo Siromaštvo i nejednakosti u RH
15.11. Siromaštvo i nejednakosti u RH Urbano i ruralno siromaštvo
22.11. Beskucništvo
29.11. Djecje siromaštvo
6. 12. Siromaštvo mladih
13.12. Intergeneracijska transmisija siromaštva
20.12. Etiketiranje siromašnih i koncept potklase
10.01. 2012. Pristupi mjerenju socijalne iskljucenosti
17.1. Siromaštvo i pristup materijalne deprivacije
24.1. Politika protiv siromaštva i socijalne iskljucenost
31.1. Osvrt na gradivo
5
Termini za seminarske teme
Datum Seminarska tema
22. 11. 2011. Koncept mikrokredita (krediti za siromašne)
29. 11. Siromaštvo i zaduženost u RH i EU
6.12. Spolne razlike u siromaštvu
13.12. Urbano i ruralno siromaštvo
20.12. Programi i projekti pomoci beskucnicima
10. 1. 2012. Siromaštvo u trecem svijetu Život u slamovima (favelama)
17.1. Temeljni ili zajamceni dohodak
24.1. Siromaštvo i manjinske skupine
6
Ispitna literatura
Obvezna Šucur, Z. (2001.) Siromaštvo teorije,
koncepti i pokazatelji. Zagreb Pravni fakultet,
str. 31-39, 53-60, 67-82, 92-130. UNDP (2006.)
Neumreženi lica socijalne iskljucenosti. Zagreb
UNDP, str. 43-144. Dostupno na (http//www.undp.h
r/upload/file/130/65076/FILENAME/WEB_hrvatska_verz
ija.pdf) Šucur, Z. (2006.) Siromaštvo,
višedimenzionalna deprivacija i socijalna
iskljucenost u Hrvatskoj, Revija za sociologiju
34 131147. Dostupno na (http//www.hsd.hr/revi
ja/pdf/3-4-2006/02-sucur-revsoc-3-4-2006.pdf) Kron
auer, M. (1998.) 'Social exclusion' and
'underclass' - new concepts for the analysis of
poverty, in H.-J. Andress (ed.) Empirical Poverty
Research in Comparative Perspective. Aldershot
Ashgate.
7
1) KONCEPTI I MJERENJE SIROMAŠTVA
8
Što je siromaštvo?Kako ga je moguce mjeriti?Tko
su siromašni i koliko ih ima?Što su uzroci i
koje su posljedice siromaštva?Kakav je odnos
izmedu siromaštva i ekonomskih nejednakosti?Kako
ublažiti ili eliminirati siromaštvo?
Kljucna pitanja vezana za siromaštvo
9
Siromaštvo u svijetu
- Oko 900 milijuna ljudi u svijetu živi s manje
od 1 dnevno - Polovina svjetskog stanovništva
živi s manje od 2 dnevno - Barem 80
covjecanstva živi s manje od 10 dnevno
- 0,13 svjetskog stanovništva kontrolira 25
ukupnog svjetskog bogatstva, a 20 najbogatijih
troši 76,6 svih dobara - 40 najsiromašnijih u
svijetu dobiva svega 5 svjetskog dohotka, a 20
najbogatijih dobiva ¾ svjetskog dohotka
- 25.000 djece umire dnevno zbog siromaštva -
27-28 sve djece u zemljama u razvoju je
pothranjeno
- U Ciljevima milenijskog razvoja predvida se
prepolovljavanje ekstremnog siromaštva u svijetu
do 2015.
10
Siromaštvo u svijetu (II)
- Velike razlike izmedu razvijenih zemalja i
zemalja u razvoju
- Velike regionalne razlike u distribuciji
siromaštva na svjetskoj i nacionalnoj razini
- Zemlje u razvoju siromaštvo je dugorocni i
kronicni problem
- Razvijene zemlje moderne forme siromaštva ?
siromaštvo slucaja, ? otoci siromaštva, ?
novo siromaštvo
11
DEFINICIJE SIROMAŠTVA

• APSOLUTNO SIROMAŠTVO (siromaštvo na
• rubu opstanka)

• nemogucnost zadovoljenja osnovnih potreba (imati
  manje od objektivno definiranog minimuma)

• RELATIVNO SIROMAŠTVO (siromaštvo
• uslijed nejednakosti)

• nemogucnost zadovoljenja potreba ili
  sudjelovanja u aktivnostima koje cine dio
  prihvatljivog (pristojnog) životnog standarda
  (imati manje od drugih u društvu)

12
STARO I NOVO SIROMAŠTVO
Procesi povezani s pojavom novog siromaštva

• erodiranje sustava socijalne sigurnosti

• masovna nezaposlenost i nestabilno zaposlenje

• financijska nesigurnost i zaduženost

• ranjivi tipovi obitelji

Pristupi novom siromaštvu

• siromaštvo kao nemogucnost zadovoljenja
  postmaterijalistickih potreba

• siromaštvo kao posljedica krize industrijskog
  sustava

• Definicija

• novo siromaštvo oznacava situacije u kojima
  obitelji nisu u stanju održati dosadašnju razinu
  životnog standarda, odnosno kada prelaze iz
  relativno sigurnog života u neizvjesnost, s kojom
  se dosada nisu susretale

13
NACINI MJERENJA SIROMAŠTVA

• Pristupi mjerenju siromaštva

• Objektivni pristup
• Subjektivni pristup

Indikatori materijalnog blagostanja
Indirektno mjerenje siromaštva

• (Novcani) dohodak (income poverty)

• Imovina (asset poverty)

Direktno mjerenje siromaštva

• Potrošnja

• Životni stil (relativna deprivacija)

14
Dvije tradicije mjerenja siromaštva
(1) Temelji se na potrošnji i konceptu apsolutnog
siromaštva (Svjetska banka)
(2) Temelji se na dohotku i konceptu
relativnog siromaštva (EU)
15
Apsolutno siromaštvo vs. relativno siromaštvo
16
Dinamika relativnog siromaštva (96.-00.)
17
Dinamika apsolutnog siromaštva (96.-00.)
18
LINIJE SIROMAŠTVA

• Definicija

• razina dohotka/potrošnje ispod koje pojedince
  smatramo siromašnima

Vrste linija siromaštva

• linije odredene na temelju košarice dobara
  (budžetska metoda)

• statisticko-relativne linije

• subjektivne linije

• službene ili pravno-politicke linije

• linije utemeljene na indeksima deprivacije

19
Stupnjevi blagostanja s obzirom na liniju
siromaštva
Nesiromašni (Dobrostojeci)
NESIROMAŠNI
2 L
D O H O D A K
Prolazno nesiromašni
1.25 L
Ranjivi nesiromašni
Linija siromaštva (L)
Površno siromašni
0.75 L
Kronicno siromašni
SIROMAŠNI
0.50 L
Ekstremno siromašni
20
Struktura potreba potrošacke košarice
UKLJUCENE POTREBE
PREHRANA HIGIJENA ODIJEVANJE STANOVANJE PRIJEVOZ KULTURA
POTREBE KOJE NISU UKLJUCENE
OBRAZOVANJE ZDRAVSTVENE POTREBE REKREACIJA I DOKOLICA
21
PREHRANA
PROIZVODI OD ŽITARICA Kruh polubijeli Pšenicno brašno Tjestenina Riža POVRCE I PRERAÐEVINE Krumpir Zelena salata Grah Luk Mrkva Špinat Rajcica Paprika Kiseli kupus Konzervirani grašak VOCE I PRERAÐEVINE Jabuke Kruške Naranca Pekmez
MESO, RIBA I PRERAÐEVINE Svinjetina s kostima Piletina Junetina bez kosti Junetina s kostima Suha svinjska slanina Hrenovke Riba MASNOCE Svinjska mast Ulje Margarin MLIJEKO, MLIJECNI PROIZVODI I JAJA Mlijeko, kratkotrajno Domaci sir Maslac Jogurt Jaja OSTALI PREHRAMBENI PROIZVODI Kava Šecer Vino Pivo Vinjak
22
HIGIJENA
Prašak za pranje rublja Pasta za zube Cetkica za zube Sapun Šampon Univerzalna krema Higijenski ulošci Sredstvo za cišcenje Sredstvo za pranje posuda Paket toaletnog papira Krema za cipele
STANOVANJE
KUCANSKI APARATI Frižider Perilica rublja Pecnica NAMJEŠTAJ Kuhinja Spavaca soba Dnevna soba OSTALO Posteljina Rucnici Posude Režijski troškovi Održanje aparata i namještaja
ODIJEVANJE
Pamucne muške gace Pamucne ženske gace Ženski grudnjak (br. 3) Muške carape Ženski hulahop Sportske carape Muške sezonske cipele Ženske sezonske cipele Ženska sezonska majica Muška sezonska majica Suknja Muške hlace Zimski kaput
PRIJEVOZ
Dvije radnicke karte Dvije dacke karte
KULTURA
Jednom obiteljski odlazak u kino Svaki dan jedne dnevne novine
23
PREHRAMBENA KOŠARA CETVROCLANE OBITELJI ('02) PREHRAMBENA KOŠARA CETVROCLANE OBITELJI ('02) PREHRAMBENA KOŠARA CETVROCLANE OBITELJI ('02) PREHRAMBENA KOŠARA CETVROCLANE OBITELJI ('02)
PROIZVOD/USLUGA mjesecna kolicina CIJENA (12.02.) IZNOS (kn)
BIJELI KRUH T-500 POLUBIJELI KRUH PŠENICNO BRAŠNO TJESTENINA RIŽA KRUMPIR GRAH CRVENI LUK MRKVA KUPUS ŠPINAT RAJCICA PAPRIKA SALATA GRAŠAK JABUKE BANANE NARANCE LIMUN ŠARAN SRDELE 5,00 25,00 5,00 2,00 1,50 20,00 1,50 1,00 1,00 3,00 1,00 2,00 1,00 2,00 1,00 3,00 4,00 4,00 1,00 1,00 1,00 8,27 5,75 4,38 13,62 11,01 2,10 15,71 4,45 7,54 3,18 13,75 15,07 18,11 10,17 6,90 6,09 7,17 7,48 9,21 28,56 15,27 41,35 143,75 21,90 27,24 16,52 42,00 23,57 4,45 7,54 9,54 13,75 30,14 18,11 20,34 6,90 18,27 28,68 29,92 9,21 28,56 15,27
24
PREHRAMBENA KOŠARA CETVROCLANE OBITELJI ('02) PREHRAMBENA KOŠARA CETVROCLANE OBITELJI ('02) PREHRAMBENA KOŠARA CETVROCLANE OBITELJI ('02) PREHRAMBENA KOŠARA CETVROCLANE OBITELJI ('02)
PROIZVOD/USLUGA mjesecna kolicina CIJENA (12.02.) IZNOS (kn)
PILETINA PILECA JETRA MARMELADA JUNETINA SVINJETINA ŠUNKERICA HRENOVKE ULJE MARGARIN MLIJEKO SVJEŽE TRAPIST DOMACI SIR MASLAC JAJA ŠECER MED KAVA CAJ KEKSI SOL VOCNI SIRUP 6,00 1,00 1,00 4,00 4,00 1,00 0,50 4,00 0,50 35,00 0,50 2,00 0,25 40,00 4,00 0,50 1,00 1,00 0,50 0,50 2,00 21,05 21,78 18,56 57,00 45,50 51,61 51,92 11,74 14,79 5,25 57,18 26,74 38,99 1,11 6,96 29,18 74,83 8,66 32,50 2,58 15,83 126,30 21,78 18,56 228,00 182,00 51,61 25,96 46,96 7,40 183,75 28,59 53,48 9,75 44,40 27,84 14,59 74,83 8,66 16,25 1,29 31,66
UKUPNO PREHRANA UKUPNO PREHRANA UKUPNO PREHRANA 1.760,65
25
Potrošacka košara
26
Struktura potrošnje po kucanstvu
2006. 2007. 2008. 2010.
Izdaci za potrošnju ukupno 100,00 100,00 100,00 100,00
Hrana i bezalkoholna pica 32,63 31,62 32,09 32,13
Alkoholna pica i duhan 3,67 3,88 3,48 3,81
Odjeca i obuca 8,00 7,93 7,92 6,37
Stanovanje i potrošnja energenata 13,68 13,34 13,83 14,93
Pokucstvo, oprema za kucu i redovito održavanje 5,12 5,42 5,34 4,92
Zdravstvo 2,50 2,63 2,78 3,25
Prijevoz 11,41 11,54 12,00 11,97
Komunikacije 5,11 5,21 5,37 5,25
Rekreacija i kultura 6,21 6,22 5,44 5,58
Obrazovanje 0,67 0,88 0,89 0,86
Hoteli i restorani 3,28 3,17 3,14 2,41
Ostala dobra i usluge 7,73 8,16 7,71 8,52
27
Primjer izracuna Engelovih koeficijenata
A B C
Ukupni dohodak Izdaci za hranu Engelov koeficijent 2000 800 0,40 5000 1000 0,20 3000 900 0,30
Nutricionisticke potrebe i nutricionisticka
ekvivalentna ljestvica
Dob Dnevne energetske potrebe (Kcal) Ž M Dnevne energetske potrebe (Kcal) Ž M Ekvivalentna ljestvica Ž M Ekvivalentna ljestvica Ž M
1-2 3-5 6-8 9-11 12-14 15-19 20-50 51 1300 1600 2100 2400 2100 2100 2000 1800 1300 1600 2100 2400 2700 2800 2700 2400 0,481 0,593 0,778 0,889 0,778 0,778 0,741 0,667 0,481 0,593 0,778 0,889 1,000 1,037 1,000 0,889
28
Pitanja o subjektivnom siromaštvu

• Pitanje o minimalnom dohotku (MIQ minimum
  income question)
• Koliki bi minimalni neto mjesecni dohodak bio
  potreban vašem kucanstvu da bi moglo sastaviti
  kraj s krajem?

• Stope subjektivnog siromaštva ovise o
• Formulaciji pitanja
• Aspiracijama ispitanika
• Referentnim grupama
• Prošlim statusima

29
EKVIVALENTNE LJESTVICE

• Definicija

• skup indeksa koji variraju ovisno o broju clanova
  kucanstva, dobnoj ili spolnoj strukturi clanova.
  Funkcija je ekvivalentnih ljestvica omoguciti
  usporedbu blagostanja kucanstava s razlicitim
  demografskim obilježjima

OECD-ove ljestvice
stara ljestvica modificirana nova ljestvica
nositelj kucanstva 1 1
ostale odrasle osobe 0,7 0,5
djeca 0,5 0,3
lt15 godina lt13 godina
30
Ekvivalentna ljestvica u sustavu socijalne skrbi
osnovice
Samac Odrasla osoba clan obitelji Dijete do 7 g. clan obitelji Dijete od 7-15 g. clan obitelji Dijete od 15-18 ili završetka redovnog školovanja, clan obitelji 100 80 80 90 100
Osobe koje primaju povecani iznos pomoci
Potpuno radno nesposobna osoba koja živi sama Potpuno radno nesposobna osoba koja živi u obitelji 50 30
Trudnica nakon 12 tjedana trudnoce i rodilja do 2 mjeseca nakon poroda 50
Dijete samohranog roditelja 25
31
2) SIROMAŠTVO I EKONOMSKE NEJEDNAKOSTI
32
SIROMAŠTVO I NEJEDNAKOSTI

• Što su to ekonomske nejednakosti i kako ih
  mjeriti?

• Kakav je odnos izmedu siromaštva i nejednakosti?

• Koje su strategije smanjivanja nejednakosti i
  siromaštva?

Definicija

• pod ekonomskim nejednakostima podrazumijevamo
  nejednaku raspodjelu bogatstva ili dohotka izmedu
  pojedinaca ili skupina u nekom društvu

Dohodak

• svi prihodi od rada ili imovine (place, kamate,
  najamnine, dividende) te socijalni transferi
  (mirovine, djecji doplatci, porodne naknade itd.)
  ostvareni u tijeku odredenog razdoblja (obicno
  jedne godine)

Bogatstvo

• dohodak te materijalna dobra, financijska
  imovina i prava što ih posjeduju pojedinci ili
  obitelji (kuce i zemljišta, uštedevine, bankovni
  depoziti, dionice, obveznice, vrijednosni papiri,
  poslovna poduzeca i sl.)

33
Udio nacionalnog bogatstva kojeg posjeduje 1
najbogatijih
34
Udio svjetskog dohotka kojeg posjeduje 5
najbogatijih i 20 najsiromašnijih
35

Omjer dohotka 5 najbogatijih i 10
najsiromašnijih
1820 1850 1870 1890 1910 1929 1950 1960 1970 1980 1992
SAD 13 13 18 25 25 20 13 13 12 12 15
V.B. Irska 40 40 35 30 30 16 10 10 7 7 10
Skand. zemlje 13 13 17 17 17 12 9 9 8 8 8
Argen. Cile 16 16 16 16 16 16 16 16 16 22 23
Gana Kenija 6 6 6 6 6 8 16 16 15 16 16
Egipat 16 16 16 16 16 16 16 16 15 15 15
Kina 14 14 14 14 14 13 9 8 8 10 12
Indija 12 12 12 12 12 12 10 10 10 9 8
Japan 12 12 12 12 12 14 6 6 6 6 6
Brazil 21 21 21 21 21 21 21 21 24 24 24
36
Omjer dohotka 20 najbogatijih i 20
najsiromašnijih
37
Vrijednosti Ginijeva koeficijenta
38
Ginijevi koeficijenti
39
Nejednakosti i apsolutno siromaštva u svijetu
40
Nejednakosti i stope relativnog siromaštva
(1990-e)
41
Strategije redukcije nejednakosti i siromaštva
? Ekonomski rast
? Redistribucija (porezi, transferi)
?Nejednakosti i ekonomska ucinkovitost
42
Ginijevi koeficijenti tržišnog i ukupnog
raspoloživog dohotka (oko 2000.)
43
Utjecaj socijalnih transfera i direktnih poreza
na razinu siromaštva u 1990-tim godinama
Zemlja Postotak smanjenja siromaštva zbog socijalnih transfera i direktnih poreza
SAD Njemacka Izrael Australija Kanada Velika Britanija Italija Francuska Nizozemska Norveška Belgija Švedska 26.2 46.5 48.0 49.2 53.6 53.8 58.4 60.1 70.8 80.1 84.0 84.6
44
3) SIROMAŠTVO I NEJEDNAKOSTI U HRVATSKOJ
45

• Popis skracenica

EU Europska unija (ekonomska i politicka zajednica koja je obuhvacala razliciti broj zemalja tijekom povijesti, a danas broji 27 clanica)
Eurostat Statisticki ured EU
EU15 15 starih zemalja clanica Europske unije (prije proširenja 1. svibnja 2004.) Austrija, Njemacka, Italija, Nizozemska, Velika Britanija, Švedska, Finska, Danska, Luksemburg, Belgija, Španjolska, Grcka, Portugal, Irska i Francuska
EU10 Nove zemlje clanice koje su se prikljucile Europskoj uniji u svibnju 2004. Malta, Cipar, Slovenija, Ceška Republika, Slovacka, Madarska, Poljska, Litva, Latvija i Estonija
EU25 EU15 EU10
EUtranz Tranzicijske (bivše socijalisticke) zemlje koje su postale clanice EU Slovenija, Ceška Republika, Slovacka, Madarska, Poljska, Litva, Latvija, Estonija, Bugarska i Rumunjska
46
Analiticke regije u Hrvatskoj
Regija Županije ukljucene u regiju
Južni Jadran Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-Dalmatinska, Dubrovacko-neretvanska
Sjeverni Jadran Primorsko-goranska, Licko-senjska, Istarska
Središnja Hrvatska Sisacko-moslavacka, Karlovacka, Bjelovarsko-bilogorska
Zagrebacka regija Grad Zagreb, Zagrebacka
Sjeverna Hrvatska Krapinsko-Zagorska, Varaždinska, Medimurska, Koprivnicko-križevacka
Istocna Hrvatska Viroviticko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Osjecko-baranjska, Vukovarsko-Srijemska
47

• Ekonomska situacija

48
Medijan mjesecnog ekvivalentnog kucanskog
dohotka, zemlje EU i RH (u PPS)
PPS (purchasing power standard) je imaginarni
valutni tecaj, koji eliminira utjecaj razlicitih
cijena u pojedinim zemljama, tako da se s 1 PPS
može kupiti jednaka košarica dobara i usluga u
svakoj zemlji.
49
Medijan mjesecnog ekvivalentnog kucanskog
dohotka, po županijama (u PPS)
50
Medijan mjesecnog ekvivalentnog kucanskog
dohotka, po regijama (u PPS)
51

• Stanovanje

52
Tipovi stambenih statusa, zemlje EU i RH
53

• Ekonomske nejednakosti

54
Dohodovne nejednakosti (Gini koeficijent
2001.-2005.)
55
Struktura dohotka prema decilnim skupinama (2002.)
Decilna skupina Place i nadnice Dohodak od samostalnog rada Mirovine Ostali socijalni transferi Ostali novcani dohodak Dohodak u naturi Ukupni neto dohodak
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 25,3 37,5 44,0 44,6 47,6 49,9 54,6 51,4 57,4 57,3 15,4 13,7 12,5 13,7 12,7 10,9 11,0 13,0 11,7 19,0 26,1 28,0 26,3 27,6 27,4 28,1 24,1 25,2 22,4 13,9 20,2 9,4 7,1 5,7 4,7 2,9 2,7 3,4 1,5 1,0 3,3 3,8 3,7 2,4 2,2 2,8 2,8 2,6 3,7 6,7 9,7 7,6 6,4 6,0 5,4 5,5 4,8 4,4 3,4 2,2 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100
56

• Apsolutno siromaštvo

57
Stope apsolutnog siromaštva u RH (linija
siromaštva izvedena iz minimalne ishrane)
Linija siromaštva za jednoclano kucanstvo (kn/mj)
1.290 1.783 1.811 1.845
2.063
Izvor WB, 2006
58
Udio siromašnih, prema regijama (2002.-2004.)
Izvor WB, 2006
59

• Relativno siromaštvo

60
Stope relativnog siromaštva u RH
(2001.-2008.) (60 medijana nacionalnog dohotka)
Izvor DZS
61
Stope relativnog siromaštva u RH i zemljama EU
(2007.)
Izvor DZS, Eurostat (60 medijana nac. dohotka)
62
Pragovi relativnog siromaštva u RH i zemljama EU
(euro, 2007.)
Izvor DZS, Eurostat (60 medijana nac. dohotka)
63

• Subjektivno siromaštvo

64
Stope subjektivnog siromaštva po županijama
() ( kucanstava koja uz teškoce ili uz
velike teškoce podmiruju svoje potrebe)
Izvor UNDP (QoL), 2006.
65
PROFIL SIROMAŠTVA
66
Rizicne skupine

• Starije osobe i umirovljenici

• Nezaposleni

• Osobe bez obrazovanja

• Osobe s invaliditetom

• Samacka kucanstva

• Jednoroditeljske obitelji

• Obitelji s vecim brojem djece

67
Stope relativnog siromaštva prema radnoj
aktivnosti
Izvor DZS
68
Stope relativnog siromaštva prema obrazovanju
Izvor DZS
69
Relativni rizik siromaštva za odredene tipove
kucanstava u RH
70
4) BESKUCNIŠTVO
71
? Procjene o broju beskucništva uvelike ovise o
definiciji beskucništva i nacinu prikupljanja
podataka
? Prema procjenama krajem 2005. godine u svijetu
je više od milijarde ljudi živjelo u iznimno
lošim stambenim uvjetima, a oko 100 milijuna
živjelo je na ulici
Procjene beskucnika u razvijenim zemljama
EU oko 3 milijuna (2004.) V. Britanija 10 500
beskucnika 98 750 kucanstava u privremenom
smještaju Kanada 150 000 Australija 100
000 Njemacka 850 000 SAD (2007.) popis tijekom
jedne noci (672 000) 124 000 kronicnih
beskucnika tijekom godine dana 1 600 000
koristilo skloništa ili privremeni smještaj
72
Definicije
Osobe koje nemaju skloništa u tehnickom smislu
rijeci (oni koji žive na ulici ili skloništima
za beskucnike)
Kontinuum beskucništva
Osobe koje nemaju pristupa stanovanju koje
zadovoljava osnovne kriterije koji se smatraju
nužnima za zdravlje, osobni i društveni razvoj
73

• Tipovi stambene deprivacije (beskucništva)

FEANTSA - Fédération Européenne d'Associations
Travaillant Avec les Sans-Abri (Europska
federacija udruga koje rade s beskucnicima)

• s obzirom na fizicke, pravne i socijalne aspekte
  stanovanja

1. osobe bez krova nad glavom
2. osobe bez doma
3. osobe nesigurnog stanovanja
4. osobe s neadekvatnim stanovanjem

• s obzirom na razdoblje beskucništva

1. Kronicno beskucništvo
2. Ciklicko (epizodno) beskucništvo
3. Privremeno beskucništvo

74
Profil beskucništva u SAD (1990-te
Tip životnog aranžamana M samci (73), Ž samci
(9), obitelji s djecom (11), osobe bez srodnika
(7) - 30 su živjeli kao samci prije
beskucništva 60 se nikada nije ženilo/udavalo
Rasa bijelci (47), crnci (40), hispanici (9),
ostali (4)
Ovisnosti i mentalne bolesti izmedu 25 i 50 je
s mentalnim smetnjama, 50 M i 17 Ž su
alkoholicari, a 13 M i Ž su ovisnici o alkoholu
i drogi
Obrazovni i zaposlenicki status polovica nije
završila srednju školu, 6 je imalo redoviti
posao, vecina je nekoliko godina bila bez posla
75
Beskucništvo u RH (podaci MZSS, temeljem prava na
smještaj u prenocište i prehranu u puckoj kuhinji)
Broj 2008.448 2009.416 (smanjenje za 7)
Spol i broj samaca ()
76
Istraživanje beskucništva u RH (Institut Ivo
Pilar, 2009.)
Uzorak i metodologija intervjui sa 85 korisnika
skloništa u 7 gradova Zagreb Varaždin
Karlovac Osijek Rijeka Split Zadar
? Vecina beskucnika vodila je normalan,
uobicajen život prije beskucništva Gotovo svi
ispitanici su bili zaposleni prije no što su
postali beskucnici (94 M i 95 Ž). Štoviše,
veliki broj ima znacajan broj godina rada u
formalnoj ekonomiji 39 su bili zaposleni 10-20
godina, a 22 od 20-30 godina
77
Dob
78
Zaposlen prije beskucništva
79
Broj godina staža u formalnoj ekonomiji
80
Obrazovanje
81
Bracni status
82
Izvori prihoda
83
Posjedovanje bankovnog racuna
84
Zdravstveno osiguranje
85
Dužina beskucništva
86
Sociopatološke pojave (ZG, )
87
Skloništa u RH
Naziv skloništa Grad Osnivac Kapacitet (broj mjesta) Broj smještenih osoba (31.12.09.)
Sklonište za beskucnike Karlovac Karlovac Grad Karlovac 12 9
Prenocište za beskucnike Varaždin Varaždin Grad Varaždin 14 14
Prihvatilište "Ruže sv. Franje'' Rijeka Franjevacki svjetovni red, Trsat 13 15
Sv. Vinko Paulski Zadar Caritas Zadarske Nadbiskupije 16 58
Centar za prihvat beskucnika Osijek Caritas Ðakovacko-osijecke nadbiskupije 20 8
Prihvatilište za beskucnike Split Udruga ''Most'' 21 21
Prenocište Crvenog križa Zagreb Gradsko društvo Crvenog križa Zagreb 70 44
Prenocište d.o.o Zagreb Dubravko Prugovecki 85 85
Samostan misionarki ljubavi Zagreb Samostan misionarki ljubavi sestre Majke Terezije 20 20
UKUPNO     309 311
88
Skloništa II
Ime skloništa Grad Godina otvaranja Kapacitet/ M Kapacitet/Ž
Crv. Križ Zagreb 1943 65 25
Prenocište grada Zagreba Zagreb 1992 76 10
Caritas/Rakitje Zagreb 2003 45-50 -
Prenocište za beskucnike VŽ Varaždin 2001 14 3
Caritas/Osijek Osijek 1999 10 10
MOST Split 2000 16 -
MOST Split 2003 - 8
Ruže sv. Franje Rijeka 2007 13 -
Caritas/Zadar Zadar 2007 12 4
Prenocište za beskucnike Ka Karlovac 2008 8 1
89
Putovi ulaska u beskucništvo

• Nasilje i traumatski dogadaji (zlostavljanje i
  zanemarivanje) u djetinjstvu (disfunkcionalna
  obitelj, institucionalizacija)
• Gubitak posla i nemogucnost pronalaska novog
• Financijski problemi/dugovi
• Loše zdravlje
• Prognan
• Raspad obiteljskih veza nakon razvoda
• Gubitak doma zbog rata
• Smrt supružnika
• zatocenje
• Bijeg od nasilja
• Životni izbor
• Faktori koji dodatno poticu beskucništvo
• Izostanak adekvatnih usluga
• Nezapsolenost i manjak novca
• Osobna inertnost
• Izostanak podrške obitelji ili prijatelja

90
Zašto su beskucnici tako ranjiva socijalna
skupina u RH?

• Pravo na stanovanje nije jasno odredeno u Ustavu
• Nema zakona u RH koji jamce socijalno
  ukljucivanje beskucnika (postoje veliki problemi
  za osobe bez adrese jer su prava iz
  nezapsolenosti ili sustava socijalen skrbi
  utemeljena na mjesti stanovanja)
• Nemaju nikakvih politickih predstavnika nitko
  nije odgovoran za njihovu situaciju
• Nema nacionalnih programa (strategije) stanovanja
  - posebice za beskucnike
• Nema nacionalnih programa prevencije beskucništva
  (npr. za osobe koje odrastaju u institucijama)

91

• Uzroci beskucništva

• Manjak priuštivih stanova

• Siromaštvo

Strukturalni uzrocnici

• Nezaposlenost

• Nerazvijeni socijalni programi i mala
• izdvajanja socijalne države

Individualni i obiteljski uzrocnici

• Ovisnosti

• Mentalne bolesti

• Obiteljsko nasilje

92

• Politika prema beskucništvu

• skloništa za beskucnike

• usluge beskucnicima (zdravstvene, savjetovanje,
  potpora)

• Prevencija ulaska u beskucništvo
• Odgovarajuca stambena politika
• Programi prevencije i odvikavanja od ovisnosti
• Intervencija prema ranjivim obiteljima
• Redukcija obiteljskog nasilja

• dostupnost rada/zaposlenosti

• prihod koji osigurava dostojan život (minimalni
  dohodak)

93
5) DJECJE SIROMAŠTVO
94
Pokazatelji djecjeg siromaštva u svijetu
gt1 milijarde djece (50 djece u zemljama u razvoju) suoceno je s ozbiljnom materijalnom deprivacijom kada su u pitanju dobra i usluge nužne za preživljavanje, odrastanje i razvoj oko 90 milijuna djece ispod 5 g. ozbiljno je pothranjeno oko 400 milijuna djece nema pristup pitkoj vodi gt500 milijuna djece nema pristup sanitarnim uredajima oko 270 milijuna djece nema pristup zdravstvenim uslugama gt640 milijuna djece suoceno je s ozbiljnom stambenom deprivacijom gt140 milijuna djece nikada nije pohadalo školu gt300 milijuna djece nema pristup informacijama (TV, radio, telefon, novine) gtoko 40 milijuna djece prisiljeno je bilo napustiti svoje domove gtoko 10 milijuna djece ispod 18 g. je sirocad
95
Stope relativnog siromaštva djece u RH i
zemljama EU (2007.)
Izvor DZS, Eurostat (60 medijana nac.
dohotka) dijete lt 16
96
Stope relativnog siromaštva djece u zemljama
OECD (2000.) (50 medijana nacionalnog dohotka)
dijete lt 18
97
Stope relativnog siromaštva djece u RH
(2001.-2008.) (60 medijana nacionalnog dohotka)
Izvor DZS dijete lt 16
98
? Kako mjeriti djecje siromaštvo?

• Indeks djecje dobrobiti ili indeks deprivacije

1. Materijalna situacija (dohodovno siromaštvo,
   deprivacija, život u obiteljima bez zaposlenih
   odraslih clanova)
2. Stanovanje (prenapucenost, stambeni problemi i
   sl.)
3. Zdravlje (stope mortaliteta, porodajna težina,
   imunizacija/procijepljenost, pretilost itd.)
4. Subjektivni doživljaj blagostanja (percepcija
   zdravlja, osobnog blagostanja, kvalitete u školi)
5. Obrazovanje (matematicka i druga pismenost,
   djece u institucijama skrbi, i sl).
6. Socijalni odnosi i veze (obiteljska struktura,
   odnosi s roditeljima i vršnjacima)
7. Sudjelovanje u društvenom i politickom životu
   (aktivnosti u gradanskom društvu, interes za
   politicke teme)
8. Rizici i sigurnost (djecji mortalitet, izloženost
   nasilju, ovisnosti)

99
Rang zemalja EU prema pokazateljima djecje
deprivacije
Zemlja Stopa djecjeg siromaštva Rang (indeks dobrobiti)
Danska Finska Švedska Slovenija Cipar Nizozemska Njemacka Austrija Francuska Ceška Slovacka Belgija Estonija Malta Madarska Irska Luksemburg Latvija Portugal Litva V. Britanija Grcka Španjolska Poljska Italija 9 10 11 12 12 14 14 15 15 16 16 17 17 18 19 19 20 20 21 22 23 23 23 24 25 4 5 3 7 1 2 9 12 13 19 22 8 24 14 20 11 10 23 18 25 21 16 6 17 15
100
? Ranjive skupine djece

• djeca koja rade
• djeca koja žive na ulici
• djeca migranti
• djeca s invaliditetom
• djevojcice

101
? Posljedice djecjeg siromaštva
? fizicke (zdravstvene) (niska porodajna težina,
mortalitet, morbiditet, zlostavljanje i
zanemarivanje djece, tinejdžerske trudnoce,
beskucništvo)
? kognitivne (intelektualne sposobnosti i
obrazovna postignuca)
? bihevioralne (delinkvencija, kriminalitet,
pušenje, alkohol, droge, iskljucivanje iz škole,
suicid, djecji rad)
? emocionalne (slika o sebi, sreca,
samopoštovanje, subjektivno blagostanje)
102
Teorije koje objašnjavaju odnos izmedu siromaštva
i roditeljstva
? teorija stresa
? teorija kulture siromaštva
? teorija deficijentne okoline (susjedstva)
103
? Siromaštvo oblik zlostavljanja djece?
? Eliminiranje djecjeg siromaštva? Kljucni
prioriteti Zdravlje Obrazovanje Stanovanje Zapošl
javanje (APTR) Naknade djeci i obiteljima Skrb i
usluge za djecu