Title: RACUNARSKA%20LOGIKA
1RACUNARSKA LOGIKA
- Booleova (logicka, prekidacka) algebra
2George Boole (1815-1864).
- sin obucara
- prekinuo školovanje nakon treceg razreda
- postao je briljantan naucnik - predavao latinski
i grcki jezik - poznati matematicar po doprinosima u oblasti
diferencijalnih jednacina i u algebri - pokušao da izvede matematicku analizu mišljenja
(logike) - uspostvio je "logicku algebru" 1854
3Claude E. Shanon
- 1938. god. u svojoj magistarskoj tezi na MIT-u
(Massachusetts Institute of Technology - Boston),
opisao metod za predstavljanje sklopova od (tada
elektromehanickih) prekidaca, skupom matematickih
izraza na bazi Booleove algebre. - Ta metoda se i danas koristi za dizajn i analizu
prekidackih kola - prednosti matematskog opisivanja rada logickih
sklopova - lakše je projektovati pomocu
algebarskih izraza koji opisuju prekidacka kola,
nego pomocu šema ili logickih dijagrama
4Booleova algebra
- Varijable mogu imati jednu od vrijednosti iz
skupa 0,1 - skup operacija nad varijablama , ?, ?
- logicko sabiranje - XYZ se može citati
- "X ili Y jednako Z" ili "X plus Y jednako Z
- logicko množenje - X?YZ se može citati
- "X i Y jednako Z" ili "X puta Y jednako Z
- Invertovanje X/Y X jednako ne-Y
5Logicka kola
6NI kolo (invertor)
7NILI kolo
8NI kolo
9XOR/XNOR
10Sve logicke operacije!
11Pravila Booleove algebre
12Važi i ovo!
X'' X X X'Y X Y na osnovu zakona
distribucije I-forme za ZX'
13Što ne važi u klasicnoj algebri...
(X Y)(X Z) XX XZ XY YZ X(1 Y)
XZ YZ X XZ YZ X(1 Z) YZ X YZ
14Pojednostavljivanje izraza
(X Y)(X Y')(X' Z) Prva dva umnoška se
mogu pojednostaviti (X Y)(X Y') XX XY'
XY YY' X XY' XY 0 X 0 a zatim
se citav izraz pojednostavi X(X' Z) XZ
15Drugi primjer
XYZ XY'Z XYZ' X(YZY'ZYZ') XY(ZZ)YZ
X(Y Y'Z) X(Y Z) XY XZ
16De Morgan
Pomocu De Morganovih pravila može se naci
komplement bilo kojeg Booleovog izraza ili
njegovog dijela (XYZ)' X' (YZ)' X'(Y'
Z') (W'XYZ')' (W'X)'(YZ')' (W X')(Y'
Z) na osnovu XXY X može se tvrditi X(XY)
X
17IZVOÐENJE BOOLEOVIH JEDNACINA
- standardni logicki proizvodi
- (engl. minterms) m0 , m1 itd.
- standardne logicke sume
- (engl. maksterms). M0, M1 itd.
- I i II kanonska forma funkcija
18Prvo se mora znati
- koja su moguca stanja na ulazima, i
- željeni odziv na svako stanje na ulazu
- Na osnovu tih podataka se formira
- tabela istine
19Primjer tabele istine
20prva kanonska forma date funkcije X'Y' XY'
XY Z što se može pojednostaviti kako
slijedi X'Y' XY' XY Z X'Y' X(Y' Y)
Z X'Y' X Z X Y' Z
21i sa 3 ulazne varijable
22SUMA PROIZVODA I PROIZVOD SUME
- logicki proizvod (engl. product term) je
varijabla ili logicki proizvod više varijabli
(koplementiranih ili ne) - Logicka suma (engl. sum term) je varijabla ili
logicka suma više varijabli (koplementiranih ili
ne)
23Suma proizvoda
- je logicki proizvod ili više logickih
proizvoda, logicki sabranih. X XY Z X'Y'
X'Y'Z' X Y
24Proizvod suma
- je logicka suma, ili više njih medusobno
logicki pomnoženih. (X Y)(X Y')(X' Y') (X
Y Z)(X Y')(X' Y') (X' Z) X' (X Y)X
25pisanje izraza
26Prva forma se može pojednostaviti ovako X'YZ'
X'YZ XYZ' X'(YZ'YZ)XYZ' ("ILI" forma
zakona distribucije ) X'YXYZ' ("ILI" forma
zakona inverzije) Y(X'XZ') ("ILI" forma
zakona distribucije ) X'YYZ' ("I" forma zakona
distribucije) a druga ovako (XYZ)(XYZ')(X
'YZ)(X'YZ')(X'Y'Z') (XY)(X'Y)(X'Z')
/ jer je (XYZ)(XYZ') (XY) itd./ Y(X'Z')
što je isto!
27I i II kanonska forma logicke jednacine izgledaju
ovako A S(m0, m2 , m4 , m6 ) A P(M1 , M3 ,
M5 , M7 ) Jednacina izlaza A je A X'Y'Z'
X'YZ' XY'Z' XYZ' a može biti
pojednostavljena kako slijedi A X'(Y'Z'
YZ') X(Y'Z' YZ') (X' X)(Z'(Y Y')) Z'
28Konture
X
pa se sabiranjem jednacina te dvije konture
dobije Z X Y'
290
1
pa je zbir te dvije konture A X'Y YZ'
30KARNAUGHOVE MAPE