1
Šumske gljive
2
Muhara

• Muhara je otrovna gljiva
• Mlada otrovna, smatra se da u sjevernoj Europi,
  kao i u dijelovima Rusije raste varijacija koja
  je jestiva, ali joj je crvena kora mora oguliti.
  Takoder se smatra da sa oguljenom korom sa
  klobuka i prokuhana u vrucoj vodi oko deset
  minuta, jestivom i u južnoj Europi. Pravilo važi
  za mlade primjerke, jer kod starijih gljiva otrov
  prelazi u meso

3
GLJIVE

• Gljive (Fungi) su jedno od carstava u domeni
  eukariota. Pretpostavlja se da sadržavaju oko
  milijun i pol vrsta, od kojih je znanstveno
  opisano tek oko 70 000.
• Gljive su organizmi bez klorofila. Njihovo tijelo
  može biti gradeno od jedne ili više stanica.
  Buduci da nemaju kloroplaste, gljive ubrajamo u
  heterotrofne organizme. Gljive su i saprofiti
  (hrane se organskim tvarima uginulih bica).
• Razmnožavaju se nespolno (sporama i pupanjem) i
  spolno.
• Gljive se prema nacinu stvaranja spora svrstavaju
  na plijesan, mješinarke i stapcarke.
• Mnoge gljive se koriste kao jestive, ljekovite,
  psihoaktivne, halucinogene (Amanita muscaria,
  psilocibe, konocibe..) a mnoge su i otrovne
  (Boletus satanas, Amanita phalloides...). U
  raznim plemenima i kulturama se gljive smatraju
  svetima i neke od njih se upotrebljavaju u
  ritualima u kojima sudionici upadaju u stanje
  "proširene svijesti".

4
Podjela gljiva po nacinu života

• Gljive predstavljaju poseban oblik života na
  Zemlji koji je razvio tri osnovne strategije
  preživljavanja u prirodi
• Gljive simbionti koje žive u zajednici sa mnogim
  biljnim vrstama i imaju medusobnu korist. Gljive
  zadržavaju vodu u miceliju, a tu vodu koriste
  biljke koje pomocu korijenja izvlace mineralne
  tvari neophodne za rast gljiva.
• Gljive saprofiti (razlagaci) bez cijeg djelovanja
  u prirodi ne bi moglo doci do razlaganja
  organskih tvari biljnog podrijetla. Kaže se da,
  da nema gljiva, šume bi se ugušile u vlastitom
  otpadu.
• Gljive paraziti koje napadaju žive biljke,
  životinje, ljude i druge gljive. Kroz mrežu
  tankih hifa, gljive upijaju hranu iz žive ili
  nežive organske tvari.

5
Razmnožavanje gljiva

• Gljive se razmnožavaju na razlicite naspolne i
  spolne nacine. Najjednostavniji oblik
  razmnožavanja je vegetativno razmnožavanje putem
  odjeljivanja micelija. Pri nespolnom
  razmnožavanju, sporama je znacajna velika
  razlicitost, pa se tako najprimitivniji tipovi,
  koji žive u vodi, razmnožavaju pomocu zoospora sa
  cilijama koje nastaju u zoosporangijama.
  Primitivni tipovi gljiva koji žive na kopnu
  razmnožavaju se razlicitim sporama obavijenim
  membranom. Te spore mogu nastati unutar
  sporangija (endospore) ili izvan sporangija
  (konidije).
• Nacin spolnog razmnožavanja gljiva je takoder
  razlicit. Kod arhimiceta spolni rasplod nastaje
  kopulacijom muških i ženskih spolnih stanica,
  koje nastaju u posebnim spolnim organima gljive.
  Kod fikomiceta spolne stanice se sastoje samo od
  jezgre, tako da se oplodnja obavlja uz pomoc
  oplodnih cjevcica. Kod mješinarki i stapicarki
  došlo je do potpune redukcije spolnih organa.

6
Djelovi gljiva

• Strucak
• Klobuk

7
Otrovna gljiva

• Zelena pupavka (Amanita phalloides) jedna je od
  najotrovnijih gljiva široko rasprostranjena po
  Europi i izaziva trovanja faloidinskog tipa, to
  jest onih sa smrtonosnim posljedicama, kod djece
  u 100 slucajeva. Izaziva oštecenja jetre i
  prestanak rada bubrega izazvanim djelovanjem
  veoma opasnih otrova amatoksina i alfa amanitin.
• Raste u bjelogoricnim i crnogoricnim šumama u
  razdoblju od ljeta do jeseni. Zelena pupavka je
  predmet mnogih istraživanja, do sada su izolirani
  mnogi aktivni sastojci od kojih i alfa amanitin,
  oštecuje jetru i bubrege, lijek nije poznat.

8
Napravili

• Stjepan Pokorni
• Dominik Tepeš