Anticka filozofija I

1
Anticka filozofijaI
2
(No Transcript)
3
HERAKLIT IZ EFEZA6. st. pr.Kr.

• Granice duše neceš, iduci, pronaci, pa ako i
  svim putovima prolaziš tako dubok logos ima
  (Fr. 45.)
• Jedan je meni koliko i tisuce, ako je najbolji.
  (Fr. 49.)

4

• Budni imaju jedan jedini zajednicki svijet, a
  oni koji spavaju okrecu se svaki svome
  vlastitome. (Fr. 89.)

5

• Mnogi ljudi su vec mrtvi, premda žive. Izgubili
  su svoje snove, svoja htjenja, želju za boljim
  životom. Odustali su od borbe za samopoštovanjem
  i ugrozili su svoje velike mogucnosti. Pomirili
  su se sa životom osrednjosti, s danima ocaja. Oni
  su živi mrtvaci osudeni na groblja po vlastitom
  izboru. Ali ne moraju takvi i ostati. Mogu
  uskrsnuti iz svog žalosnog stanja
• Og Mandino

6

• Oci su i uši ljudima zli svjedoci, ako imaju
  barbarske duše (Fr. 107.)
• Rat je otac svemu, svemu kralj jedne je iznio
  kao bogove, druge kao ljude jedne je ucinio
  robovima, druge slobodnima. (Fr. 53.)

7

• ethos anthropo daimon (fr. 119)
• Karakter je covjeku sudbina
• Prebivalište covjeku boštvo
• Covjek, ukoliko je covjek, stanuje u blizini Boga
• ''I ovdje'' pri krušnoj peci, na tom obicnom
  mjestu, gdje je svaka stvar i svaka prilika,
  svako cinjenje i mišljenje pouzdano i poznato,
  ''i tu naime'' u okrugu obicnoga, tako je da
  ''bogovi pribivaju''.

8
Pitagora
Pitagora rod. oko 580. p.n.e. na Samosu.Putuje
po Egiptu, neko vrijeme zarobljen u
Babilonu,vjerojatno boravio u Fenikiji i
Trakiji. Polikrat ga protjeruje iz
Samosanastanjuje se u Krotonu, Velika Grcka,
gdje osniva pitagorejsko društvo, ili Bratstvo.
9
(No Transcript)
10
(No Transcript)
11
(No Transcript)
12
Sve je uredeno na osnovi Broja Jedan Jedno
Tetraktis
1 2 3 4 10
Parno(žensko)
Neparno(muško)
Kaos Kozmos(nered red)
svi odnosi
1, ½, 1/3, ¼... harmonijski niz
13
Proporcije
ab cd ef gh ... 50100 1530
48 612 ...
Aritmeticki niz 1, 2, 3, 4, 5
... Geometrijski niz 1, 2, 4, 8, 16
... Harmonijski niz


c1 c2
1, 1, 1, 1 ...
1 2 3 4
14
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 ...
Aritmetcki niz
1 2 4 8 16 ...
Geometrijski niz
...
Harmonijski niz
1/2
1/3
1/4
1/5
1/6
1/7
1/8
1/9 ...
15
Filippo Brunelleschi Sv. Lorenzo, Firenca, 1421.
16
5/6
4/5
3/4
2/3
1/2
17
(No Transcript)
18
SOFISTI5. st. pr. Kr.

• tvrde da nema pouzdane ISTINE. Ono što bi ujutro
  dokazivali kao istinito poslije podne bi
  dokazivali kao lažno.
• Razvili su vještinu uvjeravanja eristiku. Oni
  mogu elegantno i uvjerljivo zastupati bilo koji
  sadržaj, pa ovisno o okolnostima i slabiju stvar
  uciniti jacom.

19

• PROTAGORA
• Covjek je mjera svih stvari, onih koje jesu da
  jesu, a onih koje nisu da nisu

20
(No Transcript)
21
(No Transcript)
22

• HIPIJA kaže da je zakon silnik nad prirodom
  covjeka. Zakon tiranizira covjeka i prisiljava
  ga na mnogo toga što je oprecno naravi.
• Suprotnost naravnog i pozitivnog prava.
• TRASIMAH tvrdi da je pravednost korist jacega.
• KALIKLE -jake individualnosti ne trebaju nikakav
  zakon, osim zakona svoje prirode. Zakon ne štiti
  jake vec slabe.

23
(No Transcript)
24
SOKRAT5. st. pr. Kr.

• Do istine se dolazi majeutikom, vještinom
  primaljstva, porodiljstva.
• Istina je u nama, samo je trebamo spoznati
  pitajuci se o našim nazorima, ispitujuci jesu li
  istiniti.
• Filozofija je razgovorna djelatnost, cak i ako
  nemamo stvarnoga sugovornika. Filozofsko je
  mišljenje govor duše sa samom sobom

25

• Zemlja ma kako bogata bila ne može donijeti ploda
  ako je ne obradujemo postaje pusta zemlja,
  iscrpljena i jalova ako je ne oplemenjujemo
  novim idejama
• Što god dopustimo da ude u naš um donijet ce svoj
  plod ako na zemlju našeg uma nismo posadili
  korisno sjeme ona ce roditi nekorisnim i štetnim
  biljkama

26

• U razgovoru istražujemo svoj život.
• neistraženi život nije vrijedan življenja
• Zar se ne sramiš što se brineš za što vece
  bogatstvo i slavu i priznanje, a za uvid,
  naprotiv, i istinu i svoju dušu, da postane dobra
  koliko je god moguce, toga se ne sjecaš i za to
  se ne brineš

27

• Iz stanja duše proistjece dobrota cijelog
  covjeka, jer se ona brine oko svega i za nju se u
  svemu treba brinuti. Kad vladaju uvid i razum,
  dušu ispunja vrlina
• ali kad u duši prevladava nesigurnost, i neznanje
  ona propada u lošemu.

28

• .