Psihologija licnosti

1

• Psihologija licnosti
•   
• Što je licnost? Povijest istraživanja licnosti.
• Pristupi u znanstvenom istraživanju licnosti.
• Teorije licnosti, njihova uloga i znacaj,
  karakteristike, evaluacija.
• Procjena i mjerenje licnosti.
• Biološke osnove licnosti fiziološki pristupi
  licnosti, genetika i licnost, evolucija i
  licnost.
• Crte licnosti, njihove osnove, taksonomije crta
  licnosti, petfaktorski model licnosti
• Suvremeni interakcionizam, uloga situacija u
  istraživanju licnosti, uloga licnosti u izboru
  situacija.
• Razvoj licnosti kroz vrijeme longitudinalna
  istraživanja razvoja licnosti, stabilnost,
  promjena i koherentnost licnosti.
• Mischel i Bandura kognitivisticki pristupi
  licnosti, socijalno-kognitivna teorija licnosti.
• Sadržaj, struktura i organizacija samopoimanja i
  identiteta.
• Licnost i socijalno ponašanje.
• Kultura i licnost kulturalna psihologija
  licnosti
• Psihopatologija licnosti uzroci i modeli
  poremecaja licnosti.
• Licnost i tjelesno zdravlje.
• Literatura
• Fulgosi, A. (1985). Psihologija licnosti teorije
  i istraživanja. Zagreb Školska knjiga.

2
Licnost je organizirani i relativno trajni skup
psiholoških crta i mehanizama unutar pojedinca
koji utjece na njegove interakcije i adaptacije
na intrapsihicku, fizicku i socijalnu okolinu
(Larsen i Buss, 2002).
3
(No Transcript)
4
(No Transcript)
5
Radikalni biološki determinizam PHYSIOGNOMY
PHRENOLOGY
6
(No Transcript)
7
(No Transcript)
8

• Tri razine analize licnosti
• Po svojim karakteristikama svaki je pojedinac u
  odredenoj mjeri
• Kao i svi drugi (razina ljudske prirode),
• Kao i neki drugi (razina individualnih i grupnih
  razlika),
• Kao nitko drugi (razina individualne posebnosti).

9
(No Transcript)
10

• Neka temeljna i trajna pitanja u psihologiji
  licnosti
•  
• Koliko je ljudska priroda nasljedena, a koliko se
  stjece tijekom iskustva s okolinom?
• Koje su najbolje jedinice za konceptualizaciju i
  istraživanje licnosti? Primjeri jedinica analize
  jesu situacije, tjelesne reakcije, misli i
  kognicije, potrebe, konflikti, emocionalna
  stanja, motivi i dispozicije.
• Koliko su trajne i stabilne pojedine psihološke
  karakteristike? Koliko se lako mogu promijeniti?
  Na koji nacin? Koji je cilj tih promjena?
• Zavisi li ponašanje uglavnom o karakteristikama
  pojedinca ili situacija? U kakvoj su vezi ta dva
  skupa utjecaja? Kako najbolje razumjeti i
  istraživati interakcije izmedu pojedinca i
  okoline?
• Koji se opci principi mogu derivirati iz
  istraživanja licnosti? Koliko nam oni govore o
  uzrocima ponašanja, njegovoj promjeni i/ili
  predikciji?

11
Casopisi iz psihologije licnosti   Journal of
Personality and Social Psychology Journal of
Personality Journal of Research in
Personality European Journal of
Personality Personality and Individual
Differences
12
Povijest modernih teorija i istraživanja
licnosti Hipokrat-Galenova teorija temperamenta
13
EMOTIONAL
Fig14_3
Moody
Touchy
Anxious
Restless
Rigid
Aggressive
Sober
Excitable
Pessimistic
Changeable
Reserved
Impulsive
Unsociable
Optimistic
Quiet
Active
Melancholic
Choleric
INTROVERTED
EXTRAVERTED
Phlegmatic
Sanguine
Passive
Sociable
Careful
Outgoing
Thoughtful
Talkative
Peaceful
Responsive
Controlled
Easygoing
Reliable
Lively
Even-tempered
Carefree
Calm
Leadership
STABLE
14

• Suvremeni korijeni psihologije licnosti su tri
  intelektualne teme 19. stoljeca (Winter i
  Barenbaum, 1999)
• Individualizam,
• Usmjerenost na iracionalnost i nesvjesno,
• Snažan naglasak na mjerenju.

15
(No Transcript)
16
(No Transcript)
17
Kao službeni pocetak psihologije licnosti obicno
se uzima godina 1937. kada Gordon W. Allport
objavljuje knjigu Personality A Psychological
Interpretation, a Ross Stagner (1909-1997)
Psychology of Personality. Vec 1938. godine Henry
A. Murray (1893-1988) objavljuje knjigu
Exploration in Personality.
Henry A. Murray (1893-1988)
Gordon W. Allport (1897-1967)
18
Period od 1950. do 1970. godine period
elaboracije konstrukata Od 1950. do 1960.
pitanja vezana uz mjerenje (valjanost) Cronbach,
L.J., Meehl, P.E. (1955). Construct validity in
psychological test. Psychological Bulletin, 52,
281-302. vodic za ispitivanje konstruktne
valjanosti Campbell, D.T., Fiske, D.W. (1959).
Convergent and discriminant validation by the
multitrait-multimethod matrix. Psychological
Bulletin, 56, 81-105. konvergentna i
diskriminantna valjanost kao aspekti konstruktne
valjanosti Konstruirani su brojni mjerni
instrumenti MMPI je postao najpopularniji
upitnik zasnovan na samoprocjenama, a
konstruirani su i California Psychological
Inventory (CPI Gough, 1957), Sixteen Personality
Factor Questionnaire (16PF Cattell, 1957), te
mjera koja je zanovana na Murrayevom sustavu
potreba Personal Preference Schedule (Edwards,
1957). Popularni konstrukti -autoritarnost,
motivacija postignuca, anksioznost i nezavisnost
od polja (field independence)
19
Multitrait-multimethod matrica
20

• Opci trendovi u psihologiji licnosti izmedu 1950.
  i 1970. (McAdams, 1997)
• razbijanje cjelovite osobe na dekontekstualizirane
  dispozicijske konstrukte,
• napuštanje koncepta redukcije napetosti kao
  centralne organizirajuce ideje ljudske
  motivacije,

21
3. pojava kognitivnih pristupa razumijevanju
osobe (npr. Kelly, 1955).
22

• Not at all characteristic Moderately Extremely
• Characteristic
  Characteristic
• 1 2 3 4
  5 6 7 8
  9
• Self-Sort
  Rating Ideal Sort Rating
• Relate well with opposite-sex others
• Demonstrate a sense of humor
• Accept others faults
• Tendency to procrastinate
• Sensitive to the feelings of others
• Handle criticism well
• Exhibit sudden mood fluctuations
• Optimistic about most things
• Talkative in social situations
• See myself as physically attractive
• Express opinions openly
• Relate well with same-sex others
• Like to engage in daydreaming
• Basically anxious
• Attract the confidence of others

23
Psihologija licnosti od 1970. do
danas Kulminacija krize pocetkom sedamdesetih
godina utjecajne kritike Carlson, R. (1971).
Where is the person in personality research?
Psychological Bulletin, 75, 203-219. Fiske, D.W.
(1974). The limits of the conventional science of
personality. Journal of Personality, 42, 1-11.
Mischel, W. (1968). Personality and assessment.
New York Wiley. Mischel, W. (1973). Toward a
cognitive social learning reconceptualization of
personality. Psychological Review, 80, 252-283.
Walter Mischel
24

• Od 1970. do 1980. godine istraživanja vodena
  Mischelovim kritikama
• koliko individualne razlike u crtama i
  situacijama doprinose predikciji ponašanja
• koliko je ljudsko ponašanje konzistentno kroz
  vrijeme i kroz razlicite situacije.

25
(No Transcript)
26

• Uloga teorija u psihologiji licnosti
• Tri funkcije dobre teorije (Larsen i Buss, 2002)
• Istraživace usmjerava prema važnim pitanjima
  unutar njihovog podrucja,
• Organizira postojece znanje,
• Omogucava predikcija o ponašanju i psihološkim
  fenomenima koji još nisu dokumentirani ili
  opaženi.
• Tri karakteristike dobre teorije licnosti (Hall i
  Lindzey, 1957)
• Cjelovitost, obuhvatnost,
• Jednostavnost (parsimonicnost),
• Relevantnost za istraživanja.
• Treba razlikovati znanstvene teorije od
  vjerovanja.

27
InRev13b
InRev13a
InRev6b
InRev6a
InRev5b
InRev5a
InRev4b
InRev2a
MAJOR APPROACHES TO PERSONALITY
InRev14a
Basic Assumptions About Behavior
Typical Research Methods
Approach
Determined by largely unconscious intrapsychic
conflicts Determined by traits or
needs Determined by learning, cognitive
factors, and specific situations Determined by
unique perception of reality
Psychodynamic Trait Social-cognitive Pheno
menological
Case studies Projective tests Analysis of tests
for basic personality dimensions Analysis of
interactions between people and
situations Studies of relationships between
perceptions and behavior
28
(No Transcript)
29
1. Psihodinamski pristup
30
(No Transcript)
31
Repression Rationalization Projection Re
action formation Sublimation Displacement
Denial Compensation
Unconsciously pushing threatening memories,
urges, or ideas from conscious awareness A
person may experience loss of memory for
unpleasant events. Attempts to make actions or
mistakes seem reasonable The reasons or excuses
given (e.g., I spank my children because it is
good for them) have a rational ring to them, but
they are not the real reasons for the
behavior. Unconsciously attributing ones own
unacceptable thoughts or impulses to another
person Instead of recognizing that I hate him,
a person may feel that He hates me. Defending
against unacceptable impulses by acting opposite
to them Sexual interest in a married friend
might appear as strong dislike instead. Convertin
g unacceptable impulses into socially acceptable
actions, and perhaps symbolically expressing
them Sexual or aggressive desires may appear as
artistic creativity or devotion to athletic
excellence. Deflecting an impulse from its
original target to a less threatening one Anger
at ones boss may be expressed through hostility
toward a clerk, a family member, or even the
family dog. Simply discounting the existence of
threatening impulses A person may vehemently
deny ever having had even the slightest degree of
physical attraction to a person of the same
sex. Striving to make up for unconscious
impulses or fears A business executives extreme
competitiveness might be aimed at compensating
for unconscious feelings of inferiority.
Tab14_1
32
(No Transcript)
33
(No Transcript)
34
(No Transcript)
35
2. Dispozicijski pristup
36
(No Transcript)
37
(No Transcript)
38
(No Transcript)
39
(No Transcript)
40
(No Transcript)
41
(No Transcript)
42
(No Transcript)
43
(No Transcript)
44
3. Socijalno-kognitivni pristup
45
(No Transcript)
46
(No Transcript)
47
4. Humanisticki (fenomenološki) pristup
48
(No Transcript)
49
(No Transcript)
50
(No Transcript)