Aspekti nesavr

1
Aspekti nesavršenosti tržišta elektricne
energijeSlaven Ivanovic dipl.el.ingA.D.Prenos
Podgorica, Crna Gora
2
Neželjeni sadržaj postojanja tržišta -problem
njegove nesavršenosti

• Otvaranje tržišta elektricne energije aktualizuje
  problem njegove nesavršenosti.
• Korektno funkcionisanja tržišta obezbjeduje se
  kontinuitetom uklanjanja njegovih nesavršenosti.

Pretpostavka postojanja tržišta elektricne
energije je potreba da se postignu što niže
cijene elektricne energije, još uvijek rentabilne
za prodavce. Standard ove cijene se postiže je
pospješivanjem konkurencije na tržištu. Otuda je
moguce uspostaviti jednoznacnu relaciju
nesavršenosti tržišta i konkurencije.
3
Izvor nesavršenosti tržišta -Nesavršena
konkurencija

• Nesavršena konkurencija, je mogucnost da postoje
  jedna ili nekoliko firmi na odredenom tržištu
  dovoljno velike da ostvare neki stepen kontrole
  nad cjenom (tržišna moc).

Izvori nesavršene konkurencije Postojanje
ekonomije obima Dovoljno velike kompanije, mogu
generisati znacajne asimetrije informacija,
praveci velika, još kompetitivnija preduzeca,
otežavajuci drugima ulazak na tržište. Pravna
ogranicenja, kao što su patenti, proizvodi za
koje se tradicionalno smatra da su javna usluga
(voda, gas, komunikacije, struja i slicno).
4
Nesavršena konkurencija i tržišna moc Tržišna
moc kao uzrok nesavršene kokurencije

• Postoji veza izmedu cijene koju roba može
  ostvariti na tržištu i njene rentabilnosti.Mjera
  ove relacije naziva se tržišna moc, ili po
  definiciji
• Tržišna moc je sposobnost da se utice na
  rentabilnu tržišnu cijenu
• Treba razlikovati rentabinu tržišnu cijenu od
  normalne.Standard normalne cijene je ravnoteža
  cijena u konkurentnom ambijentu.

5
Tržišna moc - osnovne osobine

• Tržišna moc zavisi od strukture, a ne od pravila
  konkurentnog tržišta
• Treba jasno razlikovati postojanje tržišne moci i
  njenog prakticiranja (zloupotrebe)

• Tržišna moc u elektroenergetskom sektoru ima
  sljedece karakteristike koje su itekako bitne i
  "olakšavaju njen razvoj
• Nemogucnost skladištenja struje, istovremenost
  intervala proizvodnje i prodaje.
• Velike i dugorocne investicije, što u samom
  pocetku determiniše subjekte tržišta
• Mrežna ogranicenja-tehnicki zahtevi (npr. za
  pomocne usluge)

6
Tržišna moc i njene zloupotrebe

• Tržišna moc se može koristiti da se sprijeci
  ulazak novih dobavljaca na tržište ili da se
  ukloni postojeca konkurencija, ne kroz pružanje
  vrhunskih proizvoda po nižim troškovima, vec kroz
  manipulacije na tržištu. Ucesnici na tržištu
  elektricne energije, zloupotrebom svoje tržišne
  snage, imaju mogucnost da izvucu višak profita
  od potrošaca.

• Neke manifestacije zloupotrebe tržišne moci su
• pljackaška cijena - smanjivanje cijena radi
  eliminacije konkurencije u ocekivanju naknadnog
  rasta cena,
• unakrsne subvencije - prebacivanja troškova sa
  klijenata koji imaju relativno neelastican
  zahtjev na niže cene u odnosu na one klijente sa
  elasticnijim zahtjevom,
• vezani-aranžmani - prodaja u kojoj kupac, kako bi
  dobio željenu robu, takode mora da kupi drugu
  robu(e),
• angažovanje u zajednickim poduhvatima koji
  iskljucuju konkurenciju, i
• kontrola pristupa tržištima kroz kanale isporuke
  - ogranicavanje pristupa izmedu dobavljaca i
  kupaca u mreži za prenos.

7
Tržišna moc i njeni pojavni oblici

• Pojavni oblici tržišne moci
• ? Vertikalna tržišna moc
• kada je firma, koja ima monopolsku poziciju u
  regulisanom segmentu (npr. za prenos ili
  distribuciju) u mogucnosti da favorizuje sebe,
  (ili svoja povezana društva), u onom dijelu koji
  je potencijalno konkurentan.
• ? Vertikalno iskljucenje (opstrukcija)
• kada je firma, koja ima dominantnu poziciju na
  tržištu u jednom (npr. gas), u mogucnosti da
  ogranici pristup u drugo, vertikalno povezano
  tržište (npr. elektricne energije)
• ? Horizontalna tržištu snaga
• kada je dešava unutar potencijalno takmicarskog
  segmenta (npr. proizvodnja i snabdjevanje), putem
  kontrole nad znatnim udjelom snabdjevanja na
  relevantnom tržištu

8
Pokazatelji tržišne moci Nacini njihovog
izražavanja i mjerenja

• Mjere se i prate sledeci parametri tržišta
  elektricne energije
• Struktura i koncentracija ucesnika
• HHI (Herfindahl-Hirschman index)
• Analiza najveceg snabdjevaca
• Rezultati funkcionisanja tržišta, cijene,
  kolicine robe i sl
• Lernerov Indeks za ostvarene cijene
• Ponašanje ucesnika na tržištu, atraktivnost
  tržišta za ucestvovanje na njemu.
• indeks ponašanje ucesnika na tržištu

9
Pokazatelji tržišne moci Herfindahl-Hirschman
indeks (HHI)

• -mjeri tržišne koncentracije kao zbir kvadrata
  udjela svakog ucesnika na tržištu
• HHI Si (Si)2 i 1, ..., N firmi na
  "relevantnom tržištu
• Si tržišni udeo i-tog preduzeca i
• Ako je N 1 (monopol) HHI 10.000 N
• Ako N? 8 (atomsko takmicenje) HHI ? 0
• - konvencionalnom HHI lt1.000 oznacava postojanje
  adekvatne konkurencije
• -HHIgt 1800 pokazuje neadekvatnu konkurentnost na
  tržištu.
• -Primjer (HHI)
• - tri kompanije dijele tržište u odnosu 40, 40
  i 20
• ? HHI (40) 2 (40) 2 (20) 2 1600 1600
  400 3600

10
Struktura tržišta elektricne energijeKoncentracij
a na tržištu proizvodaca elektricne energije
(2005)

• NC EU Clanovi EU u nordijskom podrucju (DK, FI,
  SE) grafici aproksimirani na tacnost 5, LU n.a.

Najveci proizvodac - po kapacitetu, 3 Najveca
proizvodaca - po kapacitetu
11
Struktura tržišta elektricne energijeKoncentracij
a na maloprodajnom tržištu elektricne energije
(2005)
Dio tržišta koji djele 3 najveca snabdjevaca lijeva skala Broj snabdjevaca kojima je ucešce na tržištu vece od 5 - desna skala
12
HHI za za pojedine clanice EU
Primjer HHI za zemlje clanice EU Za proizvodace
Za snabdjevace
13
Pokazatelji tržišne moci Analiza vodeceg
snabdjevaca na tržištu- Pivotal Supplier Analysis
(PSA)

• Za mjeru strukture tržišta radi se analiza
  vodeceg snabdjevaca na tržištu i koristi se kao
  mjera konkurentnosti snabdjevaca na tržištu.
• Kod ove metode analizaraju se zahtjevi koji ne
  mogu biti ispunjeni bez doprinosa odredenog
  snabdjevaca dakle ako postoji odredena ponuda na
  tržištu, mjeri se koji zahtev ne može biti
  ispunjen, ukoliko u njemu ne participira
  odredeni snabdjevac (tzv. centralni snabdjevac).
• PSA je intuitivni indeks, a obzirom na zahtjev
  koji se analizira nema samo kolicinsku dimenziju
  vec i neke druge tj. zahtjeva tacnu definiciju
  proizvoda na tržištu kao i njegovu geografsku
  dimenziju na tržištu (što, gdje i kada)
• PSA indeks služi u analizama kada se ukaže
  potreba smanjenja uticaja uloge centralnog
  snabdjevaca na njegovu tržišnu moc na tržištu.

14
Pokazatelji tržišne moci Lernerov indeks (L)
Lernerov indeks spada u grupu pokazatelja
procjene nesavršenosti tržišta, kojima je cijena
elektricne energije mjera rezultata
tržišta. Lernerovim indeksom se je mjeri tržišna
nesavršenost procjenjena u odosu na savršeno
konkurentno tržište. Suštinska pretpostavka
primjene Lernerovog indeksa je da su kod
savršene konkurencije cijene (P) jednake
marginalnim troškovima (MC) L (P-MC) /
P Proracun Lernerovog indeksa zahtijeva
informacije o tržišnim cjenama, što je razlog
njegove primjene u analizama rada tržišta vec u
inicijalnoj fazi funkcionisanja. Lernerov indeks
se smatra dobrim pokazateljem za pracenje i
kontrolisanje rada datog tržišta.
15
Komentar navedenih pokazatelja nesavršenosti
tržišta

• I pored egzaktnosti i determinisanosti navedenih
  pokazatelja neophodno je imati u vidu da ovi
  pokazatelji mogu implicirati pogrešan zakljucak,
  ako se ne uzmu u obzir odredene specificnosti
  proizvodnje i prenosa elektricne energije, kao
  što su
• Razlicite proizvodne karakteristike ukljucenih
  preduzeca, koje mogu izazivati velike varijacije
  u vrednostima indeksa, zavisno o toga da li su
  primijenjeni u periodima vršne ili nevršne
  potražnje
• Postojanje diferenciranih proizvoda (balansne
  energije i pomocnih usluga) koji bi mogli dovesti
  do favorizovanja pojedinih tržišta.
• Moguceg postojanja geografski izdiferenciranog
  tržišta gdje je upliv upotrebe prenosne mreže
  utice na model, i tako dalje...

16
Tržišna moc i organizovana veleprodajna tržišta

• Razvoj organizovanog veleprodajnih tržišta
  elektricne energije (Berze elektricne energije PX
  ili EEX) zahtjeva transparentnost procesa za
  utvrdivanje cijena, a samim tim ukazuje na
  aspekte kontrole i upravljanja tržišnom moci.
• Ovo važi i u slucajevima gde su ogranicene
  kolicine trgovine na berzi elektricne energije.
• U tabeli su date kolicine trgovanja na berzama
  elektricne energije u EU, u nacionalne
  potrošnje elektricne energije jun 2004 maj 2005

17
Kako funkcioniše snaga tržišta na veleprodajnim
tržištima
18
Nacin ostvarivanja benefita iz tržišne moci
ucesnika na berzama
19
Mjerenje tržišne moci na veleprodajnim tržištima

• Kada su u pitanju berze elektricne energije
  tržišna moc se mjeri
• Frekvencijom sa kojom pojedini agenti odreduje
  tržišnu cijenu
• Poslovnom kontrolom vecinskog kolicinskog udjela
  ponuda koje su bliske po iznosu tržišnoj cijeni

20
Pregled frekvencije odredivanja cijena na glavnim
berzama elektricne energije u EU za 2005 g.
Pregled frekvencije odredivanja cijena na glavnim
berzama elektricne energije u EU za 2005 g.
? maksimalna mjesecna frekvencija promjena cijena
najacih ucesnika (desna skala) ? Broj ucesnika
na tržištu sa frekvencijom vecom od 5 (lijeva
skala)
21
Procenat ucešca u ponudama kod vršnog opterecenja
gdje najveci ucesnici sa ponudama cijena
elektricne energije kontrolišu više od 50
ponuda elektricne energije u okolini klirinške
cijene
Mjesecni prosjek 2004 Mjesecni maksimum za 2004 g.
Mjesecni prosjek Jan Avg 2005 Mjesecni maksimum Jan Avg 2005
22
Nacini kontrole tržišne moci ucesnika tržišta
elektricne energije

• Integritet i kredibilitet berzi elektricne
  energije osigurava se stalnom kontrolom tržišne
  moci ucesnika na veleprodajnom tržištu.
• U principu ove kontrole se vrše na dva nacina
• sistematski stalnim uvidom u zadati skup
  parametra , pokazatelja rada tržišta i
• ad hoc kontrolama koje imaju unaprijed odredene
  ciljeve ispitivanja.

23
Kontrola i upravljanje tržišnom moci ucesnika na
tržištu princip transparentnosti podataka

• Bez obzira o kakvom nacinu ispitivanja rada berzi
  je rijec, subjektu kontrole (regulatorne
  agencije, vladine institucije, nezavisna tijela,
  akademske organizacije i sl) mora biti na
  raspolaganju svaki relevantni podatak relevantan
  za uspjeh sprovedene kontrole.

24
Kontrola i upravljanje tržišnom moci ucesnika na
tržištu podaci i izvori potrebnih podataka

• Treba imati u vidu cinjenicu da je dostupnost
  podataka nužan preduslov za uspešno pracenje
  tržišta i tržišne moci i detekciju zloupotreba
• ?Službene statistike
• ?Berze
• -ponude,
• -tržišne cijene poravnanja
• ?Brokeri i upravljaci tržišta
• - Informacije o transakcijama bilateralnih
  ugovora
• ? TSOs / ISO
• -Sektor strukture podataka
• - ponude na tržištima balansne energije
• ?Ucesnici tržišta
• -Informacije direktno dogovorenih ugovora
• ?Proizvodaci
• -Informacije o kapacitetima, troškovima,
  prekidima

25
Kontrola i upravljanje tržišnom moci ucesnika na
tržištu neophodna infrastruktura

• Da bi ostvarili uvid u navedene podatke i
  napravili njihovu kvalitetnu analizu neophodno je
  ostvariti i normativno fundirati potrebne
  sistemske pretpostavke.
• Dostupnost podataka je nužan preduslov za uspešno
  pracenje tržišta i tržišne moci i detekciju
  zloupotreba
• Prilikom izrade potrebnih normativa kojim se
  ureduje transparentnost rada energetskog tržišta
  treba imati u vidu sledece
• Pravilnik o pružanju informacija je mjesto
  sukoba interesno suprostavljenih strana
  regulatora /konkurentnih strana, ucesnika tržišta
  
• Poslovna povjerljivost je cest argument ometanja
  pristupu podataka realzacije
• Otvoren pristup informacijama omogucava
  razlicitim subjektima (ucesnici na tržištu,
  akademske strukture, ...) monitoring rada
  tržišta.
• neophdnost eksperata i sposobnih IT kadrova.

26
Kontrola i upravljanje tržišnom moci ucesnika na
tržištu postupci kontrole i relevantna
problematika

• U praksi zavisno od subjekta i nacina kojim se
  vrši nadzor tržišta elektricne energije
  razlikujemo sledece postupke nadzora
• Interventno od strane Market Operatora(npr. Nord
  Pool)
• Monitorisanje od strane berzi, akademsko i
  sl.(e.g. CA ISO, PJM),
• Slucaj po slucaj od strane Regulatora ili
  Organa za kontrolu konkurentnosti(npr. Old FERC,
  Ofgem, NVE)
• Prilikom monitoringa i kontrole veleprodajnog
  tržišta elektricne energije postoje okolnosti
  koje mogu da otežaju pristup ovoj problematici i
  da skrenu pažnju analiticarima na irelevantne
  probleme i to su
• Na konkurentnim tržištima, velike kompanije ne
  moraju imati (horizontalnu) tržišnu moc.U ovakvim
  slucajevima treba paziti na vertikalnu tržišnu
  moc ovakvih ucesnika.
• Mala preduzeca mogu imati vertikalnu moc
  tržišta, što može biti posljedica nekih
  specificnosti postojanja diskrecionih,
  protekcionistickih ili nekih drugih prava.
• Poseban doprinos ovim pitanjima cine problemi kod
  dimenzionisanja elemenata tržišta, robe na njemu,
  tehnologije i njenih ogranicenja.Ovdje se
  prevashodno misli na dimenzije samog
  veleprodajnog tržišta
• koliko ono realno zahvata, a kolike su njegove
  fizicke granice,
• mrežna ogranicenja,
• dimenzije i ogranicenja proizvoda,
• mogucnosti koje se nalaze u primijenjenim
  tehnologijama,
• vremenska dimenzija robe i trgovine i sl.

27
Kontrola i upravljanje tržišnom moci ucesnika na
tržištu postupci smanjivanja tržišne moci

• Pristupi problematici smanjenja tržišne moci
• Dva nivoa aktivnosti.
• Prvi nivo obuhvata eks-ante (strukturne ili
  regulatorne) mjere i postupke u cilju smanjenja
  tržišne moci.Strateški pristup predmetnoj
  problematici na ovom nivou pretpostavlja
  aktivnosti omekšavanja" tržišne moci ucesnika na
  tržištu elektricne energije koje nijesu nužno
  vezane za konkretnu situaciju na tržištu, tj radi
  se o onim aktivnostima smanjenja tržišne moci
  ucesnika, bez obzira je li postojala njena
  zloupotreba ili nije.
• Drugi nivo tretiranja problema podrazumijeva
  radnje i postupke koje treba sprovesti po
  utvrdivanju zloupotrebe tržišne moci od ucesnika
  na tržištu .Cilj sprovedenih aktivnosti koje se
  donose na ovom nivou je "kažnjavanje"
  zloupotrebe tržišne moci kada se javlja, ili kako
  se to u praksi nazivaju ex-post
  intervencije.Ovakvi postupci treba da imaju svoje
  zakonsko utemeljenje u tkv antitrust odredbama.
• Prilikom donošenja normativa kojima se reguliše
  ova oblast treba imati u vidu praksu zemalja kod
  kojih se ove odredbe vec primjenjuju, jer se
  pokazalo da postoje teškoce u dokazivanje
  zloupotrebe tržišne snage, upravo kroz opširne
  pravne postupke dokazivanja.

28
Mehanizmi smanjenja tržišne moci

• U zavisnosti od toga koji se tip tržišne moci
  treba ograniciti razlikujemo
• Za smanjenje vertikalne tržišne moci radnje su
  sledece
• Regulisanje pristupa prenosnoj mreži
• odredbe i uslovi
• Obezbjedenje stvarne nezavisnost Operatora
  prenosnog sistema i Operatora distributivnog
  sistema koja se postiže kroz razdvajanje
• Racunovodstveno
• Upravljacko
• Pravno
• Vlasnicko
• Ukoliko se ukaže potreba smanjivanja
  horizontalne tržišne moci preduzima se sledece
• Ohrabruje ulaz na tržište. Iskustvo pokazuje da
  tržišta gdje se praktikuje velika tržišna moc
  (i cijene su visoke) ne privlace nove clanove.
• Povecava geografski obim relevantnih tržišta
  preko smanjivanja (prekogranicnih) prenosnih
  ogranicenja
• smanjuju (privatizuju ) postojeci distributivni
  kapaciteti u tranše koja se prodaju novim
  subjektima
• Dugorocni ugovori
• Regulatorne prijetnje
• Obezbijeduju odgovarajuci uslovi za povlacenje
  starih, neekonomicnih jedinica
• Povecava nivo odgovornosti, i
• Ako ne uspije sve prethodno, suspenduju se
  odredeni elementi tržišta, cijene blokiraju,
  uvode ogranicenja, kontrola dobiti i sl.

29

• HVALA NA PAŽNJI !