STANJA SVIJESTI

1
STANJASVIJESTI
2
Definiranje svijesti
Svijest je uvijek i prvenstveno pitanje
odabira (a selecting agency ... choosing one
out of several of the materials so presented to
its notice). Psihologija je opis i objašnjenje
svijesti kao takve. James, 1890.
3
Definiranje svijesti
Svijest je rezultat neke vrste perceptivne
integracije i stabilizacije. Allport, 1977.
4
Definiranje svijesti
Svijest je stanje mozga koje nastaje kada su
istovremene modalitetno specificne -
informacije uzajamno sukladne. Kinsbourne, 1988.
5
Definiranje svijesti
Razlika izmedu svjesnog i nesvjesnog odgovara
razlici izmedu kontroliranog i automatskog.
Svijest je naše doživljavanje onoga što se zbiva
u centralnom procesoru (CP). CP kontrolira
usmjeravanje pažnje i rasporedivanje sadržaja
koji se odvijaju na podsvjesnoj razini.
Kontrolirana (voljna) obrada informacija zbiva se
pod utjecajem CP-a, dok automatska obrada ne
mora. Svijest i pažnja su razliciti pojmovi,
premda su slicni po svom ogranicenom kapacitetu,
sporosti i serijskoj obradi informacija. Umiltà,
1988.
6
Definiranje svijesti
Svijest je stanje uvida u vlastite unutrašnje
doživljaje i vanjsku okolinu. Zimbardo, 1992.
7
Definiranje svijesti
Kao što melodija nastaje medudjelovanjem
pojedinih nota, tako i svijest nastaje
medu-djelovanjem pojedinih aktivnosti mozga. Kao
što note prethode melodiji, tako i aktivnosti
mozga prethode svijesti. Kosslyn i Koenig, 1992.
8
Definiranje svijesti
Pod pojmom svijest podrazumijevam ona
subjektivna stanja i uvide koji zapocinju kada se
netko probudi i nastavljaju se tijekom dana sve
dok ta osoba ne zaspi, padne u komu, umre ili na
bilo koji drugi nacin postane nesvjesna.
Procesi u mozgu uzrokuju svijest koja ne
predstavlja neku drugu stvarnost ili entitet, vec
samo znacajku istog sustava na višoj
razini. Searle, 1992.
9
Definiranje svijesti
Vi, vaše radosti i tuge, vaše pamcenje, vaše
ambicije, vaš doživljaj osobnog identiteta i vaša
slobodna volja, nije ništa drugo nego ponašanje
velikog broja živcanih stanica i njihovih
pove-zanih molekula. Crick, 1994.
10
Definiranje svijesti
Svijest je stanje integracije funkcija razlicitih
dijelova mozga. Farah, 1994.
11
Definiranje svijesti
Svijest je naša integrirana spoznaja vanjskog
svijeta, našeg tijela i procesa u našem umu, i
ovisna je o integriranim predodžbama višeg reda
koje se odnose kako na naše unutarnje tako i na
vanjske percepcije. Hobson i Stickgold, 1995.
12
Definiranje svijesti
Vecina današnjih psihologa pod pojmom svijesti
podrazumijeva uvid u sebe i u okolinu. Myers,
1998.
13
Definiranje svijesti
Svijest zasad ne treba definirati preciznije.
Definiciji treba dozvoliti da se razvija
slijedeci argumente aktualne znanosti. Gorjeti
je nekada podrazumijevalo i nuklearnu fuziju
(Sunce) i oksidaciju (vatra) i elektricitet
(munju), da bi se vremenom pojam reducirao. Tako
ce i naše shvacanje svijesti jednom postati
diferenciranije. Farber i Churchland, 1995.
14
Definiranje svijesti

• Što je moguce zakljuciti iz prezentiranih
  pokušaja definiranja svijesti?
• Ne postoji uniforman i definitivan odgovor
• Uocljiva je dihotomija izmedu redukcionistickog i
• anti-redukcionistickog (dualistickog?) pristupa
• Više definicija daje prioritet svijesti o sebi
• Više definicija istice kao kljucnu integraciju
  informacija
• (binding, sukladnost, istodobnost)
• Više definicija spominje slicnost (bliskost)
  svijesti i pažnje odnosno
• svijesti i volje (kontrolirano vs. automatsko).

15
Vrste svijesti

• Anoeticka (non-knowing) jednostavna svjesnost o
  vanjskim podražajima
• Noeticka (knowing) svjesnost o simbolickim
  predodžbama svijeta
• Autonoeticka (self-knowing) svjesnost o sebi i
  vlastitom iskustvu i vremenu

Tulving, 1985.
16
Vrste svijesti

• Primarna svijest (vanjski podražaji)
• Reflektivna svijest (o sebi i vlastitom iskustvu)

Farthing, 1992.
17
Aspekti svijesti

• Svjesna spoznaja (conscious awareness) senzorna
  osjeti, halucinacije generalizirana glad,
  umor, trajanje, jastvo metakognitivna znam
  da znam svjesno prizivanje sjecanja
• Više sposobnosti (higher faculties) rezultiraju
  slobodnom voljom i moralom (pažnja, razmišljanje,
  samokontrola)

18
Aspekti svijesti

• Stanja svijesti (states of consciousness)
  svjesno vs. nesvjesno (nesvjestica) opce
  modulacije svijesti (ljutnja, budnost i sl.)
  qualia (subjektivni bazicni osjet lišen
  epifenomenologije)

Farber i Churchland, 1995.
19
Odlike svijesti

• Ograniceni kapaciteti (visual, auditory, etc.
  buffers?) vježba povecava mentalne kapacitete
  (kao i fizicka mišice) npr. istodobno pisanje i
  citanje kapaciteti se mogu povecati i
  prebacivanjem svjesnog u automatsko
• Svijest daje i više od puke registracije osjetila
  (slijepa pjega, obrnuta slika i dr.)

Hirst, 1995.
20
Odlike svijesti

• Jasnoca
• Obujam (fokus pažnje polje percepcije oko
  njega)
• Usmjerenost (prema van ili prema sebi)
• Tijek (slijed ideja ili osjecaja)
• Jedinstvenost
• Stupanj (pribranosti, jasnoce)
• Nekomunikativnost (teškoca prodora u tudi duhovni
  život)

Petrovic, 1990.
21
Glavni problemi promišljanja svijesti

• Problem tudeg uma (Other Minds Problem) imaju li
  drugi svijest poput naše?
• Problem subjektivnosti (Subjectivity Problem)
  možemo li znanstveno objektivizirati subjektivnu
  svijest?

Farber i Churchland, 1995.
22
Svrha svijesti
Svijest o sebi bitna je za oblikovanje namjera,
koje se temelje na modelu što-bi-bilo-kada-bih-uc
inio-tako-i-tako. Bez uvida u moguci ishod,
planiranje akcija i donošenje odluka bilo bi
znatno otežano. Laird, 1988.
23
Svrha svijesti
Svijest omogucuje da do izražaja dodu obrade
informacija koje su povezane sinkronom živcanom
aktivnošcu. Kako su za obradu razlicitih
informacija specijalizirani razliciti dijelovi
mozga, postoji potreba da se ti razliciti izvori
informacija objedine, npr. znacenje rijeci s
nacinom njena pisanja. Crick i Koch, 1990.
24
Svrha svijesti

• Donošenje odluka
• Omogucavanje fleksibilnog ponašanja
• Kontrola akcija
• Nadgledanje ponašanja (shizofrenicarima netko
  drugi upravlja)

Shallice, 1982.
25
Svrha svijesti
Moguce je da svijest poboljšava koordinaciju
razlicitih mentalnih i neuralnih procesa.
Medutim, cinjenica je da je svjesno razmišljanje
sporo, serijsko i apstraktno, prevedeno u
govor, pa ima citav niz mana u odnosu na
nesvjesno djelovanje. Farber i Churchland, 1995.
26
Svrha svijesti
Svijest pomaže prilagodavanju okolini

• Restriktivnom funkcijom smanjivanje kolicine
  ulaznih informacija
• Izborom informacija odabir informacija koje su
  iz nekog razloga za nas važne
• Planiranjem i kontrolom izvodenja akcija
  potisnuce socijalno neprihvatljivog ponašanja,
  razmatranje mogucih posljedica na temelju
  prizivanja informacija iz pamcenja

27
Svijest u životinja

• Neki oblici svijesti postoje
• Konj Hans
• Sarah i jezik simbola
• Viši majmuni prepoznavanje u zrcalu, oponašanje,
  ucenje
• Planiranje (kratkorocno vs. dugorocno)

28
Svijest u životinja
29
Razine svijesti

• Svijest
• Podsvijest (informacije nedostupne ili teško
  dostupne svijesti, koje, medutim, mogu utjecati
  na ponašanje psihodinamsko nesvjesno)
• Predsvijest (informacija pohranjena u pamcenju
  koju trenutno ne koristimo, ali je možemo po
  volji jednostavno dozvati u svijest)

30
Razine svijesti

• Osnovna o okolini
• Srednja o onome u što imamo uvid (simbolicka
  predstava svijeta i našeg znanja o njemu)
• Najviša o sebi samosvijest (odsutna u nekih
  frontalnih bolesnika takvi nemaju uvida u
  vlastitu prošlost niti mogu planirati svoje
  akcije žive u vjecnoj sadašnjosti)

Usporedi s Tulvingom (1985.) anoetic / noetic /
autonoetic
31
Razine svijesti po Learyju

• 1 Praznina (narkotici, alkohol, samoubojstvo,
  ritualno ubojstvo)
• 2 Emotivni stupor (alkohol, psihijatri,
  katolicanstvo, propaganda, praznovjerje)
• 3 Ego-svijest (amfetamini, kokain, psihologija,
  protestantizam, judaizam, reproduktivna
  umjetnost)
• 4 Senzorna svijest (marihuana, zen, ples, pjesma,
  glazba) objašnjava je neurologija

32
Razine svijesti po Learyju

• 5 Somatska svijest (hašiš, tantra, kundalini, H.
  Bosch, senzorna deprivacija)
• 6 Celularna razina (LSD, meskalin, psilocibin,
  hinduizam) objašnjava je biokemija
• 7 Atomsko-elektronska razina (LSD, budizam,
  elektronska glazba) objašnjava je fizika i
  astrofizika