Pojam o sebi

1
Pojam o sebi

• Kako spoznajemo sami sebe

2
Pojam o sebi

• I. Priroda pojma o sebi

3
Priroda pojma o sebi

• William James definirao je osnovni dualizam
  samoga sebe to je i objekt, ili pojam o sebi
  (naše znanje o tome tko smo), i subjekt, ili
  svijest o sebi (cin razmišljanja o samome sebi).

4
Priroda pojma o sebi

• Ispitivanja na djeci ukazuju da se samospoznaja
  pocinje razvijati u dobi od oko dvije godine.

5
Priroda pojma o sebi

• Ostala razvojna istraživanja pokazuju da se
  tijekom djetinjstva i adolescencije pojam o sebi
  razvija od konkretnog i ogranicenog na
  karakteristike podložne opažanju do apstraktnijeg
  i usmjerenog na psihološke karakteristike.

6
Priroda pojma o sebi

• Funkcije pojma o sebi
• Istraživaci su ukazali na tri važne funkcije
  kojima služi pojam o sebi. To su

• organizacijska funkcija (služi nam kao shema koja
  odreduje što primjecujemo, o cemu razmišljamo i
  što pamtimo),
• emocionalna funkcija (odreduje kako se osjecamo
  usporedujuci svoj stvarni pojam o sebi s idealnim
  i ocekivanim) i
• izvršna funkcija (upravlja našim postupcima i
  planiranjem buducnosti).

7
Priroda pojma o sebi

• Kulturalne razlike u definiranju sebe

U mnogim zapadnim kulturama ljudi imaju nezavisan
pogled na sebe (definiraju se prvenstveno u
terminima vlastitih misli, osjecaja i ponašanja).
U mnogim azijskim kulturama ljudi imaju
meduzavisan pogled na sebe, (definiraju se
prvenstveno u terminima svojih odnosa s drugim
ljudima).
8
Priroda pojma o sebi

• Spolne razlike u definiranju sebe

Cini se da postoji razlika u nacinu na koji
muškarci i žene u SAD-u definiraju sebe, pri cemu
žene imaju više meduzavisan pogled na sebe nego
muškarci.
9
(No Transcript)
10
Priroda pojma o sebi

• Unatoc kulturalnim razlikama, ljudi su slicni po
  nekim osnovnim motivima
• za samoprocjenom (Kakav sam?),
• samopotvrdivanjem (Vrijedim) i
• samouzdizanjem (Bolji sam).

11
Pojam o sebi

• Spoznaja sebe kroz
• introspekciju

12
Spoznaja sebe kroz introspekciju

• Intuitivno prepoznajemo da je introspekcija,
  proces spoznaje sebe iznutra i i razmatranje
  vlastitih misli, osjecaja i motiva, jedan od
  izvora znanja o samome sebi.

13
Spoznaja sebe kroz introspekciju
14
Spoznaja sebe kroz introspekciju

• Usmjeravanje na sebe teorija svijesti o sebi

Prema teoriji svijesti o sebi, kada se zaista
usmjerimo na sebe, usporedujemo svoje trenutno
ponašanje s unutarnjim standardima i
vrijednostima.
15
Spoznaja sebe kroz introspekciju

• Usmjeravanje na sebe teorija svijesti o sebi

Kad postanemo svjesni razlike, pokušavamo je
smanjiti uskladivanjem svog ponašanja.
16
Svijest o sebi

17
Spoznaja sebe kroz introspekciju

• Usmjeravanje na sebe teorija svijesti o sebi

Baumeister (1991) je tvrdio da ce ljudi, s
obzirom da svijest o sebi može biti neugodna,
biti motivirani na bijeg od sebe kroz
auto-destruktivna ponašanja ili duhovna stanja.
18
Spoznaja sebe kroz introspekciju

• Usmjeravanje na sebe teorija svijesti o sebi

Svijest o sebi može biti ugodna kada zadovoljimo
ili premašimo naše standarde i takvo stanje može
biti motivirajuce.
19
Spoznaja sebe kroz introspekciju

• Prosudivanje zašto se osjecamo kako se osjecamo
  iskazivanje više nego što znamo

Mnogi naši kognitivni procesi dogadaju se izvan
naše svijesti svjesni smo konacnog rezultata
našeg mišljenja, ali ne i procesa kojim smo došli
do njega.
20
Spoznaja sebe kroz introspekciju
Introspekcija nas ne mora dovesti do stvarnih
uzroka naših osjecaja ili ponašanja, ali cemo se
uspjeti uvjeriti da jest. Istraživanja su
pokazala da, iako ljudi imaju cvrste teorije
uzrocnosti o cimbenicima koji su utjecali na
njihovo raspoloženje i stavove, ove teorije su
cesto pogrešne.
21
Spoznaja sebe kroz introspekciju

• Posljedice introspekcije o razlozima

Postoji i nalicje introspekcije o razlozima
prilikom donošenja odluke jednostavno, možemo
doci do netocnih razloga. Možemo sami sebe
uvjeriti da su ti neispravni razlozi tocni, što
ce dovesti do mijenjanja naših stavova o tome
kako se osjecamo kako bi ih prilagodili razlozima
ucinak poznat kao promjena stava zbog navodenja
razloga.
22
Pojam o sebi

• Spoznaja sebe putem opažanja
• vlastitog ponašanja

23
Spoznaja sebe putem opažanja vlastitog
ponašanja

• Zakljucivanje kakvi smo iz nacina na koji se
  ponašamo
• Teorija samopercepcije

Prema Bemovoj teoriji samopercepcije, otkrivamo
što osjecamo opažajuci ono što radimo.
24
Spoznaja sebe putem opažanja vlastitog
ponašanja

• Zakljucivanje kakvi smo iz nacina na koji se
  ponašamo
• Teorija samopercepcije

Skloni smo zakljucivati o svojim osjecajima
polazeci od ponašanja ako su naši pocetni
osjecaji slabi ili nejasni. Koristit cemo svoje
ponašanje kao izvor znanja o sebi ako zakljucimo
da smo ponašanje slobodno izabrali.
25
Spoznaja sebe putem opažanja vlastitog
ponašanja

• Intrinzicna i ekstrinzicna motivacija

Intrinzicna motivacija je želja za upuštanjem u
neku aktivnost zato što u njoj uživamo ili je
smatramo zanimljivom Ekstrinzicna motivacija je
želja za upuštanjem u neku aktivnost zbog nagrade
ili pritisaka izvana.
26
Spoznaja sebe putem opažanja vlastitog
ponašanja

• Intrinzicna i ekstrinzicna motivacija

Kada smo nagradeni za bavljenje aktivnošcu za
koju smo intrinzicno motivirani, možemo
podcijeniti stupanj u kojem je naše ponašanje
bilo intrinzicno motivirano. Ova pojava je
poznata kao efekt suvišnog opravdanja.
27
Efekt suvišnog opravdanja
28
Spoznaja sebe putem opažanja vlastitog
ponašanja

• Intrinzicna i ekstrinzicna motivacija

Nedavna istraživanja su ukazala na uvjete pod
kojima se efekt suvišnog opravdanja može izbjeci
Ako je pocetni interes za zadatak nizak umjesto
visok ako je nagrada ovisna o uratku (temeljena
na kvaliteti), a ne ovisna o zadatku (vezana uz
cisto izvodenje) i ako se ljude podsjeti da
mogu izvršavati zadatke zbog intrinzicnih razloga
cak i kada su dodatno ekstrinzicno motivirani za
sudjelovanje u njima.
29
Spoznaja sebe putem opažanja vlastitog
ponašanja

• Razumijevanje emocija Dvofaktorska teorija
  emocija
• Dvofaktorska teorija emocija navodi da emocije
  proizlaze iz uocavanja fiziološkog uzbudenja i
  pronalaženja objašnjenja ili tumacenja za to
  uzbudenje.

30
Dvofaktorska teorija emocija
31
Spoznaja sebe putem opažanja vlastitog
ponašanja

• Pronalaženje krivog uzroka pogrešna atribucija
  emocija
• Istraživanja su pokazala da može doci do
  pogrešne atribucije uzbudenja. Kada se to
  dogodi, svoje uzbudenje pripisujemo krivom izvoru
  i doživljavamo neodgovarajuce ili pretjerane
  emocije.

32
Pojam o sebi

• Spoznaja sebe putem opažanja
• drugih ljudi

33
Spoznaja sebe putem opažanja drugih ljudi

• Ono što nam drugi kažu o nama je vrlo važan izvor
  znanja o sebi
• princip reflektirane procjene ili zrcalnog
  odraza
• relevantni drugi
• npr. Hoelter, 1984. spolne razlike na
  srednjoškolcima

34
Spoznaja sebe putem opažanja drugih ljudi

• Spoznaja sebe kroz usporedbu s drugima

Prema teoriji socijalne usporedbe (Festinger,
1954), kad se u nastojanju da provjerimo vlastita
mišljenja i sposobnosti ne možemo osloniti na
fizicku realnost, okrecemo se socijalnom
realitetu. Drugim rijecima, težimo provjeri
vlastitih doživljaja, mišljenja i sposobnosti
usporedujuci se s drugim ljudima.
35
Spoznaja sebe putem opažanja drugih ljudi

• Spoznaja sebe kroz usporedbu s drugima

Joanne Wood (1989) smatra da postoje tri razloga
zbog kojih se ljudi upuštaju u socijalnu
komparaciju - evaluacija, napredovanje i
samouzdizanje. S kim cemo se usporedivati u
konkretnoj situaciji ovisi u svrsi usporedbe.
36
Spoznaja sebe putem opažanja drugih ljudi

• Spoznaja sebe kroz usporedbu s drugima

Kada nam je cilj evaluacija vlastitih
karakteristika, služimo se socijalnom
komparacijom kako bismo dobili što tocniju sliku
o sebi. Stoga za usporedbu izabiremo osobe koje
su nam što slicnije u relevantnim aspektima.
37
Spoznaja sebe putem opažanja drugih ljudi

• Spoznaja sebe kroz usporedbu s drugima

Kada je cilj socijalne komparacije napredovanje
ili poboljšanje, usporedba s nekim tko je bolji
od nas na relevantnoj dimenziji, a po svemu
drugom nam je slican, omogucuje nam da i mi
postanemo bolji. Usporedivanje s boljima od nas
naziva se uzlazna socijalna usporedba.
38
Spoznaja sebe putem opažanja drugih ljudi

• Spoznaja sebe kroz usporedbu s drugima

Konacno, socijalnom komparacijom možemo se
služiti i ako nam je cilj samouzdizanje, tj.
pokušaj uvjeravanja samog sebe da smo bolji nego
što jesmo. Prema Wood (1989), tada se
usporedujemo s onima koji su slabiji od nas
(silazna socijalna usporedba).
39
Spoznaja sebe putem opažanja drugih ljudi

• Spoznaja sebe kroz usporedbu s drugima

Socijalna komparacija može nam takoder biti od
koristi u procjenjivanju primjerenosti vlastitog
emocionalnog doživljaja. O tome rjecito govore
istraživanja koja je provodio Schachter (1959) u
podrucju afilijacije i provjere hipoteze da strah
intenzivira afilijativni motiv (potrebu da budemo
s drugim ljudima).
40
Pojam o sebi

• IV. Samopoštovanje

41
Samopoštovanje

• Pod samopoštovanjem (self-esteem) podrazumijevamo
  vrednovanje ili evaluaciju sebe bilo na pozitivan
  bilo na negativan nacin.
• Razvijeno je mnogo mjera za ispitivanje
  samopoštovanja, od kojih je jedna od
  najpoznatijih Rosenbergova skala (1979).

42
Samopoštovanje

• Iako se javljaju povremene promjene u
  samopoštovanju, vecina mjera polazi od
  pretpostavke da je samopoštovanje stabilno
  (trait, a ne state).
• Drugim rijecima, neki se ljudi vrednuju pozitivno
  u vecini situacija, dok se drugi vecinom
  procjenjuju negativno.
• Neki aspekti pojma o sebi važniji su za
  samopoštovanje od drugih. Ljudi se razlikuju u
  važnosti koju pridaju pojedinim aspektima svog
  pojma o sebi.

43
Samopoštovanje

• Vrednovanje samog sebe temelji se na nizu
  razlicitih iskustava.
• Doživljaji uspjeha dovode do povecanog
  samopoštovanja, dok ce sniženo samopoštovanje
  slijediti nakon ponovljenih neuspjeha.
• Zadovoljstvo trenutnim aktivnostima,
  prijateljstvima i romanticnim vezama doprinosi
  povecanom samopoštovanju, dok ga nedostaci na
  ovim podrucjima smanjuju.
• Fizicke karakteristike i izgled takoder doprinose
  samopoštovanju (npr. Tucker, 1983).

44
Samopoštovanje

• Precjenjivanje pozitivnih aspekata našeg pojma o
  sebi može takoder biti nacin definiranja
  vlastitog samopoštovanja.
• npr. vecina ljudi se smatra fizicki privlacnijima
  nego što ih drugi procjenjuju (Pittenger
  Baskett, 1984)
• Roth, Snyder Pace (1986)
• Unatoc svojoj nerealisticnoj osnovi, pozitivno
  samovrednovanje se opcenito smatra dobrim i
  oznaka je psihicki zdrave osobe. Nisko
  samopoštovanje se, s druge strane, opcenito
  smatra lošim i ukazuje na poteškoce u
  funkcioniranju osobe.

45
Samopoštovanje

• Cesto su negativne emocije koje osjecamo
  posljedica negativnog samovrednovanja.
• No, na samopoštovanje može utjecati i to kako
  sebe doživljavamo i što od sebe ocekujemo.
• Teorija neuskladenih pojmova o sebi
  (self-discrepancy - Higgins, 1987)
• do negativnih emocija dolazi zbog nesuglasja
  izmedu onog kakvi jesmo i onog kakvi bismo
  željeli biti ili kakvi mislimo da bismo trebali
  biti

46
Neuskladeni pojam o sebi (Higgins, 1987)

• Aktualno JA Traženo JA Nesuglasje
• Socijalna
• anksioznost
• Aktualno JA Idealno JA Nesuglasje
• Depresija
• Preklapanje pojmova o sebi
• Zadovoljstvo